Međutim, u ruskom listu Izvestija od 25. novembra 1992. godine objavljen je tekst o jednom Rusu plaćeniku koji je u trenažnom kampu u Erdutu prošao obuku pod vođstvom Željka Ražnatovića Arkana, a uz podršku srpske policije. Filozofija brutalnosti je utuvljivana u glave boraca Srpski patriota je nemilosrdan prema neprijateljima, on nema pravo da poštedi njihovu decu, žene, ili starce zgražavao se naš (ruski) bandit, kaže Evgenij Vostrukov u svom tekstu Umreti u Jugoslaviji. Prećutkivano je i da je u Banjaluci, gradu na čijem području nije bilo ratnih dejstava, srušeno svih 16 džamija i pet turbeta (mauzoleja), kao i Sahat kula, prvi javni sat u Bosni i Hercegovini.

Malo za njim iskuca promuklim, dalekim glasom sahat-kula kod Begove-džamije, i to iskuca jedanaest sati, avetinjskih turskih sati, po čudnom računanju dalekih, tuđih krajeva svijeta

Vijećnica, Bravadžiluk, Kazandžiluk, Sebilj, Morića Han, Gazi Husrev-begova džamija, Sahat kula i Katedrala Sv. Srca Isusova samo su neka specifična obilježja grada iznimno zanimljive i raznolike povijesti i kulture.

Na Baščaršiji se nalazi nekoliko važnih povijesnih zgrada, kao što je Husrev-beg džamija i Sahat-kula.

Baščaršija, Gazi Husrev-begova džamija, Gazi Husrev-begov bezistan, Morića han, Sahat kula, Latinska ćuprija, Inat kuća i još puno toga za vidjeti u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

Džamija, tvrđava i ono za što sve slike tvrde da je sahat-kula, no križ na vrhu i oblik tornja i krova ukazuju da bi se moglo ipak raditi o armenskoj crkvi:

U ovo vrijeme su vojni sukobi bili preneseni na udaljenija područja i u Počitelju su izgrađeni značajniji javni objekti: džamije, mektebi, imareti, medresa, banja, han i sahat-kula.

Bio sam danas u prolazu kroz ljubuški, svratio u stolac. tamo cvjeta bošnjački nacionalizam. obnavlja se stara davno srušena sahat-kula, petak je i puno ljudi bilo na đumi. u stocu je bilo gadno između hvo-a i muslimana. slušao sam priču ljudi koji su bili tamo za rata kao humanitarci i malo dobra sam čuo o hvo-u. potješe, potega si temu pobjednika u ovom ratu. tko je po tebi tu ikoga pobijedio? srbi su dobili rs u bosni, izgubili krajinu, hrvati dobili nazad granice, izgubili posavinu i hercegovinu. niko tu nije pobijedio, malo bolje pogledaj kroz htv samo je nastao rebalans snaga. ako ti pak misliš da je hrvatsko pitanje riješeno avnojevskom granicom, onda ti misliš da u bih nisu isto hrvati, možda i čistiji od tebe? a i ima ih brojom za opečit vagu. hrvatsko pranje ruku od bih, a najprije umočenost prstiju da su otisci vidljivi još na toj famoznoj salveti. podjela bosne, govorim. khm (toga je bilo, ne pravite se ludi, e sad jel to bilo dobro il zlo, pustimo) e, u bosni još dobro kuva, ovo u ljubuškom s neđom samo je mali simptom neriješenih stvari. problem je što se nacionalizam razbukta iza rata na sve tri strane. jedini lijek za bosnu je ona riječ koju katolik hrvat sad nanovo vrlo mrzi. a to je tolerancija. koje hercegovci nemaju, bar po mom osobnom istraživanju. mrze balije ko crnoga đavla. sa srbin se zasad trgovalo. oću reć jednu stvar: da taj religijski nacionalizam nije u akutno upaljenom bolesnom stanju, a svi mitovi ga potpiruju, u bosni bi bilo dogovora. ali nema tolerancije. evo, naš dobri potjeh ne tolerira ni heavymetalce... da se manje para usipa u zvonike koji tribaju nadvisit minarete (njih neću ovde kritikovat) bilo bi vele bolje. ne znamo mi volit nešto drugačije. to je u krvi.

GRADSKA VIJEĆNICA, NARODNO KAZALIŠTE, SEBILJ, SAHAT KULA, VJEČNA VATRA, STEĆCI, BRUS BEZISTAN, ZEMALJSKI MUZEJ.

Stvari možemo ostaviti u sobi do 12. Odmah iza ugla je čanakalska sahat-kula:

U neposrednoj blizini džamije je i sahat-kula, koja je poznata po tome što je sa nje Bata Živojinović u ulozi Valtera Perića u filmu Valter brani Sarajevo iz šmajsera jednim metkom ubio dvojicu okupatora.

Što reći o Baščaršiji. a da nije bilo dokumentirano kroz tisuće fotografija, čuveni Sebilj (česmu), Husrev begova džamija, Sahat kula, sve su to znamenitosti koje jednostavno morate vidjeti, uz šetnju Miljackom, nargilom, pravom turskom kahvom.

Bez otkucaja s katedrala, crkava i sahat kula, bez židovskoga vremena, Bosna će ostati pogodna za preglasavanja i nadglasavanja u otimačini vlasti i vremena.

Medutim, nisu samo rusili dzamije, vec sve vrijednije povijesne gradevine koje podsjecaju na prisustvo drugih naroda, primjerice Sahat-kula.

Ta Sahat-kula koja je bila prva u BiH, oni su je srusili.

Vožnja do Herceg Novog i šetnja gradom: Sahat kula, crkva sv. Jeronima, kapela sv. Leopolda Mandića, gradske utvrde.

Nakon kraćeg odmora razgled grada: Skenderberg trg, Ethem Bey džamija, Sahat kula, Nacionalni povijesni muzej, Palača kulture, Mauzolej Enver Hodže, planina Dajti (žičara duga 4 km, ulaznica iznosi oko 30 kn).

Tu i tamo je ostalo ponešto zgrada iz turskog razdoblja, pa tako i sahat-kula nedaleko koje sam sjeo na večeru.

A ako hoće vidjet i Likovnu akademiju, onda unutar 3: D Evo, sinagoga, Begova džamija, Sahat kula, katedrala, pravoslavna crkva, sve je to unutar 500 metara.

Čitav kompleks Počitelja je opasan bedemima.Gradom dominira Sahat kula, Hadži Alijina džamija, Sisman-Ibrahimpašina medresa i Gavrankapetanovićeva kuća

Grad u kojem bok uz bok stoje zapadnjačke građevine i prekrasni primjeri istočnjačke arhitekture, pri čemu je svakako nezaobilazan novi (nažalost) Stari most, te džamije, medrese, sahat kula itd.

Od povijesne arhitekture ovdje su sačuvane utvrde iz XV., XVI. i XVII. stoljeća (Sahat kula, Kanli kula, Španjola, Forte Mare).

Odlazimo razočarani Podgoricom pošto se nema baš nešto za vidjeti, jedina stvar koja je ostala na nogama nakon bombardiranja u Drugom svijetskom ratu je Sahat-kula iz XVIII. stoljeća (na kojoj još uvijek stoje lampice sa drvcima za proslavu božića i nove godine).

Kao što se vidi, ovdje se nekad uzdizala i »sahat kula.« Zbog velikoga prometa vrata su ubrzo postala preuska

Prije podne odlazak u razgledavanje grada, autobusom i pješice, uz pratnju službenog gradskog vodiča: Marijin dvor Skenderija mostovi na Miljacki Evangelistička crkva Narodno kazalište Gradska viječnica Careva džamija Baščaršija Kujundžiluk Sahat Kula Gazi Husrev begova džamija Ferhadija.

Sahat - kula (1667), Kanli - kula (1483), tvrdava Spanjola (1538) i tvrdjava Forte - mare (1687) su samo deo kulturne baštine ovog znamenitog grada.

Na svim razglednicama u prvom su planu džamija i sahat kula, a od hrvatskog dijela grada snimatelj je, izgleda, bježao kao vrag od tamjana

Na drugoj je sličici džamija koja se tamo nalazi, a na trećoj jedan od najprepoznatljivijih simbola grada, izmirska sahat kula

U Drnišu je pored glavne gradske džamije bila izgrađena i sahat kula.

U onome dijelu carsije gdje su kazazi nalazi se jedna cetvorougaona sahat - kula.