Defoe je u mogućnosti da stvori tekstualno ukotvljenje s neustrašivim Robinsonom kao centrom, koji je uključen u dvostruko božansko djelovanje stvaranja i originalnog samostvaranja.

Čovjek se ne kreće " bilo gdje ", On moramo stići DO SPOSOBNOSTI SAMOSTVARANJA, DO AUTOPOIESISA ŽIVOTA, analogno svakom samostvaranju na biološkoj razini.

Naime, okusa ne bi bilo bez samostvaranja čovjeka, okus nije ukras već (jedna od) poluga samostvaranja.

Tu evidentno imamo svjetlo kao UZROK optičkog prenosa i transvormaciju slike od predmeta do slike u našem mozgu, što bi nas moglo navestiu na zaključak, da tu nema nikakvog samostvaranja, što bi dakako bilo pogrešno

Kod crne kombinacije okusa, također nema prepoznatljive dominacije pojedinog okusa, ali ne ostvarujemo težnju samostvaranja kroz hranjenje - odbacujemo hranu.

To znači da je kombinacija najboljeg okusa kao univerzalni ideal ovisan (ili sluga, podložan) podneblju, načinu života, kulturi, itd., tj. ostvarenju samostvaranja čovjeka u raznim objektivnim uvjetima, ili signalu koji odašilje organizam prema svijesti za postizanjem traženog okusa.

Pojam samostvaranja u biologiji je vrlo kompleksan.

Poznate teorije i pristupi samo nagovještavaju put prema autopisisu kroz razumijevanje polarnosti i komplemntarnosti, a u biologiji putem dobrog razumijevanja onoga što se događa na mikrorazini kod samostvaranja DNA molekule i što se dešava na makrorazini razumijevanjem biološke reprodukcije, t. j. biološkog smaostvaranja putem biopolarnosti ili seksulanosti, te što se događa na razini stvaralačke proizvodnje u poduzećima svijeta i ljudskom društvu..

Budući je prvi i apsolutni kriterij autopoiesisa samostvaranje, fenomen samostvaranja u biologiji javlja se pojavom spolne zrelosti i traje do kraja spolne zrelosti.

Time se dolazi i do moguće definicije alopoiesisa koja kaže: Alopoetično je sve ono što nema, ili ne pokazuje soposobnost samostvaranja.

Naime, okusa ne bi bilo bez samostvaranja čovjeka, okus nije ukras već (jedna od) poluga samostvaranja.

Ali u konteklstu autopoiesisa evolucijski mozak je jedan od dobrih primjera o važnosti i značenju autopoiesisa, jer je mozak živi primjer samostvaranja, saoorganiziranja i samoodržavanja, ali je i živi primjer stvaranja, organiziranja i odražavanja.

Dakle, ovdje se govori o istost izmeđz tetraedra boja i tetraedra okusa, t. j. između nastajanja (samostvaranja) boja i okusa, t. j. između autopoiesisa i alopoiesisa boja i okusa.

Je li polarnost - seksulanost i u okviru tog biologijskog fenomena ovogeneza i sepergeneza, te koitus imanetnop autopoietični - samostvarajući, kao UZOR samostvaranja?

Bit je u slijedećem: 1. Na općem planu proučavanje logike i modela organiziranja stanica u biološkim organizmima uz nalaženje paralelizama i presliiavanje na makrorazinu ljudskog društva. 2. Otkrivanje biološke oniverzalne matrice samostvaranja na razini stanica te ekstrapoliranje te matrice na druge makropojave i fenomene.

Jedan komplementarni entitet stvaar drugi komplementrani entitet, i obratno, Tako stvorei entiteti se samoorganiziraju radi samostvaranja.

Navodno je sam Bog rekao Ovdje vam pokušavam reći da sebe spoznate kao duhovno biće s tijelom koje je u posvećenoj misiji samoostvarenja i samostvaranja.

U biologiji autopoiesis je sama bit samostvaranja DNA molekule, a na bio-makrorazini je sve ono što obuhvaća seksualizam i biološku ljubav.

Ovakava komplementarna polarna logika kao princip samostvaranja nalazi se u svakoj stanici ljudskog organizma, a stanica je na milijarde

One čine stanični svemir u kojem svaka stanica sadrži istu matricu samostvaranja.

Ovaj rad samorazvijanja, samostvaranja, sebe-činjenja, jasno, za svoj efekat treba da ima samoukidanje, svoje vlastito dovršenje, svoj vlastiti kraj, ili, što znači isto, proizvodnju meditirajućeg kao onoga koji je uvek (najmanje) dvoje, u jedno, u subjekt koji više ne poznaje samotranscendiranje zato što se proizveo kao sebi istost i koji više ne meditira.

Stvaimo uz takvog robota višu evolucijsku instacu kiborga GOG koji ima spsobnost samostvaranja, samorganiziranja i samodražavanja.

Saznali bi granicu svijesti i izgubili potrebu traženja dobra, t. j. samostvaranja čovjeka.

Bol nastaje iz prosudbe koju ste donijeli o stvarima, uklonite prosudbu i bol nestaje. - ono što proklinješ proklet će tebe, ono što osuđuješ, jednoga dana ćeš postati - zabraniti je ograničiti, a to je negirati stvarnost onoga Tko zaista Jesi - jedini pakao je bol koji trpimo radi pogrešnog mišljenja, pakao je neispunjenje, to je saznanje Tko i što Jesi i propuštanje da se to iskusi - uloga duše je da sebe potpuno ostvari dok je u tijelu - ako ne uđeš U, ostaješ IZVAN - neka stvar je ispravna ili pogrešna jer mi kažemo da je takva - da je stanje u kojemu svijet postoji savršeno, naš životni proces samostvaranja bi bio završen - kad bismo riješili sve probleme, više ne bismo imali što raditi - želja ne smije prerasti u ovisnost - ne odlučiti nešto, znači odlučiti - 1. zakon = možeš biti, činiti, imati sve ono što možeš zamisliti - 2. zakon = privlačiš ono čega se bojiš.

Novina je samo u tome što se pravila nastajanja boja stavljaju u kontekst autopoiesisa, u kontekst samostvaranja boja.

Postojeći suvremeni razvoj je u pogledu vlastite unutrašnje strukturalne održivosti, tvrdi autor, razapet između mogućnosti koje su već tu i/ili koje procesom samostvaranja nadolaze, te prepreka i ekološki neodrživih oblika praksi koje isporučuju raznorodni partikularni interesi.

Watson i Cirk otkrivaju obrazac ustrojstva DNA molekule, te otkrivaju logiku i mehanizam samostvaranja (autopoiesis) DNA molekule, a time i stanica u ljudskom organizmu.

Kako ti tumačiš opće mišljenje da je autopoiesi prije i iznad svega SAMOSTVARANJE izvedeno iz samostvaranja u biologiji?

Bilo bi potpuno pogrešno dionice A i C označiti alopoietičnim, zato što su to dionice bez pojave samostvaranja.

Pri tome, ponovno naglašavam, da je isključivi - apsolutni kriterij za označavanje pojma autopoieisa pojava i logos SAMOSTVARANJA, a ne odnos pojava