Tema današnjeg Okruglog stola su manjine i njihov identitet, odnosno identitet Hrvata na prostoru nekadašnje Austro-Ugarske Monarhije, izvan današnjih hrvatskih državnih granica, rekla je u uvodu Julija Klemen, dok je Sanja Vulić istakla važnost vlastitog jezika za očuvanje nacionalne samobitnosti svakog naroda. To je bilo jasno i Hrvatima prije više od pola tisućljeća, pa su stoga riječ jazik/jezik rabili i u značenju narod.

Dakako, i danas je hrvatski jezik, kao i njegov položaj u svijetu, iznimno važan za hrvatski narod i hrvatsku državu, rekla je Sanja Vulić i dodala da je i te kako bitno kakav će položaj hrvatskog jezika biti u Europskoj uniji i da se nipošto ne smije popustiti navodnoj ekonomičnosti te dopustiti službena uporaba nekakvog srpsko-hrvatsko-bošnjačkog jezika, ili neka slična nakaradna kombinacija.

Sanja Vulić u svom radu O govoru Hrvata iz Gornje Lastve, poslije obavljenog dijaktološkog i sociolingvističkog istraživanja utvrdila je kod starijeg stanovništva čuvanje starijeg jezičnog stanja, a kod mlađeg naraštaja preuzimanje leksika iz crnogorskog jezika.

U trećem broju znanstvene članke su objavili Petar Strčić Bernardin Frankopan i njegovo doba, gospićko-senjski biskup Mile Bogović Crkvene prilike u vrijeme Bernardina Frankopana, Borislav Grgin Modruš između kneževa Frankopana, Osmanlija i kraljevskih vlasti 1458 - 1526, Robert Kurelić Prvi markgrofov rat i Frankopani, Hrvoje Kekez Bernardin Frankopan i Krbavska bitka: je li spasio sebe i malobrojne ili je pobjegao iz boja?, Lovorka Čoralić Prekojadranska iseljavanja iz Modruša od XIV. do XVI. stoljeća, Sanja Vulić Jezik u središnjoj Hrvatskoj u doba Bernardina Frankopana, Ivan Jurković Originalni primjerci i kritička izdanja Govora za Hrvatsku kneza Bernardina Frankopana, Violeta Moretti Oratio pro Croatia Bernardina Frankopana, Milan Kruhek Bernardin Frankopan krčki, senjski i modruški knez posljednji modruški Europejac hrvatskoga srednjovjekovlja 1453 - 1529, Zorislav Horbat Fortifikacijska djelatnost Bernardina Frankopana, Marko Špikić Modruš, povijesni spomenik između predaje i diskontinuiteta i Drago Miletić Baština i baštinici.

Knjigu će uz prigodan program predstaviti dr. sc. Sanja Vulić i Dina Valković, prof.

Prof. dr. sc. Sanja Vulić sa Hrvatskih studija u Zagrebu, pročelnica Odjela za kroatologiju, između ostalog i jedna od autorica ' Gramatike gradišćanskhrvatskog jezika ' objavljenog u Austriji, obradila je temu Jezik hrvatske književnosti u autohtonim zajednicama u Srednjoj Europi ustvrdivši kako se odnos pjesnika i proznih pisaca prema jeziku na kojem stvaraju u hrvatskim manjinskim zajednicama razlikuje ne samo od zajednice do zajednice, nego i unutar njih, te da je taj odnos uvjetovan ponajprije autorovim stavom prema jeziku, ali i sociolingvističkim faktorima koji utječu kako na jezik manjinske zajednice tako i na jezik pisca.

Ovi Modruški zbornici su svojevrsno multidisciplinarno istraživanje povijesti 15. stoljeća u ovom dijelu Hrvatske, a u trećem zborniku priloge su napisali najpoznatiji hrvatski povjesničari, kao što su Petar Strčić, biskup Mile Bogović, Borislav Grgin, Sanja Vulić, Robert Kurelić, Hrvoje Kekez, Lovorka Čoralić, Ivan Jurković, Milan Kruhek i drugi.

U organizaciji Udruge za potporu bačkim Hrvatima u Zagrebu je 4. svibnja u Knjižnici i čitaonici Bogdan Ogrizović održano predstavljanje knjige Tajanstvenosti trag, prerano umrlog hrvatskog pjesnika Stipana Bešlina, rođenog 1920. u šokačkom selu Bački Monoštor, u kojem je i preminuo od sušice 1941. godine. Unatoč preranoj smrti Stipe Bešlin je, kako su govorili njegovi prijatelji i znalci, bio često spominjan kao darovit pjesnik i velika hrvatska pjesnička nada prve polovice 20. stoljeća, a prve obavijesti o njemu, mi, generacija stasala nakon Drugog svjetskog rata, dobili smo već 1945. i 1946. godine od Ivana Kujundžića, Ante Sekulića i drugih, a kasnije smo o njemu više saznali od Matije Evetovića i Đure Lončarevića, rekao je u uvodnom dijelu u ime organizatora Naco Zelić, dok su o Stipanu Bešlinu, još jednom vitezu hrvatskog jezika u Bačkoj, govorile Marija Šeremešić iz Bačkog Monoštora i doc. dr. sc. Sanja Vulić, sa Hrvatskih studija u Zagrebu, koje su i priredile knjigu za tiskanje.

Dr. Sanja Vulić govorila je o marijanskim blagdanskim pučkim imenima na području Gospićko-senjske biskupije, a mr. Petar Runje o štovanju Majke Božje u srednjovjekovnoj Lici.

Dr. Sanja Vulić je, govoreći o Leksikonu, uvodno podsjetila da je nakon raspada SFRJ za Hrvate u Srijemu nastupilo najteže razdoblje, jer više nisu bili u istoj državi s matičnim narodom nego su postali objektom iživljavanja promicatelja velikosrpstva, koji su na njihovim leđima liječili frustracije zbog propalih ambicija pri pokušaju vojnog osvajanja Republike Hrvatske.

Možda smo zaista izgubili pjesnika koji je mogao postati najveći hrvatski pjesnik druge polovice 20. stoljeća, ali jedno je sigurno: Svi Hrvati u Bačkoj, osobito svi šokački Hrvati, a osobito Monoštorci, imaju zbog čega, ili bolje rečeno zbog koga biti ponosni, zaključila je dr. Sanja Vulić.

O autora na predstavljanju su nazočili dr. Sanja Vulić, dr. Boris Olujić i mr. Petar Runje koji su pobliže govorili o svjim radovima u zborniku.

Doc. dr. sc. Sanja Vulić, sa Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Odjela za kroatologiju, govorila je o dijalektalnoj prozi Hrvata u Bačkoj u nakladi NIU Hrvatska riječ, ustvrdivši kako je od jeseni 2005., kada je objavljena prva knjiga u toj nakladničkoj kući, objavljeno čak pet knjiga dijalektalne proze, što je činjenica koja sama za sebe govori o plodnosti toga nakladništva, ali i o zauzetosti pisaca s tih prostora. Tri od tih pet izdanih knjiga su knjige narodnih proza, uglavnom narodnih pripovijedaka koje je sabrao Balint Vujkov.

Dr. sc. Sanja Vulić je ustvrdila kako među kulturnim manifestacijama Hrvata u Subotici Dani Balinta Vujkova imaju istaknuto mjesto, kao dani hrvatske knjige i riječi u najširem smislu, od dječjih priredbi, tiskanja i predstavljanja knjiga, do kazališnih predstava, koncerata, književnih razgovora i redovitih stručno znanstvenih skupova. Premda je istraživački rad Balinta Vujkova ostao trajnom temom svih Dana njemu u čast, ustalila se dobra praksa da predsjednica Organizacijskog odbora Katarina Čeliković svake godine izabere još jednu središnju temu.

Književne tekstove Bunjevaca i Šokaca dobro je jezikoslovno raščlanjivala Sanja Vulić, sociolingvističke tekstove na bunjevačke teme ozbiljne općelingvističke vrijednosti pisao je i još piše Petar Vuković.

Predstavljanje Nakladničke djelatnosti NIU Hrvatska riječ i časopisa Klasje naših ravni u Zagrebu otvorio je tajnik Matice hrvatske Stjepan Sučić, a govorili su dr. sc. Sanja Vulić, prof. Đuro Vidmarović, Naco Zelić i urednik Milovan Miković.

Pozdravnu riječ i uvodno slovo održala je predsjednica Organizacijskog odbora i voditeljica Hrvatskog povijesnog instituta dr. Sanja Vulić, podsjetivši da je prvi takav skup održan početkom rujna prošle godine na kojem su izlagali znanstvenici iz Hrvatske, Mađarske,

Priređivačice i urednice zbirke su dr. sc. Sanja Vulić i Marija Šeremešić, a nakladnik UG ' Urbani Šokci '.

Književnu večer je u ime organizatora otvorio Mato Jurić, predsjednik Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata i urednik Biblioteke Srijemski Hrvat koja je izdala knjigu Ljubice Kolarić Dumić Uz baku je raslo moje djetinjstvo, a o izdanjima su govorili dr. sc. Robert Hajszan i vodeći hrvatski stručnjaci u proučavanju povijesti i književne baštine hrvatskih narodnih manjina u susjednim zemljama doc. dr. sc. Sanja Vulić i prof. Đuro Vidmarović.

Stoga je središnje mjesto novoutemeljene manifestacije županijskoga ZAKUD-a, održane 14. studenoga 2003. u Vinkovcima, imao Znanstveni skup Slavonski dijalekt s posebnim naglaskom na mjesnim govorima vinkovačkoga i županjskoga kraja u kojemu su sudjelovali znanstvenici, uglavnom jezikoslovci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Filozofskoga fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku: Marko Samardžija, Ljiljana Kolenić, Marija Znika, Anica Bilić, Bernardina Petrović, Sanja Vulić, Milica Lukić i pjesnik Drago Štambuk.

9. Dr. sc. Sanja Vulić: Jezik u središnjoj Hrvatskoj u doba Bernardina Frankopana 10. Dr. sc. Ivan jurković: Originalni primjerci i kritička izdanja govora za Hrvatsku Bernardina Frankopana 11. Prof. Viloleta Moretti: Oratio pro Croatia Bernardina Frankopana 12. Dr. sc. Milan Kruhek i Dr. sc. Zorislav Horvat: Graditeljska djelatnost Bernardina Frankopana 13. Dr. sc. Marko Špikić: Modruš, povijesni spomenik između predaje i diskontinuiteta 14. Dr. sc. Drago Miletić: Odnos baštinika prema baštini (primjeri našeg ofnosa prema Frankopanskoj baštini)

Ines Srdoč Konestra govorila je o žanrovskim posebnostima Držićeva opusa, Sanja Vulić o njegovu jeziku, a Lovro Kunčević o Držićevom urotničkom pokušaju.

doc.dr.sc. Sanja Vulić, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu: Hrvatska manjina u Slovačkoj i hrvatski jezik očima Petra Tažkog

Moderatorica književne večeri doc. dr. sc. Sanja Vulić sa Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Odjela za kroatologiju, prvo je predstavila dr. Roberta Hajszana iz Pinkovca u južnom Gradišću, ustvrdivši kako je ovaj dokazani hrvatski domoljub dugi niz godina bio profesor na dvojezičnoj gimnaziji u Borti (Oberwart) i predavač hrvatskog jezika i povijest na Pedagoškoj akademiji u Željeznom.

Predstavnici udruga organizatora dodijelili su Naci Zeliću Povelju istaknutog člana, predstavnica Hrvatske mladeži Bačke i Srijema Mirela Stantić uručila je Naci Zeliću prigodni dar sliku od slame, dok je dr. Sanja Vulić slavljeniku uručila Zahvalnicu povodom navršenih 80 godina života i aktivnog rada na promociji kulturnih dobara vojvođanskih Hrvata.

Na temelju terenskih istraživanja, dr. Sanja Vulić proanalizirala je pučka imena, ponajprije marijanskih blagdana koji su se slavili u Ogulinsko-modruškoj udolini - Svijećnica i Blagovijest te Uznesenje i Rođenje Marijino kao i Bezgrešno Začeće, a ostalih u mjeri koliko su u govorima toga područja zastupljeni.

Dr. sc Sanja Vulić sa Filozofskog fakulteta u Splitu upozorava na nepostojanje Čakavskog jezika.

Program je vodio glumac Željko Königsknecht, a uz spisateljicu su roman predstavili akademik Josip Bratulić, Josip Jurčević i prof. dr. sc. Sanja Vulić.

U predstavljanju prvog integralnog izdanja monografije Kulturna povijest bunjevačkih i šokačkih Hrvata dr. Sanja Vulić je ustvrdila kako je velika i neprocjenjiva šteta za Hrvate u Bačkoj što ova knjiga nije objavljena kada je i napisana nego je dugi niz desetljeća ostala u rukopisu, daleko od očiju javnosti. Da je bila odmah objavljena Kulturna povijest bi bez sumnje odigrala iznimno važnu ulogu u jačanju nacionalne svijesti Hrvata u Bačkoj, u učvršćivanju njihova nacionalnog identiteta i nacionalnog ponosa, pa danas ne bi bilo Bunjevaca nehrvata, ili bi im broj bio zanemariv, sa žaljenjem je ustvrdila dr. Vulić i dodala kako je dr. Evetović svoje djelo završio u nesretnom povijesnom trenutku, početkom 1941. godine. Zadivljuje nas količina literature i arhivskih spisa koje je dr. Evetović kao ozbiljni istraživač proučio, a navođenjem tih pisanih dokumenata, arhivskih izvora, literature, rasvjetljavanjem događaja, dr. Evetović je, kao malo tko prije i poslije njega, pokazao koliko je silno intelektualcima iz redova bunjevačkih i šokačkih Hrvata u Bačkoj bilo stalo do njihova hrvatstva, a posebice onima u Subotici.

Na Rešetaračkim susretima pjesnika predstavljene su i knjige prof. Đure Vidmarovića Teme o Hrvatima u Mađarskoj, koju su prestavili cijenjeni gosti Mišo Hepp, presdjednik Državne samouprave Hrvata u Mađerskoj i prof. dr. Zvonimir Marić, bivši generalni konzul republike Hrvatake u Mađarskoj u Pečuhu a knjigu Raspuće Hrvata predstavila je prof. dr. Sanja Vulić, redoviti profesor na Hrvatskim studijma u Zagrebu.