draga Roberta:). mislim da moj IP broj otkriva o meni daleko više nego što bi to bio slučaj s nekim nickom koji bih upotrijebio. iz njega se vidi da imam stalni račun kod B. neta (koji se da provjeriti), dok se iz nicka vidi samo nick i ono što sam želio napisati za javnost. i ja imam komplet tehničkih enciklopedija, naravno, imam i komplet medicinskih enciklopedija i britannicu. o gomili rječnika da ne govorim. jasno je da ja mogu napisati što želim, ali to mogu i ako se prijavim. no, ako želite vidjeti moju diplomu, nema problema, lako se dogovorimo za to da se nađemo " uživo " i vidjet ćete i mene i diplomu, pa ako treba i radnu knjižicu u kojoj piše da sam servisirao medicinske uređaje nekoliko godina, zatim sam prešao u struku (zrakoplovstvo) kao tehnolog u zavodu za remont zrakoplova ZMAJ, nakon toga u ZNGRH, pa opetu zrakoplovstvo (ovoga puta u HRZ), pa na zemaljsku radarsku opremu, pa, nakon toga, konačno u mirovinu. sad se, već više godina, bavim prevođenjem. kad sam reagirao na riječi koje su bile u koleginom rječniku nije mi niti na kraj pameti palo da je druge nacionalnosti. ima ih puno koji su hrvati, ali su završili vojnu školu (bivše vojske) i primili su u njoj (tamo jedino važeću) srpsku terminologiju i ne znaju hrvatske izraze. da sam i u jednom trenutku pomislio da je druge nacije, bio bih vjerojatno oprezniji u reakciji jer nije on kriv što ne zna hrvatski, a u granicam svojeg poznavanja hrvatskog jezika je izvanredno dobro obavio posao. istina, u jednoj rečenici svoje reakcije sam pohvalio njegov trud, ali je nakon toga došlo ono ali. jedini rječnik koji zrakoplovnog nazivlja koji je ikad izdan na ovim područjima je višejezični vazduhoplovni rečnik. niti jedan rječnik nije objavljen na hrvatskom jeziku. dakle, pravih referenci nema, a često i ljudi iz hrvatske imaju samo taj rječnik, pa upotrijebe krive izraze. tu bi trebalo tragati za tiskanom literaturom s našim nazivljem kako bi se napravio kvalitetan englesko-hrvatski rječnik. nije u pitanju samo propeler i podvozje. tu su i sjedišta umjesto sjedala, pritisak umjesto tlaka. ne mogu se sad niti sjetiti svih izraza, ali kako je kolega vjerojatno sve vratio na staro, dalo bi se to potražiti. nama su profesori posebno napominjali da se turbo-prop airplane zove turbo-prop ili turbopropelerski avion, koristili su isključivo izraze propeler i podvozje, klipnjača a ne stapajica, zatvoriti, a ne zavrnuti ventil (i još mnoge druge. kao hrvatske. profesor koji nam je predavao zrakoplovne instrumente je za pitot-cijev govorio da to nije sasvim dobar naziv (iako može proći) nego je bolje reći pitot-prantlova cijev prema oba autora itd. a što se tiče toga da se prepiremo (ne svađamo se) oko dvije riječi koje su obje jednako strane ima tu više takvih primjera. npr. i turpija i fajla su dva strana naziva koja se koriste za istu stvar. obje su strane, ali smo preko srpskog jezika uzeli turcizam turpija, a izbacili (do tada) više korišteni izraz fajla koji je njemačkog i engleskog porijekla. obje su strane, jednako strane, ali samo je jedna od njih dio hrvatskog standardnog jezika i to upravo srpska riječ turskog porijekla turpija. riječi nećete reći donator srca nego donor srca. elektroničari će vam se nasmijati ako kažete rezonansa ili rezonanca, kad je u elektronici prihvaćen izraz rezonancija. nećete reći klema (kirurški instrument sličan škarama koji služi za stezanje nečega (esmarka ili zaustavljanje protoka nečega kroz neke gibljive cijevi, tj. crijeva), nego ćete reći pean, a oba su izraza strana i u hrvatskom i u srpskom jeziku, ali klemu koriste u srbiji, a pean u hrvatskoj. nisam se inatio oko izraza avion i zrakoplov jer mislim da su oba odavno stekla pravo života u hrvatskom standardnom jeziku, a osim toga je (zato jer su zakoni i nazivlje u njima rađeni pod utjecajem nekad saveznog zakonodavstva, pa i taj dio terminologije tu spada) u našem zakonu koji je zapravo onaj stari iz bivše države (barem zasad) zrakoplov nešto različito od aviona, pa kad se čita definicija iz zakona, to može dovesti do zbrke.