To je Singerova interpretacija Benthama koja je njegov središnji moralni princip.

Singerova razdijelnica bazirana na funcijama korteksa dovodi do neočekivanih konsekvencija - naime, ako ljudski podmladak spada u ne-osobe, onda se isto odnosi i na životinjski, osobito na sisavce. a kako ne-osobe nemaju intrinsično pravo na život, proizlazi da bismo mogli slobodno konzumirati životinjske mladunce.

Tako je i Singerova knjiga aktivizam. (Naravno, to je sve legitimno.)

Očito, Singerova je definicija specizma pretjerano uska na dva načina: (1) ograničava specizam na pristranost u korist samo jedne vrste; (2) ograničava specizam na pristranost zasnovanu jedino na pripadnosti vrsti.

Tu je već jasno da se Singerova naracija neće čvrsto držati okvira poznate bajke o Janku i čarobnom grahu.

Singerova Tajbele počiva na drevnoj mudrosti Talmuda što snagom riječi priziva drevni misticizam i snažnu simboliku.

Autor nedavno objavljenog i hvaljenog romana Elijahova stolica govori o odnosu starih i mladih u književnosti, svome odlasku iz Sarajeva i lutanju akademskim svijetom Pariza i Chicaga, odnosu prema pisanju, izbjegavanju banalizacija i poruci Singerova...

Tako je i Singerova knjiga aktivizam. (Naravno, to je sve legitimno.) Svaka aktivnost unosi postupne promjene u javno mjenje, pa tako i borci za prava životinja.

Inače meni Singerova knjiga za sada, (nisam je još pročitao do kraja) još uvijek više liči kao jedna jako dobra ideja za zaraditi novac i steći određeni status u društvu, pokušavajući svoju filozofiju hranjenja dignuti na jednu univerzalnu razinu.

Dakle, za sad (a tek sam na pola prvog poglavlja) ne vidim da je opravdana Singerova teza o tome da je ' ' proizvoljno ' ' etiku ograničiti na ljude.

Singerova sintagma nepotrebna patnja aludira na stupanj okrutnosti koji ne služi svojoj glavnoj svrsi... u svakoj pojedinoj točki okrutnosti nastoji pronaći način da se okrutnost smanji a da se ne naruši osnovni cilj.

Jedna figura iz toga vremena otima se stopiti u kolektivni kaleidoskop ⠀ stoji po strani i poput nekog Singerova junaka inzistira na pravu na svoj slučaj.

Za razliku od anglo-američkoga akademskoga svijeta gdje je Singerova utilitaristička pozicija prihvaćena kao jedno od legitimnih etičkih gledišta, prijevod njegove knjige Praktična etika na njemački jezik (1984) kod popularnog izdavača Reclam, izazvao je u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj uglavnom osudu i zgražanje, a Singerovi nastupi bili su popraćeni oštrim prosvjedima i u pravilu završavali skandaloznim zabranama u zadnji čas.

Konačan izbor za Singerova nasljednika, Brett Ratner (" Rush Hour ", " Red Dragon "), imao je pred sobom prilično nezahvalan zadatak složiti film koji će biti što je moguće manje lošiji od onih nastalih pod palicom njegova prethodnika.

Također, prijevodu Singerova Oslobo đ enja životinja u međuvremenu su se pridružili prijevodi nekih drugih važnih, a animalistički relevantnih knjiga (npr.

Singerova Prakti č na etika, Vje č na Treblinka Charlesa Pattersona, Život životinjâ J.

Reitmanov film nije više od korektne hollywoodske razbibrige, no nakon dosadnog, smrtno ozbiljnog i silno pretencioznog Singerova " Supermana ", " Moja super bivša " donosi ugodno osvježenje unutar superherojskog podžanra.

Pokriven tako bijelom plahtom (u ulozi demona) čime mu je onemogućena i najmanja mimika odnosno gestikulacija, Orlić gradi egoistični i pomalo narcistički muški svijet što snagom Singerova jezika egzistira negdje između onanije, oniričke prirode i osjećajne ženske seksualnosti.

Čini se da on mora, uz zabranu ubijanja životinja, uvesti još jednu i sasvim neovisnu zabranu o nejedenju životinjskog mesa, koja bi bila slična tabuu o nejedenju ljudskog mesa (to se ne smije jesti: nono:) Dakle, treba jasno razlučiti te dvije zabrane, s time da mi nije jasna Singerova etička osnova ove druge (možda to kasnije pojasni).

Zato je Singerova knjiga i korisna i dobra; jer nas suočava sa vlastitim predrasudama.

Mislim da Singerova etika, ide otprilike za tom idejom, dakle izbjeći nepotrebnu patnju životinja, kojoj su one izložene na višestruke načine, eksploatirajući ih za različite svrhe.

Carstvo riječi onemogućuje potpunu audio-vizualnu scensku transcendenciju (u tom kontekstu valja spomenuti i Klezmer, tradicionalnu jidiš glazbu koja svoju ilustrativnu funkciju dobiva tek u smjenjivanju prizora kao najavljivač budućih događaja) što svom silinom jezičnih slika navire iz svih stranica Singerova predloška, a koju je Savin ogolio do posljednje linije dramskoga.

Singerova je etika oblik utilitarizma prema kojemu temeljna etička norma najveća moguća sreća najvećeg mogućeg broja osjetilnih bića.

Oni su jamčili za poštenje Borisa Mikšića i u tvrtki Northern Instruments iz Minneapolisa, koju je zastupala tvrtka Singerova oca.

Ovo značenjsko srce Singerova filma njegova je vrijedna sastavnica, međutim podosta dramaturških nedorečenosti, ponešto praznog hoda u naraciji i prevlast rutine nad svježinom u režijskoj izvedbi priječe novom Supermanu dosezanje do visoke dojmljivosti cjeline.

Singerova definicija specizma:« Predrasuda ili stav ili pristranost u korist interesa članova nečije vlastite vrste, a protiv interesa članova drugih vrsta. »

Uopće nedvojim da je Singerova knjiga korisna i dobra.

Među tada malobrojnim domaćim animalističkim aktivistima, ali i teoretičarima različitih profila koji su imali kakav-takav interes za životinjstvo, Singerova je knjiga prihvaćena, jednako kao i u svijetu, kao biblija pokreta za prava i/ili oslobođenje životinja.

A Kevin Spacey iz filma u film tone sve dublje klonirajući jedan te isti balzamirani lik koji se mahom ne odvaja od školske ploče, pa još tamo negdje od Singerova Keysera Sozea i Fincherova psihopata iz Sedmice nije odigrao ulogu za pamćenje.

No, iako su Viskovićevi radovi, skupa s njegovim permanentnim javnim zagovaranjem životinjskih prava, bili ne samo pionirski nego dugo i jedini u domaćoj animalističkoj teoriji, te iako Singerova knjiga u Hrvatskoj nije izazvala onakve potrese kakve je u svijetu izazvala dvadesetak godina ranije i Visković i Singer umnogome su pridonijeli, svaki na svoj način, nastanku, razvoju, etabliranju i samoosvještavanju domaćeg animalizma, kako na teorijskom tako i na aktivističkom planu.