Jesu li Slovinci u medjudobu shto u brdu izgradili, pa se u nj mozse uchi, ne znam.
Jesu li Slovinci u medjudobu shto u brdu izgradili, pa se u nj mozse uchi, ne znam.
Na 891. Slovinci razbiše Bavare i Francuze.
Ako su pak Slovinci i Veneti jedni te isti, opet nepogrešujem veleći, da su raztoke mali Mljetci, samo bi želio, da se one kukavne sgradice pretvore u liepe zidane mlinove s crljenimi krovovi, a da se na mjesto onoga drvenoga mosta nad Sluinčicom sagradi od kamena krasni most, makar i nebio ponte Rialto, al da ipak bude na početku raztoka umjetnički nakit dnu, kad s desnoga koranskoga briega na raztoke gledaš.
Zatim je osjetio drugačiji glas i pod rukom tvrdu bikovu kožu, kakvu su inače Slovinci i Avari koristili umjesto oklopa.
Bogati su Slovinci u raskoši zaostajali za središtem fruške države, nosili su se siromašnije ili s manje skupocjenih tkanina, imali manje zlatnine i srebrnine, staro posuđe i iznošenu obuću.
Dijalekt: kašupski vlastiti i slovinački (slovinski) kojim govore Slovinci.
od pada pod Turke jedino Hrvati (možemo i preciznije - ljudi od pameti koji su se zvali Hrvati, Bošnjaci, Slovinci, Iliri ali ne i Srbi ni Turci) referenciraju staru bosansku državu kao nešto svoje. od, okvirno, 1500 do 1800, dakle do buđenja naroda u romantizmu, to su Marko Marulić, Lovro Šitović Ljubušak, Bono Benić, Junije Palmotić, Andrija Kačić Miošić, Mavro Orbini, Ivan Lučić Lucius, Pavao Ritter Vitezović, Ivan Tomko Mrnavić, Frani Glavinić, Ivan Ančić, Nikola Lašvanin,..... To su ljudi rođeni ili rođeni u Bosni koji su se odselili, ili ostali u Bosni i Hercegovini, ili su u Dalmaciji, no osjećaju srodnost sa susjednim katoličkim pukom - a ne muslimanskim ni pravoslavnim (iako ne moraju osjećati ni neprijateljstvo).
Učestvovali su vatrogasci iz DVD-a Bobovac, DVD-a " Sunja Greda " Sunja i DVD-a Slovinci.
Bivali smo tako i zaslugom nekih naših u č enih muževa Slovinci, Slovjani, Slaveni, Schiavoni, Dalmatinci, Istrijani, Slavonci, turski i mleta č ki podanici i austrijski gra đ ani, Ilir (c) i i, najposlije, u dugoj povijesti odnaro đ ivanja, Jugoslaveni.
Da je i suradnja mještana Staze, Meminske i lovaca više nego dobra i konstruktivna, svjedočilo je gotovo dvije stotine okupljenih članova domaćina, zatim, lovačkih društava " Posavina " Sunja, " Jelen " Hrvatska Dubica, " Naretak " Hrvatska Kostajnica, dobrovoljnih vatrogasnih društava Staza i Slovinci, stanovnika Sunje, Majura, Hrvatske Kostajnice i pripadajući sela.
U svojoj pjesmarici on pjeva »Pismu od vitezova neretvanskih«, a u Korabljici kaže: »Na 969. Slovinci Neretvani privezli su se priko mora u latinsku zemlju i žestoko pobili Turke Saracene«.
Na 966. Slovinci Neretvani pobiše Turke Saracene u latinskoj zemlji i iz gore Garganske iztiraše.
Na 639. Avari Slovinci razasuše Dalmaciju i razrušiše gradove, među kojim veliki i glasoviti grad Solin, stolno misto cesara Dioklecijana, spored zemljom izporediše.
Na 667. Slovinci razbiše Francuze, u komu boju pogiba sin kralja francuzkoga Pipina, imenom Astijagis.
Na 3920. Po smrti Julija Cesara Dalmatini Slovinci rimskoga zapovidništva jaram svrgoše, koje Bebius, rimski vojvoda, pokoriti hotijući, on i sva njegova vojska od Dalmatina bî pobijena.
Na 827. Dalmatini i Slovinci odbaciše rimsko i carigradsko vladanje
Prvo: znaj da mi adrijanski primorci ali Slovinci od Dalmacije nejmamo stavna i osobita zakona od urednopisanja aliti ortografije; er pišući mi tuđijem, to jes latinskijem slovima, kojijeh vlas svaki od nas ne sudi jednako, kako tkomu na um dohodi i bolje vidi se, zbiramo i razređivamo ta slova po riječijeh.
Istodobno s prelaskom save brigada se uvodi u borbu na pravcu Stremen Šaš Slovinci Timarci Selište Kostajničko Kostajnica.
Zbog vode zatvorene su ceste LC 33009 za Jazvenik, u samom mjestu u 10:00 sati i ŽC 3247 Stmen-Slovinci u 10:45 sati.
Oni su jedini uspjelo formirati dovoljno velike države da bi pripojili teritorije ovih manjih naroda/plemena... između njih su se formirale Bosna i Sklavinija, kasnije Dukljansko kraljevstvo... u Bosni je prevladavalo bošnjaštvo u vidu Bošnjana, a u primorskoj Sklaviniji su bili Slovinci jerbo niti jedna od slavenskih skupina unutar nje nije prevladala...
U tome pismu daje Sumer o Komarnici i okolici ovaj izvještaj: U Komarnici stanuju Slovinci, a ponešto i Vlasi.
Tada su katolici u sjevernoj Hrvatskoj nosili ime Slovinci ", a pravoslavni se zovu Vlasi ".
" U staro vrijeme, i jos pred 300 do 400 godina nije oko Zagreba, Krizevaca, Siska, Pozege itd uopce u Hrvatskoj s druge strane gore Velebita do mora, u cijeloj toj zemlji nije bilo ni jednog Hrvata: Hrvati su bili preko Velebita, blize moru, a oko Zagrba itd pa na zapad sve preko Ljubljane i dalje dolje uza Savu sve su to bili Slovinci ili Slovenci. a DANAS SU TU HRVATI
I tako su Slovenci imali hr bana, ali to njima nije bio tudji ban, jer su Slovinci govorili slicno, ili posve jednako kao i Hrvati.
Da li su ti Slovinci iz Slovinje (Slavonije) ogranak Hrvata iz primorske Hrvatske, moguće (zbog određenih sličnosti) no ne i dokazano.
Radić kaže da govore isti jezik i ti navodni Slovinci i Hrvati.
Slovinci nisu nikakav zaseban narod nego općenit naziv za Slavene, iako se kako takav pojavljuje na hrvatskom govornom području, npr. staro ime Slavonije je Slovinje, hrvatski jezik se u hrvatskoj književnoj renesansi u 16. st. naziva od samih pisaca iste u Zadru kao harvatski, slovinski ili ilirski - to su sinonimi, isti nazivi se definiraju kao sinonimi za jedan te isti jezik i u dubrovačkoj književnosti 18. st. itd itd.
Jesi li ti ovo pročitao? kaže radić da Slovinci govore isto kao Hrvati, a Hrvati čakavci, Slavonci kajkavci, gdje je to nestalo?
I kakvi Slovenci pred 400 godina, nikad se ništa prije SFRJ nije nazivalo Slovenija, Slovinci su tek naziv za Slavene, tako i Slovenci, naziv za Slavene.
Općeniti naziv, negdje su Slaveni, ngdje Slkoveni, negdje Slovenci, negdje Slovinci.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com