Sekcija za sociologiju prostora u suradnji s Poslijediplomskim doktorskim studijem sociologije vas poziva na predavanje Ole Listhauga " The Publics ' Concern for Global Warming: A Cross-national Study of 47 Countries ".

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1973. filozofiju i sociologiju, a na istom je fakultetu i doktorirao u polju filozofije 1989. Od 1974. radio je kao srednjoškolski nastavnik, a od 1988. i kao honorarni suradnik na Filozofskom fakultetu - Pedagogijske znanosti, gdje je 1992. zaposlen kao docent pri katedri za filozofiju odgoja.

' Prije karijere u modnom svijetu studirala sam psihologiju i sociologiju.

Ola Listhaug je profesor na Odjelu za sociologiju i političke znanosti Norveškog sveučilišta znanosti i tehnologije u Trondheimu, član je Norveške akademije znanosti i umjetnosti, Kraljevskog norveškog društva znanosti i umjetnosti te različitih međunarodnih istraživačkih institucija i inicijativa među kojima Centra za istraživanja građanskog rata (PRIO) te European Values Study i World Values Survey Association.

Životopis: Marina Orlić (1958.) studirala je povijest umjetnosti i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i učila lončarski zanat kod majstora M.

Borbe da splitska čakavština završi na listi čvrsto se uhvatila predsjednica udruge Jadranka Mardešić-Komac, koja je studirala sociologiju i radom djelovala izvan jezične struke, no riječ je o osobi s ljubavlju za splitsku čakavštinu, manifestiranu i u njenom čakavskom književnom opusu.

Ako poveže crtama brojeve osoba koje su predale papirić s brojevima izabranih osoba, dobit će« sociogram », tj. strukturu razreda iz koje će biti vidljive« imaginarne »interakcije među učenicima. (Polšek, D.: Uvod u sociologiju.

Njegovi se radovi kreću u širokom rasponu, obuhvaćajući epistemologiju istraživanja glazbe, psihologiju i sociologiju glazbe, te glazbu 20. stoljeća.

U izradi su Pojmovnik teorije glazbe (zajedno s Nicom Schülerom), kao i uvod u sociologiju glazbe.

Mirko Petrić, viši predavač na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru hrvatsko društvo po svojim reakcijama ipak smješta bliže Zapadu.

Radionicu će održati dr. sc. Dragan Bagić, docent na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji ima gotovo 15 godina iskustva u provođenju primijenjenih anketnih istraživanja za potrebe različitih naručitelja i sektora.

Paralelno se, međutim, razvijao studij ' etničkih odnosa ' i sa njim Sociologija etničkih odnosa, s osloncem na raniji studij i Sociologiju ' rasnih odnosa ', u Europi začet u V.

U organizaciji Hrvatskog sociološkog društva - podružnica Zadar i Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru, u srijedu, 02. 12. 2009. godine mr. sc. Teo Matković s Katedre za socijalnu politiku Pravnog fakulteta u Zagrebu, održao je predavanje pod nazivom Društvene nejednakosti u pristupu i završavanju visokog obrazovanja u Hrvatskoj ".

Zamolite nekoga tko je završio politologiju, ili sociologiju, ili filozofiju - neka vam objasni te pojmove

Dr. Christakis je profesor medicine na Odsjeku za medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta Harvard, profesor medicinske sociologije na Odsjeku za zdravstvenu politiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta Harvard i profesor sociologije na Odsjeku za sociologiju na Fakultetu znanosti i umjetnosti Sveučilišta Harvard.

ali samim time što govoriš što je bolje držiš prodike, na neki način nekom je bolje imati djecu mlad, nekom nije nije na tebi da povlačiš biologiju i sociologiju e kako bi svoj izbor učinila pravima

Moguće su dvije solucije: ili Štulhofer laže da nije znao za Standfordovu pedofiliju (što bi bilo skandalozno, jer bi značilo da autor spolnog odgoja, koji bi trebala učiti hrvatska djeca, ima benevolentan stav pred pedofiliji) ili znanstvenik Štulhofer jednostavno ne čita, u prilog čemu bi se mogla navesti njegova izjava u razgovoru za Jutarnji list " da je upisao sociologiju jer za prijemni ispit trebalo je pročitati samo tri knjige.

Ali promotrimo ovaj fenomen: netko koga zanima teologija i filozofija ne smatra sociologiju znanošću.

Ponovit ću: netko koga zanima teologija i filozofija ne smatra sociologiju znanošću.

Da ponovo imam 18 godina upisala bih psihologiju ili sociologiju.

Zato smo rekli da naciju i njenu politiku nemreš izvesti iz osobnih fantazija i frustracija nego treba sjesti i učiti, ali ne iz viceva u Globusu i Večernjem i Nacionalu, nad kojima se u Saboru smiju naši voždovi... kak su se 1991. smijali, misleći da svijet jedva čeka neku Hrvatsku da se osamostali... eh, kad bi to bilo tako lako... i zagrlite tog Ivu Goldsteina, a tko ne želi, neka ga prihvati kao Čovjeka i kozmopolitičara... jer kad doma ne bumo proizvodili abreakcijske šovinističke spike onda ni intelektualci ne budu više zanovijetali sa problematičnog hrvatskom poviješću... oslobodite mladež tih spika, stari jargani, i dajte im znanost i politiku i sociologiju i medijsku komunikologiju onakve kakvi su u svijetu 21. stoljeća... jer, neki vole partizanske kape kao simboliku, neki slabije nadareni i kao estetiku, kao da beretke američkih i engleskih i francuskih komandosa i vojnika nisu pomogle u oslobađanju od Hitlerovog crnila???

Tamara Obrovac, naša iznimna jazz pjevačica i kantautorica, zajedno sa svojim Transhistria Ensembleom, kroz veljaču je na turneji promovirala svoj novi album Canto amoroso, pa smo porazgovarali s njom o albumu, daljnjim planovima u budućnosti, te se prisjetili razvoja njezine uspjesima bogate karijere. 1. Vaši glazbeni počeci vezani su uz 80 - te i Zagreb kad ste upisali sociologiju i kad ste došli u dodir sa zagrebačkom i ljubljanskom jazz scenom.

Kulturna istraživanja su se razvila u kasnim godinama 20. stoljeća dijelom kroz ponovno uvođenje marksističkog mišljenja u sociologiju i dijelom kroz artikulaciju sociologije i ostalih akademskih disciplina kao što je književna kritika.

Kaže da su ekonomska povijest i ekonomska sociologija u dvjema različitim konjunkturama i dok prva bilježi očiti pad u svakom pogledu, druga je u posljednje vrijeme uzela zamah kroz tzv. »novu ekonomsku sociologiju« Richarda Swedberga (njegov udžbenik »Načela ekonomske sociologije« objavljen je 2006. i u Hrvatskoj), Marka Granovettera i drugih mahom američkih sociologa.

Već dulje vrijeme čitam psihologiju i sociologiju, naišao sam na zanimljive i poučne članke i knjige.

Trenutačno radi kao redovita profesorica na Katedri sociološke metodologije Odsjeka za sociologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu.

Osobito je važna uspostava suradnje i razmjena informacija s državnim Institutom za sociologiju i medicinsku demografiju u Parizu i uključenje Hrvatske u međunarodnu organizaciju FICOSSER kao centra za suradnju sa SZO na području istraživanja zdravstvenih sustava i planiranja zdravstvenih djelatnika.

2006. - 2012. potpredsjednica ELDR a (Europska liberalno demokratska i reformska stranka) u 3 mandata 2008. 2011. predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora o pristupanju RH EU 2008. 2011. predsjednica Kluba zastupnika HNS a i HSU a 2003. 2007. potpredsjednica Hrvatskog sabora 2000. 2011. zastupnica u Hrvatskom saboru 2000. 2008. predsjednica HNS a u dva mandata članica HNS a od osnivanja 1990. Profesionalna karijera 1993. 1998. jedna od osnivača te direktorica Erasmus Gilde, nevladinoga, nestranačkog projekta za promicanje kulture demokracije: o u sklopu projekta izdaje časopis Erasmus, uglavnom usmjerenom na različite aspekte tranzicije u Hrvatskoj te ostalim istočnoeuropskim zemljama o u okviru Erasmus Gilde, projekt koji je djelovao do 1998. godine, organizirala je veliki broj okruglih stolova i rasprava o kontroverznim pitanjima u regiji s ciljem poticanja građanske inicijative u razrješavanju sukoba i traženja alternativnih političkih rješenja na ovom području od 1978. zaposlena na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta, Sveučilište u Zagrebu o od 1988. u zvanju redovnog profesora o kao sveučilišni profesor boravila je u SAD u, na The American University, Washington, D. C., Sveučilištu Georgetown, Washington, D. C., Sloan School of Management, Massachussets Institute of Technology, Sveučilištu u Chicagu, Cornell University, Ithaca, N. Y, The Willson Centre, Washington D. C., The Foreign Service Institut, State Department te drugim akademskim, znanstvenim i srodnim institucijama na kojima je održala niz predavanja o u svojoj sveučilišnoj karijeri vodila je ili sudjelovala u brojnim istraživačkim projektima.

Od 1989. do 1991. provela je istraživanja o upravljačkim stilovima u 18 najuspješnijih industrijskih organizacija u Hrvatskoj 1976. 1978. Institut za sociologiju u Ljubljani (Slovenija) Publikacije, članstva, nagrade Autorica je triju knjiga koje služe kao sveučilišna literatura Demokracije i diktature (Novi Liber, 1998.), Vladaoci i upravljači (Novi Liber, 1992.) i Industrijska demokracija i civilno društvo (Sociološko društvo Hrvatske, 1986.) koautorica Industrial Democracy in Europe i European Industrial Relations (Clarendon Press, Oxford, 1981.), a objavila je i više od pedeset znanstvenih članaka u domaćim i međunarodnim stručnim časopisima.

Upisala sam na Hrvatskim studijima hrvatsku kulturu i sociologiju, bavila se sportom, imala ozbiljnu vezu i planove za brak.