Mahunarke uključujući grašak, grah i leću, melasa te sojini proizvodi poput tofua (sojin sir) sadrže dobru količinu kalcija.

soja u zrnu i sojini proizvodi

U tradicionalnim istočnjačkim jelima prirodno je prisutan (fermentirani sojini proizvodi, plodovi mora, riba).

Posebno se preporučuje zeleno lisnato povrće, sojini proizvodi i proizvodi od cjelovitog zrna.

Sojini proizvodi se mogu nabaviti u svim trgovinama zdrave hrane, iako velikim porastom tržišta sve su više prisutni i u trgovačkim centrima.

Pozitivan učinak na smanjenje pojačane sinteze hormona štitnjače pokazale su i određene namirnice, pa se preporuča njihov redovit unos: grah, cvjetača, soja i sojini proizvodi, tamnozeleno lisnato povrće i povrće iz porodice krstašica (brokula, prokulice, kupus, kelj, špinat, blitva), kurkuma, omega-3 masne kiseline, vitamin C.

Po makrobiotičkom vjerovanju u sredini između ekstrema je uravnotežena hrana i to cjelovite žitarice, prvenstveno riža, mahunarke, voće i povrće, te fermentirani sojini proizvodi.

Oko 10 % čine mahunarke (grah, grašak i sl.) te sojini proizvodi, kao tofu, tempeh i natto.

Sojini proizvodi također se preporučuju, a što se tiče pića, u »igri« su čaša vode, mineralne vode, vina, pjenušca i pive.

Njega pak ima u raznim namirnicama, pa je dovoljno pojačati unos onoga što vam najviše odgovara sa sljedeće liste - jetra i druge iznutrice, riba, perad, pivski kvasac, jaja, grah, grašak, riža i mliječni proizvodi, banane, marelice, brašno, sir, bademi, sojini proizvodi i lisnato zeleno povrće, losos, žitarice, leća, orasi, kukuruz, krumpir

Idealna zamjena za mlijeko i mliječne proizvode su sojino mlijeko i sojini proizvodi.

Sojini proizvodi i tofu (sojin sir) sadrže mnogo fitoestrogena i bogati su izoflavonoidima.

Soja i sojini proizvodi (naravno ne GMO soja) - bogati izoflavonima za ravnotežu estrogena i progesterona.

Naime, među genetski modificiranim proizvodima nalazi se upravo ono što se smatra zdravom hranom: sojini proizvodi, vegetarijanske paštete, kukuruz i kukuruzne pahuljice.

Sojini proizvodi jedini su prehrambeni izvor izoflavona, za koje su mnogobrojna znanstvena istraživanja pokazala da djeluju povoljno na smanjenje pojavnosti i jačinu valunga.

NE Iako se sojini proizvodi i dodaci prehrani reklamiraju kao obrana od napadaja vrućine, istrazivanja pokazuju kako oni tv ne mogu puno pomoći.

Da ponovimo: tko želi živjeti zdrav, usporiti starenje i dugo živjeti u dobroj kondiciji, treba: 1. hraniti se pravilno, jer je to prvi i osnovni uvjet da srčanožilni, imunološki, hormonalni i drugi tjelesni sustavi funkcioniraju ispravno, bez značajnijih poremećaja, a u okviru pravilne prehrane treba smanjiti kalorije na oko 1400 za žene, a oko 1700 za muškarce, 2. u okviru pravilne prehrane treba se hraniti namirnicama za koje je brojnim medicinskim, biokemijskim i drugim znanstvenim studijama ustanovljeno da sprječavaju nastanak i razvoj krvožilnih i zloćudnih bolesti, koje najčešće skraćuju život, a takve namirnice jesu: - za rak: namirnice koje obiluju antikancerogenim tvarima (antioksidansi, vitamini C, E i beta-karoten, minerali selen i cink, flavonoidi i drugi biljni pigmenti, antienzimi inhibitori proteaza, elagična, klorogenična i neke druge organske kiseline), biljna vlakna: brokula, kupus, kelj i drugo kupusno povrće, mrkva, tikva, tikvice, blitva, špinat, zelena salata, šparoga, paprika, maslačak, cikorija, divlja i povrtna riga, kopriva, rajčica, peršin, tušt (Portulaca oleracea), lucerna, barica (Barbarea verna), sinji šir (Amarantus lividus), marelica, kaki, dinja, breskva, lubenica, dakle povrće i voće bogato beta-karotenom, zatim orasi i drugo orašasto voće, suncokretove i sezamove sjemenke, češnjak, luk, poriluk, luk drobnjak, luk vlasac, naranča i ostali agrumi, đumbir, kurkuma, soja, grah i ostale suhe mahunarke, integralne žitarice, jogurt, pivski kvasac, jabuka, papaja, kupina i drugo šumsko voće, rajčica, cikla, zeleni čaj, plave ribe, čajevi od šipka, metvice, ružmarina, kadulje, majčine dušice, - za infarkt srca i moždani udar: namirnice koje smanjuju razinu lošeg LDL - kolesterola, povećavaju razinu dobrog HDL-kolesterola, sprječavaju stvaranje tromba i bogate su antioksidansima: sve vrste povrća i voća, a osobito mrkva, češnjak, luk, kupusno povrće, sardele, inćuni i druga morska riba, integralne žitarice, orašasto voće, suhe mahunarke, jogurt, đumbir, crveno vino (ali samo 1 - 2 čaše), maslinovo ulje, a protiv stvaranja štetnog homocisteina (koji potiče nastanak i razvoj ateroskleroze, infarkta srca i moždanog udara) treba jesti namirnice bogate folnom kiselinom, a to su pivski kvasac, pileća i teleća jetra, sojini proizvodi, šparoga, zeleni listovi povrća, orašasto voće, borovnice (a ujedno ograničiti meso i punomasne sireve), 3. treba svaki dan biti tjelesno aktivan: hodati 30 - 60 minuta na čistom zraku ili 20 - 30 minuta plivati, ili toliko vježbati tijelo na drugi način, 4. ne pušiti i ne piti prekomjerno alkoholnih pića (iznimka je 1 čaša vina), 5. budući da su teže stresne situacije jedan od uzročnih čimbenika nastanka i razvoja mnogih poremećaja i bolesti, među kojima su i arterijska hipertenzija, moždani udar, infarkt srca i rak, potrebno je prilagoditi se stresnim situacijama kako bi se suzbile štetne posljedice stresa: - primjenom različitih tehnika opuštanja (duboko disanje, mišično opuštanje, masaže i sl.), - tjelesnim vježbama i fizičkim radom; naime, redovita umjerena tjelesna aktivnost, odnosno umjereni fizički rad, praktički je najbolja antistresna mjera jer otklanja ili smanjuje napetost, depresiju, neraspoloženje, umor, a ujedno, uz druge prednosti, povećava energiju, poboljšava cirkulaciju i srčani rad, - hraneći se pravilno, a osobito izbjegavanjem alkoholnih pića, kave i drugih namirnica koje sadrže kofein, šećera, bijeloga kruha i drugih rafiniranih žitarica (jer izazivaju poremećaje u razini šećera u krvi, uz druge hormonalne poremećaje povezane sa stresom).

KADA NETKO SPOZNA da je povećana tendencija jedenja po makrobiotičkim ili vegeterijanskim načelima pomisli da su sojini proizvodi te njezin tofu pokazatelji zdrave prehrane ali i tu treba znati mjeru.Naime pozitivan efekat jedenja sojinih proizvoda se potvrđuje u mnogim istraživanjima, mehanizam kako soja, recimo, smanjuje loš LDL kolesterol nije skroz poznat.

Dobar je izvor B vitamina u integralnim žitaricama, C vitamina u voću, zdravo je povrće, zobena kaša i zobene pahuljice, đumbir, peršin, soja i sojini proizvodi, pripravci kalcija, cinka, magnezija, brokula, paprika, trešnje, višnje, šipak, od začina kim i origano.

Naimirnice koje potiču debljanje su meso, mliječni proizvodi, grah i pšenica, dok biljna ulja, sojini proizvodi, povrće i ananas potiču mršavljenje.

Mršavljenje im pospješuju biljna ulja, sojini proizvodi, ananas i povrće.

Također je dokazano da se fermentirani sojini proizvodi (miso, tofu, sojin umak) mnogo lakše probavljaju nego cijelo zrno soje (procesom fermentacije blagotvoran učinak na zdravlje se uvećava, jer tada obiluju probiotičkim bakterijama koje pomažu funkcije probave i jačaju imuni sistem).

Djeca vegani dobivaju više nego dovoljno zato što sva biljna hrana sadrži proteine neka čak i u velikim količinama (grah, grašak, leća i ostale mahunarke, orašasti plodovi, sjemenke, integralne žitarice i sojini proizvodi).

Najčešći su konzumenti soje vegetarijanci (zbog deficita bjelančevina u njihovoj prehrani), ali broj konzumenata svakim danom raste, jer se mnogi sojini proizvodi kao izolati dodaju industrijski pripremljenoj hrani.

Kvalitetni sojini proizvodi dobri su za naše zdravlje, ali ih, napominju nutricionisti, treba jesti u njihovim tradicionalnim oblicima: miso, tamari, tofu, tempeh, sojino mlijeko i birati one s organskim certifikatom.

Neka soja ne obrađuje u mlinovima za ulje, tradicionalni sojini proizvodi kao tofu se prave od cijelih zrna s posebnim zahtjevima kvalitete.Obično, soja za tofu se proizvodi pod određenim dogovorenim sporazumom.

Najčešći krivci su: mlijeko, pšenica, jaja, kikiriki i sojini proizvodi.

U tu skupinu namirnica spadaju svježe kravlje mlijeko i proizvodi od svježeg kravljeg mlijeka, jaja, riba, soja i sojini proizvodi, agrumi (oprez kod dodavanja narančinog soka), jagode, celer, koštuničavo voće (orasi, bademi, lješnjaci), čokolada.

Za to su zaslužni specifični biljni proteini, ali i činjenica da se sojini proizvodi često koriste kao zamjena za proizvode životinjskog podrijetla, poput mlijeka ili mesa, koji obično sadrže puno zasićenih masti i kolesterola.

Zbog velikog udjela minerala - soli kalcija, kalija, fosfora, željeza sojini proizvodi se preporučuju ljudima sa kardiovaskularnim bolestima, anemijom i poremećajima nervog sistema.