Iako debljina nije činitelj rizika za razvoj ranih poslijetransplantacijskih komplikacija, jasno je da doprinosi kroničnom zatajivanju prestaka, te smrtnosti od srčano-žilnih bolesti.

Razvijena navika kretanja i bavljenja sportom roditelju i djetetu olakšava razdoblje bura i oluja u pubertetu i adolescenciji, a i u odrasloj dobi je prevencija srčano-žilnih bolesti, dijabetesa i drugih kroničnih bolesti.

Postoji visoki stupanj povezanosti između hipoalbuminemije i srčano-žilnih bolesti uremičara.

Upala je vjerojatna poveznica između proteinsko-energetske pothranjenosti i srčano-žilnih bolesti.

Sindrom pothranjenosti-upale i ateroskleroze važan je u nastanku srčano-žilnih bolesti kod bolesnika s kroničnim zatajenjem bubrega, ali za sada nije posve jasno kako ga treba liječiti i da li se uspješnim liječenjem može bitno poboljšati klinički ishod bolesti.

Prva je u domeni primarne prevencije: unatoč mnoštvu dostupnih informacija o mogućnostima sprečavanja srčano-žilnih bolesti promjenom stila života (prekid pušenja, promjena načina prehrane, povećanje tjelesne aktivnosti), velika većina ljudi, dok je ' zdrava ', nije spremna ni na minimalne promjene.

Većina navedenih činitelja doprinosi razvoju srčano-žilnih bolesti koje su glavni razlog pobolijevanja i smrtnosti u bolesnika s presatkom bubrega.

Vrijeme će pokazati da li je ovakav oblik preventivnih pregleda dovoljan jer njime ponovno nije obuhvaćena mlađa dobna skupina, a niti svi čimbenici rizika važni za nastanak srčano žilnih bolesti.

Hipertenzija je najznačajniji čimbenik rizika za nastanak moždanog udara i srčano žilnih bolesti koje su vodeći uzrok smrtnosti u Europi i većini zemalja svijeta. 2000. godine 927 miliona (26,4 %) stanovnika Zemlje imalo je povišeni krvni tlak.

Jedan od najvažnijih čimbenika rizika srčano žilnih bolesti je KOLESTEROL zato sa osobitom pozornošću pratimo kretanje vrijednosti pojedinih frakcija kod bolesnika sa koronarnom bolesti, posebice nosioca stentova i bolesnika koji nsu podvrgnuti operaciji premosnica.

Upravo otkad su nutricionisti počeli preporučivati smanjenje unosa masnoća, u svijetu se dogodila epidemija debljine, dijabetesa i srčano-žilnih bolesti.

Epidemija srčano-žilnih bolesti, kod nas i u svijetu, uzrokovana je ne samo nepravilnom ishranom, pušenjem, obiljem stresova nego i nedovoljnim kretanjem.

Poguban utjecaj pušenja duhana na organizam se izravno povezuje sa smrtnošću od raka pluća (90 - 95 %), ostalih vrsta raka (45 - 50 %), plućnih opstruktivnih bolesti, kroničnoga bronhitisa i emfizema (75 - 80 %) kao i srčano-žilnih bolesti (20 - 25 %).

Provode se medijske kampanje o prevenciji srčano-žilnih bolesti.

Losos nije samo ukusan gurmanski užitak s renomeom afrodizijaka, koji savršeno dekorira vaše blagdanske kanapee, već je iznimno zdrav, jer je prepun omega-3 masnih kiselina koje su neophodne za preventivu srčano-žilnih bolesti.

U Poliklinici se obavljaju i managerski sistematski preventivni kardiološki pregledi koji obuhvaćaju i laboratorijske pretrage krvi i urina, sistematske preglede sportaša (u natjecateljskom sportu i rekreativaca prije početka bavljenja sportskim aktivnostima) te sistematski pregledi ciljnih skupina radi određivanja faktora rizika za razvoj srčano - žilnih bolesti.

- To su nove prehrambene smjernice koje su krenule prije 30 - 40 godina iz Amerike kada je počela ta histerija oko kolesterola, odnosno da masnoće životinjskog podrijetla dovode po povećanog kolesterola i srčano žilnih bolesti.

U općini Kostrena tijekom 2005. godine bila je najveća incidencija smrtnosti (47 %) od bolesti cirkulacijskog sustava (6) Zbog povezanog utjecaja zagađenja zraka i nepravilne prehrane na razvoj srčano-žilnih bolesti (SŽB), cilj ovog rada bio je ispitati i procijeniti prehrambene navike stanovnika općine Kostrena u odnosu na rizik obolijevanja od srčano-žilnih bolesti.

Utvrđivanje prehrambenih navika, ne samo da djeluje na postojeće zdravstveno stanje, već može odrediti da li je pojedinac u riziku obolijevanja od pojedinih kroničnih nezaraznih bolesti poput pretilosti, šećerne bolesti, srčano-žilnih bolesti, nekih oblika karcinoma ili osteoporoze.

Na temelju tih parametara, uz pomoć određenih tablica, može se izračunati individualni rizik za komplikacije srčano-žilnih bolesti u narednih 10 godina.

Na to upućuje podatak da je udio srčano žilnih bolesti u sveukupnoj smrtnosti našeg pučanstva, čak više od 50 %.

U jednom istraživanju potvrđen je potencijalni boljitak visoke doze vitamina E (800 mg/dan) na smanjenje srčano-žilnih bolesti dijaliziranih bolesnika.

Bolesnici koji su tijekom 2 godine primali 800 mg vitamina E dnevno, imali su u odnosu na kontrolnu skupinu 50 % manje pobolijevanje i smrtnost od srčano-žilnih bolesti.

A upravo se zadnjih 30 godina dogodila epidemija debljine, srčano-žilnih bolesti, dijabetesa, alergija, autoimunoloških bolesti i raka.

Hipoteza o povezanosti masnoća, kolesterola i srčano-žilnih bolesti nikad nije znanstveno potvrđena - kazala je nutricionistica.

Glavna svrha akcije bila je upozoriti naše stanovništvo na problem srčano-žilnih bolesti te njihov utjecaj na pobol i smrtnost pučanstva.

Pretila djeca više su izložena riziku od zdravstvenih tegoba poput šećerne bolesti i poremećaja u radu jetara, a s godinama taj rizik prerasta i u opasnost od srčano-žilnih bolesti, povišenoga krvnog tlaka, moždanog udara i depresije.

Međimurska županija bilježi trend pada smrtnosti od srčano-žilnih bolesti, a 2006. godine je po prvi puta u proteklih 10 godina udio umrlih od kardiovaskularnih bolesti bio ispod 50 % i iznosio je 49,7 %.

Kolesterol i zasićene masnoće okrivljeni su za uzrokovanje srčano-žilnih bolesti, no sve se više liječnika i znanstvenika slažu da je ovo bilo neosnovano.

Kolesterol je građevinski materijal za hormone koji imaju cijeli niz važnih funkcija u tijelu kao npr. da djeluju protiv stresa i štite protiv srčano-žilnih bolesti.