U vaše sedmice " broju 7. piše beogradski mitropolit god. 1735. da je on iliriko-rascianskago (a ne srbskoga) naroda strojasčijasja itd. protektor. "

U to isto vrime udari na Ljutovida neizbrojena vojska cesara Ludovika, kojoj ne mogući Ljutovid odoliti, pobiže u srbsku zemlju i bi primljen od vojvode srbskoga u dvor svoj; ali se Ljutovid ukaza nepoznan i žestoko neharan, jer pogubivši svoga dobročasnika učini se gospodar od njegova grada i svega bogatstva.

Ali Danià ià ¦ je, kano Vukov privrženik prvo Srbin, pa tek onda urednik Akademijina Rjeà nika, zato u nj unosi ijekavizirane rieà i iz srbskoga novoštokavskoga i srbske turcizme.

Zapravo, to je onaj isti Pravopisni priručnik hrvatskoga ili srbskoga jezika Vladimira Anića i Josipa Silića kojem je vlasnik Novog Libera Slavko Goldstein, sukladno novoj političkoj situaciji nakon 1990. samo promienil ime na koricama.

... niti sramiti niti plašiti naše tradicije, jer je ne sporna činjenica da je Karadžić (' dž ' nije iz hrvatskoga leksika, ali iz Srbskoga jest.) presjekao ' ' pupčanu jezičnu vrpcu ' ' i tradicionalnoga Hrvatskoga Jezika i tradicionalnoga Srbskoga Jezika.

I zato... dajemo na vidjenje vsakomu chlovjeku komu se podoba i pred koga lice ov list nash otvoren dojde, a ili bi pred gopsodina cara turskoga, a ili pred gospodina kralja ugarskoga, a ili pred gospodina krlaj Tvrtka bosanskoga, ILI INOGA BOSNJANINA, A ILI GOSPODINA SRBSKOGA A ILI LATININA, a ili ine vrste chlovjeka:

Plan je uglavnom aktiviran i u večoj mijeri realiziran po svim navedenim primjerima, s time da je od nedavno aktiviran plan posrbljivanja Hrvatskoga književnoga jezika, plasiranjem u javnost propagande kako je razlika između Srbskoga jezika i Hrvatskoga jezika kao između SPORTA i ŠPORTA, odnosno samo u jednoj kvačici ' v '

A koliko je uistinu Hrvatski jezik različit od Srbskoga bjelodano pokazuju slijedeći primjeri iz Večernjeg lista 2010., koje je u svojemu članku ' Ni milicije nisu od hrvatskog i srpskog napravile jedan jezik ' koje je podastrijela Sanda Ham: vecernji.hr /... /...

Budva, susjed Srbije, ali samo 1 šahista je dobio plaćeno od srbskoga saveza (Ivan Ivanišević), za razliku od nas Hrvata, s 5 plaćenih šahista

Podsjetimo se da je HV (Hrvatska Vojska) POBJEDILA SRBSKOGA AGRESORA, ali je BILA PO NALOGU Richarda Holbrooka SPRIJEČENA U ZAUZIMANJU BANJE LUKE (današnjega glavnoga grada tzv. Republike Srpske), koja je već bila U OKRUŽENJU, a HV još zauzela i HE Bočac (obskrba grada strujom)

Velike misli silnoga Dušana cara srbskoga, koji staro carstvo bizantinsko na jugo-slovjensko pleme prenieti naumi, s jedne strane, a samosilno gospodovanje pomagjarenoga Talijana Ludovika I. s druge strane uzkolebahu sve duhove.

Kad se tu još jednom ponovi činjenica da bi se njihova ponovna transformacija sasvim sigurno i nadasve neophodno bila uvezala za polzu Srbskoga roda, ova ' kodnedeljkovska ' projekcija budućih pravaca razvoja očevine i ujčevine se na trenutak i meni i Čančareviću učinila ipak suviše neverovatna.

Po smrti kneza Ulrika Celjskoga (1456.), zadnjega potomka svoga plemena, padoše njegovi mnogobrojni gradovi u vlast njegove udove Katarine, kćeri despota srbskoga Gjorgja Brankovića.

" (...) da se ne osjeća krivim i da se neće braniti, nego da će pokazati svoju političku djelatnost i pokazati da optužnica ne uvažava promjene u političkim odnosima i shvaćanjima, nego je " dijete magjarske sudbene političke persekucije (progonstva) i srbskoga krivičnog zakona " i po tome je " očit dokaz... balkanizacije ".

Da Hrvati ne nestadoše, da ne propadoše u bezdan " Velike Srbije " (toliko potrebne zlotvornim " vladarima svijeta " i iluminatsko-framasonskoj C r n o j r u c i, da su ti vladari i njihova peta kolona među Hrvatima sve poduzeli, i svojim šestarima nove mape narisali i polovicu Bosne i Hercegovine etnički očišćene od Hrvata i Muslimana-Bošnjaka memorandumskoj " Republici Srpskoj " prepisali, ne bi li se, u zemljama hrvatskim, u Hrvatskoj i u Herceg-Bosni, i uz naše Mare Croaticum, zauvijek ukorijenila ta njihova saveznica u izgradnji kulture smrti i uništavanju svega ljudskoga i narodnoga što bogoštovno živi i stvara u tvorbenoj zajednici s Vječnim Gradom, pa su tako Srbiji, podmuklo iza leđa drevnom narodu Hrvata kojega je suverenitet " nedjeljiv, neprenosiv i neotuđiv ", bili pripremili za Božićni dar, g. 1994., europsko-atlantsko-ruski " Plan Z-4 ", dijabolički pokušaj državnopolitičkoga ovjekovječenja, u avnojevskomu ostatku ostataka Regni Croatorum, paračetničke fašističke državice kao sastavnoga dijela zamišljenih " Sjedinjenih Država Srbije "), zaslužni su narodna sloga i svi junački nam branitelji, bojovnici hrvatskoga Domovinskoga rata za nezavisnost, a među njima i gospodin Mladen Lojkić, borac i knjigotvorac, koji svoju dragovoljnu ratničku domobraniteljsku bitku za opstanak i slobodu i državnu samostojnost i suverenost Hrvatske u Domovinskomu ratu danas nastavlja na polju intelektualne duhovne bitke razkrinkavanja suvremenih sila Zloga i zemaljskih silnika i zombija globalističkoga neofašizma koji, i nakon O l u j e, neumorno opslužuju, na žalost još uvijek nelocirano, neidentificirano i neuklonjeno, slavoserbsko " ravnateljstvo ravnateljstva " što je i dalje usredotočeno na i s t r a g u Hrvata, na uništenje Hrvatske, na povratak Hrvatske bilo u treću " Srboslaviju " (za koju su godine 2000. Mesić i Račan priredili u Zagrebu neki ustavolomni " sastanak na vrhu ", a, još g. 2007., izrijekom je, za hrvatsko umreživanje u balkansku " Srboslaviju sve do Crnoga mora " a ne u EU, otvoreno i programski navijala predsjednica HNS-a Vesna Pusić, aktualna ministrica i navodno zagovornica europske Hrvatske), bilo u vazalni odnos i robski položaj u nekoj velikodržavnoj zajednici, sa slobodama i demokracijom na priliku nacističkoga Trećega Reicha, ili, možda, onih pod vojno-policijskom diktaturom srbskoga komunističkoga cara Dušana Silnoga II., zvanoga Tito (kojemu su se kao takovomu na njegovu pogrebu u Srbiju došli pokloniti mnogobrojni svjetski državnici), koji je ubio i razkomadao i Banovinu Hrvatsku i Nezavisnu Državu Hrvatsku, osmišljeno počinivši milijunski democid nad Hrvatima, kulturocid i memoricid, a sve pod cesarskim nazovi izgovorom: " Trebalo je dopustiti da se izdovolje Srbi ".

Kada godine 1458 posliednji grof Celjski Ulriko od mača Vladislava Hunjada u srbskom Beogradu pade, ostade njegova udova Katarina, kći srbskoga Despote Gjorgje Brankovića, za njeko vrieme vlastnica svih dobarah celjskih, prem da njezina troja dieca, jur prije za mlada preminuše

Ugledni je hrvatski povjestničar Ferdo Šišić, u svojoj knjizi Hrvoje Vukčić Hrvatinić i njegovo doba 1350. - 1416. (Hrvoje Biblioteka, Zagreb, 2004., str. 112., pretisak prvoga izdanja iz 1902.), ovako prikazao tragični svršetak te velike i krvave bitke između katoličke križarske vojske od 100.000 momaka, s jedne strane, i 150.000 " dobro discipliniranih momaka " sultana Bajazida i Agresija Hrvati su, prema stoljetnim načertanijima srbijanskoga ekspanzionizma i nacističkoga im barbarogenija " u carstvu ponesenih duša " (P. Šegedin), trebali naime biti iztrijebljeni i ime hrvatske Hrvatske zauvijek izbrisano, i u srbsko ime posvema pretopljeno, za vrijeme z a v r š n o g a č i n a velikosrbske neobarbarske najezde iz Srbije i Crne Gore na Hrvate i Hrvatsku, izvedena u razdoblju od početka svibnja 1990. (kada su nas Srbi, " JNA " i " hrvatski " jugokomunisti u službi Beograda potpuno razoružali) do 15. siječnja 1998. (kada je tzv. mirnom reintegracijom bio oslobođen Vukovar, hrvatski Termopili, grad koji je pod srbskočetničko i stanimirovićevsko, čudovišno " oslobođenje " pao 18. studenoga 1991., nakon junačke obrane Grada i Domovine i pogibije hrvatskoga Leonide Blage Zadre). 5.000 vojnika savezničkoga mu srbskoga despota na tomu osvajačkomu prodoru Turaka u Europu: "... Kad to primijete u središtu postavljene čete, dadoše i one pleći.

nije trebalo bit vise hrvata u komunistima. dapace, nije trebalo bit nikad nikoga u comunistima jel je to bio jedan pokret zlocinacki, diktadorski, lopovski i etc. comunisti nista bolji nisu bili od fasista, ubili su isto ili u globalnoj mjeri cak i vise ljudi. ali 2 svj. rat su " pobjedili ", tako da je njihova istina postala istinitija od istine onih koji su taj rat " izgubili ". nije bio bolji tito od pavelica, nit je bio bolji stalin od hitlera. period. i hrvati nisu krivi za srpske fantasie o velikoj srbiji i druge p darije, koje je " jugoslavija " mnogo tolerirala, hranila i podrzavala. da nije bilo te " jugoslavije " ne bi bilo toliko mrtvih od srbskoga genocida.

Zagrebaà ki srboslavi iz CK, SUBNORA, UDBE, Srbskoga kultumoga družtva PROSVJETE i njihovi janjià ari u SABORU, takoà er jedva doà ekaše da pomoà ¦ u Deklaracije Franju Tuà mana gurnu u grobnu jamu koju su mu poà eli kopati još od njegovih prvih kritià kih primjedaba na beogradski Pregled istorije SKJ.

Činjenica je da je u ustašama bilo zločinaca i zločina, nema tog rata u kojima ih nema, ali stvorila se slika da su svi takvi pa evo nekih činjenica koje to opovrgavaju: nedavno je maknut spomenik Juri Francetiću jer je navodno ustaški zločinac što su tvrdili razni ljudi u raznim emisijama i novinama, međutim nitko nije znao navesti niti jedan zločin koji je francetić sa svojom crnom legijom počinio Naime, malo je poznato da je Jure Francetić kojeg se navodi kao velikog neprijatelja svega srbskoga, posvojio srbskog dječaka po imenu Sreto Gardešić kojeg je pronašao u Bosni u jednom srbskom selu.

Tesla se ocsitovao kao pripadnik srbskoga naroda, kao shto su se, uostalom, nieki u zadnjem popisu pucsanstva u RH izjasnili kao Marsovci, Klingonci...

Odbacivši dvostrukosti koje su iz srbskoga jezika ušle još 1971. i u njihov spaljeni pravopis zvan " Londonac " i još do 1994. i u 4. izdanje njihova pravopisa - 5. izdanje Babià ¦/Finka/Moguševa Hrvatskoga pravopisa (preraà eno izdanje Školska knjiga 2000.) i Babià ¦/Hamm/Moguševa Školskoga pravopisa (Školska knjiga 2005.) u kojima auktori sliede Brozovu pravopisnu tradiciju iz 1892., razlikuju se prema rieà ima prof. Stjepana Damjanovià ¦ a na HTV-u 21.2.2005. u emisiji Otvoreno (o pravopisu), samo u 3 i pol pravila od Anià ¦/Silià ¦/Jojià ¦ kina iz Novoga Libera.

Tužni kralj vidinski, rodjak nesretnoga cara srbskoga Stjepana Uroša, sina Dušanova (po Jeleni kćeri vojevode Vlajka a ženi Urošovoj), svak istoga vojevode moldavskoga Vlajka, a kasnije tast bana i kralja bosanskoga Tvrdka I. morade četiri duge godine čamiti u zatvoru kalničkom, dok junački brat njegove žene Vlajko moldavski kraljevstvo vidinsko god. 1369. opet Ugrom neotè, i načinivši mir s Ludovikom, u pogodbu stavi: da se Strašimir iz tamnice izpustiti ima.

Danonoćno raketiranje svih hrvatskih gradova, paljenja hrvtaskih sela, rušenja hrvatskih crkava, ubijanja i progona ne-srbskoga stanovništva, odvođenje u logore u Srbiji, pljačka hrvatske imovine, ubojstva i silovanja, čak i djece hrvatske

Iden gledat srbskoga pedera na hrvatskoj televiziji, eno mu vrkica u gostiman... poslin cu svratit na dnevno.hr da mi recu sta da mislin o onome sta san gleda...

Daljnjim akcijama oslobođeno je i od višemjesečne blokade Vojske tzv. Republike Srpske bošnjačko muslimanskoga stanovničtva grada Bihaća koje je cielo vrieme bilo bez hrane, liekova, struje i vode i tako spriječen još jedan masakr još većih razmjera od onoga prije u Srebrenici nad 20 000 ne-srbskoga stanovničtva toga grada u BiH.

Ukratko se za nj može reći kako je pravo hrvatsko izdanje srbskoga fonologijskoga pravopisa.

Iz Vašeg članka poštovana kao i iz informacija koje pratimo, jasno je da je i u Vukovaru riječ o masovnom kršenju ljudskih prava, prava žrtava, prava svog ne srbskoga stanovništva.

»Klub Seljačko-demokratske koalicije kao predstavnik cijeloga hrvatskoga naroda i sviju dijelova srbskoga i slovenskog naroda, koji su s njim udruženi u zajedničkoj borbi za jednakost i ravnopravnost te na prava seljačkoga naroda, u svojoj sjednici, održanoj u Hrvatskoj sabornici u glavnom gradu Hrvatske Zagrebu, dne 1. kolovoza utvrđuje:

No kultura da, ka šta jono reče: " Sačuvaj me bože srbskoga junaštva i hrvatske kulture. " A ovdin kod mene manje-više ka i kod tebe, više-manje njesra.