Opazivši komešovu kćerku, prave glasne, surove dosjetke i pjevaju sramotnu pjesmu, donesenu iz vojske, uzajmljenu od Srijemaca i izobličenu u kajkavskim ustima.

Gradonačelnik je najavio i tradicionalni susret prognanih Srijemaca koji će se 21. siječnja okupiti u Požegi, dok je Stipo Barukčić najavio sjednicu Predsjedništva Hrvatske obrtničke komore u proirenom sastavu koja će također biti održana u Požegi tijekom akcije Zeleno plavo. (Fotografija; Kazimir Balog Zdravko Ronko i Stipo Barukčić)

Ovaj četvrti po redu srijemski običaj započeo je u ranim jutarnjim satima prošle subote kada je 12 ekipa prognanih Srijemaca iz Hrvatske i dvije iz vojvođanskog dijela Srijema počeo s izradom tradicionalnih i nadaleko poznatih i priznatih srijemskih delicija, kao što su kobasice, švargle, krvavice, čvarci s dušom, a bilo je tu i kuhanog vina i rakije jer je zima tog dana napokon pokazala zube i natjerala celzijevce da se spuste debelo ispod ništice.

U okviru večere održano je i tradicionalno natjecanje u spravljanju kobasica, a kao i uvijek kod Srijemaca temeljni kriteriji bili su kvaliteta i estetika prehrambenih proizvoda.

U suradnji s gradom Požega u programu je bila tradicionalna manifestacija Dani Srijemaca, Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, koji su na otvorenome pokazali srijemsko kolinje.

Unatoč svim ovim zbivanjima čvrsto sam uvjeren da u srcima i dušama nas Srijemaca nema mržnje i želje za osvetom, jer su u našim dušama i srcima ljubav, dobrotu i pravednost.

Našem Martinu Fišeru, kao i svim hrvatskim braniteljima, dugujemo vječnu zahvalnost na pokazanom domoljublju u Domovinskom ratu i žrtvovanju svojih života za slobodu Hrvatske, te smo kao Zajednica Srijemaca dužni čuvati uspomenu na sve one koji su sebe utkali u budućnost Hrvatske, rekao je Barišić i istaknuo kako su pojedinosti pogibije Martina Fišera ostale nepoznate, te da su tek 1996. godine DNK analizom identificirani njegovi posmrtni ostaci i da je iste godine pokopan na zagrebačkom groblju Miroševac.

Kao što je istaknuto već prigodom njihova iniciranja, unatoč svomu nazivu Dani nisu posvećeni samo djelatnosti i djelu Julija Benešića, nego još dvama temat skim krugovima: djelatnosti drugih Iločana i Srijemaca te iločkoj i srijemskoj kulturnoj i političkoj prošlosti, o čemu je na prva tri skupa (god. 2001., 2002. i 2003.) govorio niz istaknutih sudionika.

Devčić je u propovijedi naglasio da hrtkovačka crkva u Kuli, kao i druge izgrađene crkve Srijemaca u Hrvatskoj, nije samo velebno zdanje, kula u Kuli, elegantna i moderna građevina otmjenih geometrijskih linija koja će dominirati okolicom i plijeniti svojom ljepotom i zbližavati ljude, nego da je ona zapravo velika živa i životvorna rijeka Božje ljubavi koja je vjekovima tekla i koja sada teče i napaja ju najdragocjenijim darom životom. Ona je dom istinskih vjernika koji zagledani u Krista, s punim povjerenjem i vjerom u Njega, mogu činiti i nemoguće: donositi velike i važne životne odluke, unositi u svoje odnose ljubav, povjerenje, istinu i mir.

Inicijator ovog veselog druženja popraćenog pjesmom, plesom, dobrom spizom i dobrim raspoloženjem članovi su Udruge Slavonaca, Baranjaca i Srijemaca Zadarske županije, koja je ove godine proslavila desetu godišnjicu djelovanja na zadarskom području.

Kako svinjokolja u pravilu završava večerom, tako je i ova srijemska okupila petstotinjak Srijemaca i njihovih prijatelja u novigradskoj Sportskoj dvorani koju je u ime domaćina otvorio predsjednik Zavičajnog kluba Zrinski Nikinci i predsjednik Ogranka Koprivnica Josip Špehar te načelnik Općine Novigrad Podravski Mladen Mađer, pozdravivši goste i Srijemce iz cijele Hrvatske, a manifestaciji je nazočio i župan Koprivničko-križevačke županije Darko Koren.

Ovogodišnji Dan Srijemaca u Požegi započeo je tradicionalnim turnirom u malom nogometu u Sportskoj dvorani Grabrik na kojem su sudjelovale ekipe zavičajnih klubova koji djeluju u okviru Zajednice i ekipe domaćina.

Predsjednik Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata Mato Jurić ustvrdio je kako ovakvi susreti svjedoče o ustrajnosti i vitalnosti Srijemaca koji i u teškim i burnim vremenima nalaze snagu da čuvaju svoj identitet, ali i drugima pokazuju svu ljepotu svoje duhovne i kulturne baštine, te se prisjetio prvih razgovora s preč.

Premda je već prošlo 19 godina od ratnih stradanja Vukovar svakim svojim dijelom odiše nedavnom prošlošću i još uvijek liječi svoje ratne rane, a njegova tragična sudbina je na svoj način obilježila i život Srijemaca s druge strane granice.

Sve u svemu, bilo je to lijepo jednodnevno druženje Srijemaca koji su otišli i onih koji su ostali u svom zavičaju, u raskoši ljepote Parka prirode Kopački rit.

Dan Srijemaca je tradicionalna kulturno sportska manifestacija koja kroz brojna događanja čuva duhovni, nacionalni i kulturološki identitet Srijema te kroz međusobne susrete iseljenih Srijemaca i onih koji su u njemu ostali živjeti iskazuje trajno zajedništvo Srijemaca ma gdje bili.

Uz gromoglasan smijeh prisutnih Srijemaca, a u skladu sa stihovima iz poruke samo malo tražim za moj ražanj, da se mogu putem pravit važan srijemski su domaćini vratili gradonačelniku Požege svinjokoljski ražanj nakrcan kobasicama, krvavicama i švarglama, te se gradonačelnik Ronko putem u svoju rodnu Požegu imao i te kako razloga praviti važan.

Govoreći o knjizi autor je naglasio da mu je važno da se jezik Slavonaca, Baranjaca i Srijemaca što točnije popiše budući da je sve manje izvornih govornika; upravo zato priprema novu knjigu, te traži one koji pamte kako se nekada govorilo da bi mogao zapisati i sačuvati stare riječi i nazive.

Snimao sam diljem Hrvatske, trudio sam zabilježiti rad naše udruge i naših Srijemaca.

Nakon dva desetljeća, dosta je onih koji više nisu među nama, moj objektiv ih je ovjekovječio na nekom događaju ili susretu Srijemaca.

Upravo zbog te činjenice i burnih demografskih promjena tijekom posljednjeg desetljeća prošlog stoljeća i očitog nestajanja Hrvata u Srijemu, pa i u naseljima koja su naseljavali većinski, javila se ideja da se kroz pokretanje projekta Biografski leksikon Hrvata istočnog Srijema pokuša memorirati za buduće generacije značaj hrvatskoj kulturi i općem društvenom stvaralaštvu Srijema i Srijemaca kroz povijest.

Kulturno turistički projekt Upoznaj matičnu domovinu pokrenut je u suradnji i pokroviteljstvom Ministarstva turizma Vlade Republike Hrvatske, a startao posjetom Srijemaca iz Vojvodine i iseljenih hrvatskih Srijemaca Osječko baranjskoj županiji i njenom turističkom dragulju Parku prirode Kopački rit.

Brojni autentični iskazi potenciraju dinamičan tempo, koji nas uvlači u emocije i živote doseljenih Srijemaca.

Vijeće HRAST-a za 9. izbornu jedinicu čine: Viktor Dukić (član Udruge obitelji s četvero i više djece) cetinskog kraja, Damir Jakelić (branitelj iz Šibenika), Miljenko Marić (nositelj nezavisne liste na lokalnim izborima u Trilju), Mihael Miletić (član Udruge prognanih Srijemaca u Hrvatskoj te udruge Domobran), Budimir Peranić (nezavisni vijećnik iz Novalje), Mario Peranić (dopredsjednik Obiteljske stranke), Arsen Pirc (predstavnik građanske inicijative Hrvatski pleter iz Zadra), Zdravko Roško (predstavnik Udruge Glas roditelja za djecu iz Vodica), Darko Strihić (Zadar) i Frane Šišak (predstavnik Udruge za promicanje dara i vrijednosti života " Gabrijel " iz Šibenika).

Vladin povjerenik imao je zadaću prikupljanja odštetnih zahtjeva Srijemaca evakuiranih s područja Srijema za vrijeme 1. svjetskog rata, ispitivanje njihove utemeljenosti putem zapisnika, te isplatu naknada za počinjenu štetu.

Jedan od takvih je i pučki pjesnik Ivan Bonus, simbol Srijema, ali i borbe svjetla i tame koje Hrvati stoljećima, da ne kažem tisućljećima, prakticiraju, rekao je prof. Fijala ustvrdivši kako je Bonus pjesnik koji živi u narodu, sluša njegovo bilo i svojim znalačkim slaganjem riječi i rima progovara o temama koje su u njemu duboko ukorijenjene, kao što je život, ljubav, smrt, ekologija, ali i Domovinski rat i hrvatsku borbu za samostalnost, kao i tragičnu sudbinu prognanih Srijemaca, koju je i sam doživio.

Nevjerojatan je skok među onima koji se regionalno izjašnjavaju, za čak 167 posto, pa se računa da je među 31.000 tih Vojvođana i Srijemaca puno nestalih Jugoslavena ili Hrvata.

Ali je tada u Vojvodini bilo 25.000 do 30.000 Srijemaca kojih više nema.

U ime Zajednice predsjednik Mato Jurić zahvalio je na gostoljubivosti Grada Požege, koji je, kako je rekao, sa širokim srcem primio prognane Hrvate iz Srijema, Bačke i Banata, posebno za vrijeme Domovinskog rata, a prijateljstvo se nastavlja svake godine posebnim programom. Izražavam svoje veliko zadovoljstvo što je ova tradicionalna manifestacija postala sinonim ljubavi Srijemaca prema svom rodnom kraju i jasna poruka mladima kako se čuva tradicija i običaji u kojima je sadržan duh naših pradjedova, duh hrvatske kulture, duh hrvatskog srca, rekao je predsjednik Jurić.

Svečanim činom blagoslivljanja zvona na Uskrsni ponedjeljak Hrtkovčani su na tragu povijesnih dodira svoga Srijema i domovine im Hrvatske pupčanom vrpcom povezali pokidane niti zajedništva i svog vjerničkog identiteta, a sljedeće godine, također na Uskrsni ponedjeljak, planira se veliko okupljanje Hrtkovčana i Srijemaca, kao i brojnih prijatelja, na svečanom otvorenju i prvoj službenoj sv. misi u novoj Crkvi sv. Petra u Kuli.