I taj jarosni i osvetoljubivi Bog Starog zavjeta ostao bi vječna tajna za nove generacije koje čitaju te retke da doista nije došao netko tko je pokazao duh Staroga zavjeta, dao ključ za njegovo razumijevanje.

Uz pismoznance, koji vrlo dobro poznaju Pismo, odnosno Sveto pismo Staroga zavjeta, pojavljuje se jedan Isus koji ih uči kao onaj koji ima vlast, a ne kao pismoznanci.

Pavao je prvi novozavjetni autor koji govori ne samo o »novom« i »starom Savezu« u smislu Božjega djelovanja već i o »čitanju Staroga zavjeta« (2 Kor 3, 14).

Koristeći sliku »pokrivala« koje je Mojsije stavljao na svoje lice poslije susreta s Jahvom (Izl 34, 29 - 35) i ciljajući na okorjelost Židova u susretu s Kristom, Pavao može reći kako to pokrivalo zastire čitanje Staroga zavjeta (3, 14), a ono će se skinuti tek »kad se Izrael obrati Gospodinu« (3, 16; usp.

Polazeći od toga Pavlova govora o Starom zavjetu, Meliton iz Sarda potkraj 2. st. prvi put govori izravno o knjigama »Staroga zavjeta«, za razliku od novozavjetnih spisa.

Naprotiv, prihvaćanje Staroga zavjeta kao prvoga dijela svoga Svetog pisma predstavlja bitan teološki element u nastanku Crkve.

Nadalje, kao stupovi Staroga zavjeta stoje sveti patrijarsi, rodočelnici blagoslovljenih rodova.

To otajstvo dugo se pripravljalo, kako svjedoče već tekstovi Staroga zavjeta, a osobito je snažno prikazano u tekstovima Novoga zavjeta.

U propovijedi je biskup Mrzljak rekao kako su večeras slušali odlomke, uglavnom iz Staroga zavjeta, koji govore o stvaranju svijeta i odnosu Boga sa svojim narodom koji je pripravljao za Isusov dolazak.

Zadnje rečenice Staroga Zavjeta - prijetnje ognjem i prokletstvom

Knjiga Torah-Pentateuh-Petoknjižje je od ukupno četiri knjige u planiranom nizu s naslovom Uvod u knjige Staroga zavjeta.

Njih dvojica predstavnici su Staroga zavjeta.

Naziv Pasha kojim se označava uskrsnuće Isusa Krista, potječe od jednoga najsvečanijeg blagdana Staroga zavjeta, ustanovljenog na uspomenu prolaza anđela koji je pomorio egipatske prvijence i na uspomenu čudesnog oslobođenja Božjeg naroda iz egipatskog ropstva, koje je bilo slika našega oslobođenja od sotonskog ropstva.

Time se navješćuje Isusu iz Nazareta kao ispunjenje mesijanskih očekivanja Staroga zavjeta i kao eshatološki donositelj spasenja.

Svi pokreti Staroga zavjeta, davidizam, profetizam, mudrosna teologija i apokaliptika, dolaze svome cilju u Isusu Kristu.

Već u prvom čitanju, dakle iz Staroga zavjeta, imamo navještaj ovoga što Isus čini... > > >

Mi znamo da je Isus Krist zaista Mesija i Otkupitelj odatle, što se na njemu ispunilo sve, što su navješćivali proroci i sve što su prikazivali likovi Staroga zavjeta.

Grubišić je svoje prijevode Staroga zavjeta, kojeg je nazivao hrvatskom i iseljeničkom Biblijom, tiskao u Americi u osam svezaka od 1973. do 1983. godine.

Knjige Staroga zavjeta opisuju povijest spasenja u kojoj se polagano pripravljao Kristov dolazak u svijet.

Novi zavjet daje nam jednoznačan odgovor na otvoreno pitanje Staroga Zavjeta o sučelniku Božjem: ISUS KRIST, Sin Božji, vječni je TI Očev; u DUHU SVETOM mi smo pridruženi zajednici ljubavi Oca i Sina.

Premda je Božji narod Staroga zavjeta nekako upoznao ljudsko stanje u svjetlu pada kako je prikazan u knjizi Postanka, ipak nije mogao dosegnuti krajnje značenje te povijesti; ono se posve očituje jedino u svjetlu Smrti i Uskrsnuća Isusa Krista.

Danas nam je iz Staroga zavjeta predstavljen religiozno najveći od svih vidova: proricanje i prorok.

Kroz biblijska čitanja u svetim misama otkrivamo lijep izbor najpoznatijih proročanstava iz Staroga zavjeta o Mesiji, Spasitelju, a u novozavjetnim čitanjima kroz tih sedam dana uspijevamo čuti evanđelja koja nam iz pera Mateja i Luke otkrivaju događaje koji su prethodili Isusovom rođenju.

U čitanjima možete vidjeti moj govor Mojsiju i Deset zapovijedi, kao i prvih pet knjiga Staroga zavjeta.

Zapise je, naravno, trebalo prepisivati rukom prije izuma tiska pa se može pretpostaviti da su zato unijete mnoge pogreške, i opet, ono što znamo o načinu prepisivanja Staroga zavjeta kod Židova, ne potvrđuje nam tu činjenicu.

Svijet u kome je Kafka vođen i u kome je on živio jest onaj Staroga zavjeta.

U otajstvu Isusa Krista na jedinstven način se ostvaruje Sveto pismo Staroga zavjeta.

Od 5. do 11. listopada 1250 čitača iz 54 zemalja svijeta u bazilici sv. Križa jeruzalemskoga u Rimu pročitat će svih 73 knjiga Biblije - 46 knjiga Staroga zavjeta i 27 knjiga Novoga zavjeta.

Jednoj koja je živjela u vrijeme Staroga zavjeta, u vrijeme proroka Ilije.

Nedjeljom se redovito čitaju četiri odlomka iz Svetoga pisma: prvo čitanje koje se uzima bilo iz Staroga zavjeta ili iz Djela apostolskih odnosno iz knjige Otkrivenja sv. Ivana apostola; nakon toga se čita psalam ili neki od biblijskih hvalospjeva; slijedi drugo čitanje koje se uzima iz neke od novozavjetnih knjiga; konačno se naviješta evanđelje.