Nakon 1945. na kroatistici su stalno zaposlena dva nova nastavnika: Mate Hraste, koji je, u zvanju docenta, preuzeo Katedru za hrvatski jezik, i Josip Hamm, koji je još od 1933. bio honorarni lektor uglavnom za poljski, a pokadšto i za staroslavenski jezik.

Geitler je predavao nepunih jedanaest godina te održao dvadeset i jedan kolegij iz slavenske filologije i poredbene gramatike indoevropskih jezika, koji bi se mogli podijeliti u tri tematske cjeline 1. paleoslavistika (staroslavenski jezik, ćirilska i glagoljska paleografija, stari slavenski tekstovi), 2. poredbena indoevropeistika (litavski, sanskrt, grčki, latinski) i 3. poredbena slavenska gramatika.

Pismo je koristio Konstantin Filozof, odnosno Sv. Ćiril i Metod u 9. stoljeću prilikom prevođenja liturgijskih knjiga s grčkog na staroslavenski jezik.

Ja bih predložila za glavni naslov crkvenoslavenski uz naznaku da se isti ponekada naziva i staroslavenski jezik.

Predavao je pri katedri za crkvenu povijest prije Teologije u Splitu (1973. - 1999.), a potom Katoličkoga bogoslovnog fakulteta sveučilišta u Splitu (kolegiji: Opća crkvena povijest i Povijest Crkve u Hrvata od 1978., Staroslavenski jezik i glagoljaštvo od 1973., Latinski jezik u crkvenim tekstovima 1981. - 2000., Opća metodologija znanstvenog rada 1976. - 1997., Starokršćanska arheologija 1978. - 1999.).

Od samih početaka organizacije franjevci trećoredci upotrebljavali su glagoljicu i staroslavenski jezik u službi Božjoj i od tuda do najnovijih dana nose časni naslov Glagoljaši.

Hrvatsko-staroslavenski jezik, koji je imao najviše izgleda da postane općehrvatski književni (standardni) jezik, »ispao je iz igre« za hrvatski standardni jezik, nakon događaja krajem XV. stoljeća kada su se na njegova područja doselili stanovnici kojima je on malo značio.

Biskup Grgur Ninski, jedan od najistaknutijih ninskih biskupa, posebno se zalagao za hrvatsko narodno pismo glagoljicu i staroslavenski jezik.

Cijeli radni vijek na tom je fakultetu: 1971. izabran je za asistenta profesoru Eduardu Hercigonji na Katedri za staroslavenski jezik (danas Katedra za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo), od 1982. je docent, a od 1986. redoviti profesor na toj katedri.

članice Katedre realiziraju nastavu iz sljedećih kolegija: Povijest hrvatskoga književnoga jezika, Hrvatska dijalektologija, Povijest hrvatskoga gramatičkog sustava, Slavonski dijalekt, Kajkavsko narječje, Povijest hrvatskoga jezika, Hrvatska dijalektologija, Jezik starih slavonskih pisaca, Staroslavenski jezik, Staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo, Filozofsko-simbolički ustroj glagoljskoga pisma, Ćirilometodska baština u hrvatskoj kulturi 19. stoljeća, Slavenska pisma

Biskup Strossmayer počeo je, postavši biskupom 1850. godine, obnavljati tu drevnu baštinu, nastojeći vratiti u liturgijsku upotrabu staroslavenski jezik, koji je bio književni jezik svim Slavenima, barem u jednom dijelu njihove povijesti, istaknula je Lukić.

Bio je mišljenja da su staroslavenski jezik i ćirilica oblikovani u Bugarskoj, koja se iz obzira prema našim istočnim susjedima spominjala kao Južna Makedonija.

Kao autor glagoljice spominje se najviše Sv. Ćiril, koji je ovo pismo upotrijebio za svoj prijevod crkvenih knjiga na staroslavenski jezik.

Na tom je fakultetu 1997. izabran za znanstvenog novaka na Katedri za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo, a 2001. za znanstvenog asistenta na Katedri za dijalektologiju i povijest hrvatskoga jezika.

No onda je osorski biskup Rakamarić došao na ideju da će modernizirati biskupiju i iskorijeniti staroslavenski jezik iz liturgije.

U 9. st., zahvaljujući svetoj braći Ćirilu i Metodu, slavenski su narodi dobili prijevod na staroslavenski jezik glagoljskim pismom.

Bio je zaposlen u Institutu za staroslavenski jezik? Svetozar Ritig? i Institutu za hrvatski jezik u Zagrebu, trinaest je godina bio profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani, a predavao je i na Visokoj učiteljskoj školi u Čakovcu.

Staroslavenski jezik, najstariji je slavenski književni jezik na koji su u drugoj pol.

Nakon što su osmislili novo pismo - glagoljicu i na staroslavenski jezik preveli dijelove " svetih knjiga ", oni su se 863. godine na poziv moravskog kneza Rastislava uputili u Moravsku u misiju širenja kršćanstva. (Napisala i snimila Gordana ČALIĆ ŠVERKO)

Predaje staroslavenski jezik i književnost te sociologiju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.

He, a termin iz imena ovog bloga na isti način odletio je među povijesnu starudiju i arhaične izraze koji se uče samo na Katedri za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo na Filozofskom fakultetu.

Staroslavenski jezik s brojnim redakcijama i utjecajima narodnih jezika upotrebljavaju u književnosti svi Slaveni lstočne Crkve sve do druge polovice devetnaestog stoljeća.

Posrijedi je jedan modul kolegija Staroslavenski jezik, koji se sluša tjedno po jedan sat u vidu predavanja.

Staroslavenski jezik se pretočio u današnje žive slavenske jezike, latinski u današnje žive romanske jezike, sanskrt u današnje žive sjeverno-indijske (indoarijske) jezike, itd, itd.

Godine 1906. u lijepoj neoklasičnoj zgradi na velološinjskoj rivi otvoren je Narodni dom u kojem su se okupljali hrvatski domoljubi, sljednici onih koji su se početkom 19. stoljeća izborili za potvrdu stoljetnog prava na staroslavenski jezik u crkvi i onih koji su prvi na kvarnerskim otocima uspjeli osnovati Hrvatsku čitaonicu 1867. godine.

Općenito, u dosadašnjoj znanstvenoj praksi nije još u potpunosti riješeno pitanje kako terminološkog sustava tako i općenitog povijesnog procesa kao i međuodnosa raznovrsnih fenomena i termina poput glagoljica, staroslavenski jezik, šćavet, arhaični hrvatski jezik, pučki hrvatski jezik kaoi živi hrvatski jezik.

Od projekata izdvajamo projekt Hrvatska glagoljaška baština koji je u tijeku, a koji ostvarujemo u suradnji s Nadbiskupijskim pastoralnim institutom, pod pokroviteljstvom Staroslavenskog instituta, Katedre za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Instituta za ekumensku teologiju i dijalog Juraj Križanić Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

TV prilozi o Zagrebačkim glagoljašima prikazani su emisijama " Puni krug " na 2. programu HRT-a 25. svibnja i 1. lipnja 2012. U travnju mjesecu 2013. pripremamo novi projekt po prvi puta: Otvorena vrata zagrebačke glagoljaške riznice, u kojem ćemo kao domaćini uz visoko pokroviteljstvo: Staroslavenskog instituta, Katedre za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo, Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Instituta za ekumensku teologiju i dijalog Juraj Križanić Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, biti domaćini zaljubljenicima u glagoljicu.

Zanimljivost riječke beletristike je to da se pisanje na čakavskom, koji između ostalog nije toliko prisutan u urbanom dijelu Rijeke već u njenim rubnim djelovima, izbjegavalo.Čakavski izričaj dugo je vremena smatran materinjim jezikom između ostaloga staroslavenski jezik je baziran na čakavštini.

Uz to, učila se i katehetika, crkveno govorništvo, kršćanska arheologija i povijest umjetnosti te staroslavenski jezik.