Prema nekim istraživanjima, na primjer ⠀ smatra se da je gradić Volovsko u Primorju, te grad Veles u Makedoniji zapravo dobio naziv po staroslavenskom bogu stočara, Perunika nosi ime po starom slavenskom nebeskom gazdi Perunu, na Mosoru postoje planine koje se zovu Crnobog i Bijelobog, još uvijek se u određene dane u godini penju na te vrhunce i pale nekakve vatre u svitanje, u dalmatinskom zaleđu vjeruju da se zmajevi legu ispod posve određenih« kukova »na Velebitu, a istraživači staroslavenskih naroda i kultura su duboko uvjereni je dubrovački sveti Vlaho samo katolička prilagodba imena Volos, a da ne pričamo o Vlasima ili Vlajima, stočarskom i seoskom stanovništvu« iza grada ».

Otuda nastaje kasnolatinska riječ clerus, a u staroslavenskom riječ kliros označava zajednicu svećenika.

Istočno pod vrletom Peruna bilo je selo Perun koje nosi ime iste planine (cijelo brdo dobiva ime po staroslavenskom bogu Perunu bogu groma, a Juraj je njegov sin).

Biskup Glavinić 1695. piše sa zadovoljstvom kako se u župnoj crkvi Sv. Bernardina služi misa na hrvatskom (staroslavenskom) jeziku na radost puka.

Biskupska vizitacija 1722. opisuje crkvu s tri oltara, slikama, inventarom, posuđem i misalima na staroslavenskom i latinskom.

Mislim da se već iz njega iselila duša njegova nastala od molitava na grčkomu, staroslavenskom i hrvatskom jeziku, od ljutnji i psovki na njemačkom jeziku i domaćem dijalektu, od đačkih ljubavi i nadanja, od lelujava plamena dušica, od mudrosti patuljka iz bajke i sićušnog crvotoča.

Župa se intenzivno pripravljala za ovaj dan, a večer uoči krizme bilo je bdijenje i pjevana večernja na staroslavenskom, što je prenosila i Radio postaja Senj.

Unutar crkve se nalaze freske koje potiču iz 11. st. kada je ovo mjesto bilo domaćin prve škole i knjižnice na staroslavenskom jeziku, a cijelo područje je pod zaštitom UNESCO-a.

U grčkom izvorniku krotki su praeis, tj. pitomi, blagi, umiljati, nježni (osnova te riječi prai, odnosno pri, korespondira sa staroslavenskom osnovom pri koju nalazimo u riječima: prijati, prijatelj).

I sad se mogu u potpunosti posvetiti samo i jedino staroslavenskom.

Posebno ga je zanimala tradicija liturgije na staroslavenskom jeziku i glagoljaško pisma kao kulturni identitet i specifikum ovih krajeva.

Preko Une također je postajala župna Crkva Sv. Stjepana izgrađena u spomen Stjepana kralja, a župom je upravljao Mirko Biondić za kojeg pisac kaže da je služio misu na ilirskom (staroslavenskom) jeziku, knjige za propovijedi da ima hrvatske.

Sabor je započeo Galgoljaškom misom (na staroslavenskom) u župnoj crkvi Gospe Karmelske u Turnju, koju je predvodio dr. fra Izak Špralja (trećoredac-glagoljaš) iz Samostana sv. Mihovila u Zaglavu na Dugom otoku.

Čitavo misno slavlje se glagoljalo pjevalo i molilo na staroslavenskom jeziku hrvatske redakcije, uključujući i Viruju (Vjerovanje) onako kako su od stoljeća sedmog molili i pjevali naši stari.

Potvrđuje to u prvome redu etimologija riječi koja je u staroslavenskom iznjedrila pojam dvora, dvorca.

Usikovanje, kako Žmanci nazivaju blagdan svog zaštitnika Ivana Glavosijeka, proslavljeno je žmanskom glagoljaškom misom na staroslavenskom.

Odlukom Trgovačkog suda od 20. siječnja 1997. dva su se zavoda Hrvatskog filološkog instituta odijelila i Staroslavenskom se zavodu vraća naslov Staroslavenski institut.

Danas veliki mješoviti zbor župe Gospe Fatimske na Škrapama ima 60 članova, a izvodi jednoglasne, višeglasne, koralne mise i skladbe na hrvatskom, latinskom i staroslavenskom jeziku domaćih i stranih autora.

U procesiji je nošen i pretisak Hrvojeva misala iz kojeg je tijekom misnog slavlja vojni kapelan iz vojne kapelanije sv. Petra i Pavla u Ogulinu fra Marijan Jelušić, TOR navijestio evanđelje na staroslavenskom.

Nakon toga prisustvovali smo Saboru malih glagoljaša koji se sastojao od svečane pjevane mise na staroslavenskom, stručnih predavanja o glagoljici te sajmu kreativnih radova inspiriranih glagoljicom.

Iz tih razloga je i svoju zlatnu misu ove nedjelje u Zaglavu koncipirao na staroslavenskom jeziku i intonirao glagoljaškim napjevima što su važili onom jedinstvenom povlasticom našem narodu u okrilju cijelog zapadnog kršćanstva pri bogoslužju na svome jeziku u pretkoncilskim vremenima.

U njoj su sveta braća, Ćiril i Metod, nadbiskup Srijema, u 9. stoljeću, papi Hadrijanu II. na odobrenje donijeli bogoslužne knjige pisane glagoljicom na staroslavenskom jeziku.

U Velom Ižu je predvodio glagoljašku misu, dijelovi koje su se pjevali na staroslavenskom jeziku drevnim domaćim pučkim napjevima.

U Hrvatskoj je taj obred posve nestao (iako je postojao u dva oblika, latinskom i staroslavenskom) dok u svijetu, a posebno u Francuskoj i SAD doživljava pravu renesansu s rastućim brojem svećeničkih i redovničkih zvanja.

Zbor izvodi jednoglasne, višeglasne, koralne mise i skladbe na hrvatskom, latinskom i staroslavenskom jeziku domaćih i stranih autora.

Glagoljica dolazi od riječi glagoljati što na staroslavenskom jeziku znači pisati tj. grafički govoriti.

U petak je u Čakavskoj kući u Žminju predstavljena zbirka pjesama« Mučno srce mirin »Stefani Križanac, a u subotu je odigrana kazališna predstava Teatra Naranča« Zaljubljeni Pipo »: U nedjelju je sve započelo u 9,00 sati okupljanjem ispred Čakavske kuće, te podizanjem zastave Čakavskog sabora i prigodnim programom uz sopele na tanko i debelo, i istarske narodne plesove, u 10,00 sati je započela sveta misa na staroslavenskom jeziku, da bi se u 11,00 započelo sa programom recitatora i pjesnika.

Hrvati su, osobito u primorskim krajevima, od srednjega vijeka sve do danas u rimokatoličkom bogoslužju uglavnom pjevali na narodnom (staroslavenskom i hrvatskom) jeziku.

Bilo bi najbolje CS preusmjeriti na članak o staroslavenskom jeziku, a isti preimenovati - oboje je u osnovi isto.

Naime, kada govorimo o staroslavenskom jeziku mislimo na crkvenoslavenski jezik i to je u slavistici općeznano.