Ministarstvo rada i socijalne skrbi izradit će do kraja 2003. godine analizu postojećeg stanja sustava mirovinskog osiguranja i preispitati mogućnosti za uvođenje tzv. nacionalne mirovine, čime bi se zaštitio najstariji sloj građana koji ne ispunjava uvjete za ostvarivanje starosne mirovine po postojećem Zakonu.

Prednost dokupljenih mirovina je i u tome što se one mogu ostvarivati uz prijevremene starosne mirovine, redovne starosne mirovine pa i invalidske, tako da za sve te slučajeve prijevremenog umirovljenja, dakle bez punog staža, nadoknađuju razliku do visine mirovine koja bi se ostvarila da nije došlo do ranijeg umirovljenja, dakle s dužim stažem.

Hrvatska treba imati jedan zakon općega javnog obvezatnog mirovinsko-invalidskog osiguranja za sve skupine osiguranika u kojem bi se za starosne mirovine uzimala u obzir međusobna solidarnost prema načelu »koliko dajem - toliko i dobivam«, dok bi se za invalidske mirovine i druga invalidska prava još jače trebalo ostvarivati načelo solidarnosti.

- Na povećanje broja korisnika starosne i prijevremene starosne mirovine utječe i činjenica da sve više mirovinu ostvaruje najbrojnija, takozvana baby-boom generacija rođena u prvom desetljeću nakon Drugoga svjetskog rata.

Također, prema novom Zakonu o doprinosima korisnicima: a) starosne i prijevremene starosne mirovine, b) invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad, c) obiteljske mirovine, osim korisnika djece na redovitom školovanju, te d) korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad koji nije zaposlen ili nema svojstvo osiguranika po drugoj osnovi, koji su upisani u registar poreznih obveznika po osnovi obavljanja: a) domaće radinosti i sporednog zanimanja, b) djelatnosti poljoprivrede i šumarstva, te c) ostale samostalne djelatnosti za vrijeme obavljanja tih djelatnosti ne obustavlja se isplata mirovine, jer počevši od 1. siječnja 2009. za navedene umirovljenike, Porezna uprava ne dostavlja Zavodu« Obavijest o upisu/ispisu iz registra poreznih obveznika », pa te osobe ne stječu svojstvo osiguranika i time ne gube pravo na isplatu mirovine.

- Naime, radi se o službenicama u životnoj dobi u kojoj se teško mogu nadati novom zaposlenju, kojima je na taj način zapriječena mogućnost rada do starosne mirovine, a sve tri nalaze se i u teškoj socijalno-ekonomskoj situaciji, za koju bi u ministarstvu koje pokriva resor socijalne skrbi bilo logično očekivati razumijevanje poslodavca, stoji u priopćenju sindikata, kojega potpisuje Siniša Kuhar, dodavši kako je istovremeno ministrica Opačić brojčanoje pojačala sastav ministarstva za desetak službenika javnih ustanova koje je zaposlila na neodređeno ili određeno vrijeme, primjenom instituta premještaja, a u jednom slučaju zaposlenik komunalne službe zaposlen je u kabinetu.

ODLASCI U STAROSNE I PRIJEVREMENE STAROSNE MIROVINE

Starosne mirovine nisu analizirane jer je među braniteljskim mirovinama riječ o samo 257 korisnika i jer se radi o tzv. najnižim mirovinama.

Podsjetio je da za branitelje koji su " živi i zdravi izašli iz rata nisu osigurane nikakve beneficije osim starosne mirovine ", a pokopi s počastima najmanje su što se može napraviti za njihovo dostojanstvo.

Ako se tako nastavi s formalnim izjednačavanjima oba spola, a uz istodobne razlike za pojedine kategorije osiguranika, jednima će se dati više prava a drugima manje i doći ćemo u situaciju da neki relativno mladi ostvaruju uz povoljnije uvjete starosne mirovine, dok će drugi morati raditi do 70 godina, pa čak i do smrti.

No, tko misli da ispunjava uvjete starosti i staža za priznavanje starosne mirovine te je odluči ostvariti do zaključno 31. XII. 2006. godine, mora paziti koji su to bitni uvjeti i što se uzima u obzir za izračun visine mirovina.

Kod starosnih mirovina postoje dvije vrste uvjeta starosti i staža, ne računajući posebnosti propisane za prijevremene starosne mirovine.

U strukturi korisnika mirovine u Splitsko-dalmatinskoj županiji značajan je udio korisnika invalidske mirovine (32,35 %), dok je udio starosne mirovine 48,1 %.

" U Hrvatskoj su se 2007. godine izdaci za invalidske mirovine kretali oko 2,6 posto BDP-a što je nešto više od prosjeka EU (2005. bio je 2,1 posto) ", napomenula je Marušić dodavši kako su istovremeno izdaci za starosne mirovine u Hrvatskoj prije četiri godine činili 7,3 posto BDP-a dok je u EU taj prosjek 11,1 posto.

Zato korisnici prijevremenih starosnih mirovina ostvarenih prema odredbama novog zakona, ako su ostvarene do 17. XII. 2002. godine, imaju povoljnije prijevremene starosne mirovine od korisnika koji te mirovine ostvaruju nakon toga dana, odnosno samo dan kasnije, tj. 18. XII. 2002.

Naime, novi »Zakon o mirovinskom osiguranju« (NN. br. 102/98) u članku 82. nije u početku pravio razliku glede visine zajamčene najniže mirovine između korisnika starosne mirovine i prijevremene starosne mirovine.

da se u smislu članka 21. stavak 2. ZOMO smatra da je korisnik mirovine uzdržavao člana obitelji ako je član obitelji živio s njime u zajedničkom kućanstvu i nema vlastitih prihoda dovoljnih za uzdržavanje, jer nema dohodak od poljoprivrede i šumarstva ili ako mu drugi stalni prihod u trenutku smrti korisnika mirovine nije bio veći od 66 % svote najniže starosne mirovine određene za 15 godina mirovinskog staža prema ovom Zakonu;

Počevši od 1. siječnja 2008. zakon ne dopušta više mogućnost ostvarivanja ove vrste starosne mirovine s punim stažem a uz blaže uvjete starosti, jer će biti samo jedna vrsta starosne mirovine s uvjetom od najmanje 15 godina mirovinskog staža i 65 godina života (muškarci) odnosno 60 godina života (žene).

Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji ostvaruju pravo ili su korisnici starosne i prijevremene starosne mirovine koju su ostvarili na temelju staža manjeg od 40 godina, mirovina se povećava, ovisno o razdoblju provedenom u Domovinskom ratu i to:

Mirovinska osiguravajuća društva - isplatitelji razlike između mirovine koju isplaćuje HZZMO i pune starosne mirovine koju bi osoba ostvarila da je radila do stjecanja uvjeta za punu mirovinu, obvezni su na takvu isplatu obračunati i umirovljeniku ustegnuti porez na dohodak.

4. Dokup mirovine u slučaju prijevremene starosne mirovine

Naglašava se da to smanjivanje propisanih starosnih granica važi samo za starosne mirovine u prijelaznom razdoblju do kraja 2007. godine, koje su propisane odredbama čl. 178. i 179. toga zakona.

Predstavnici austrijskoga mirovinskog osiguranja dali su i iscrpno objašnjenje na učestala pitanja koja se odnose na pretvaranje invalidske mirovine u starosnu, kad korisnik invalidske ili prijevremene starosne mirovine navrši 60, odnosno 65 godina života.

Zahtjev za starosnu mirovinu potrebno je podnijeti jedino ako je korisnik invalidske ili prijevremene starosne mirovine naknadno navršio nova razdoblja osiguranja, znači radio nakon ostvarivanja prava na invalidsku ili prijevremenu starosnu mirovinu.

Tako je uvjet za stjecanje starosne mirovine za muškarce 65 godina, za žene 60, uz najmanje 15 godina staža.

Uvjeti za stjecanje starosne mirovine propisani su u članku 30. navedenog Zakona.

Sve što je rečeno glede forme i načina podnošenja zahtjeva te potrebnih dokumenata za starosne mirovine, važi i za invalidske mirovine, s tom napomenom da je potrebno još priložiti posebno »Izvješće s nalazom i mišljenjem liječnika« (napisano na posebno propisnoj tiskanici 1 - IN), koje popunjava izabrani liječnik.

Nisu prihvaćeni zahtjevi umirovljenika za usklađivanje mirovina prema plaćama, dodatno godišnje povećanje mirovina novih umirovljenika za rast BDP-a, te mogućnost starosne mirovine, neovisno o godinama ži-vota (prijedlog SDP-a).

Sadašnjim mirovinskim zakonom visina prijevremene starosne mirovine određuje se nepovoljnije nego prema ranijim propisima.Prijevremena starosna mirovina ostvaruje se umirovljenjem prije navršenja godina života propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu, pri čemu se njena visina umanjuje 0,3 posto za svaki mjesec prijevremenog umirovljenja.Budući da se prijevremena starosna mirovina može ostvariti najviše pet godina prije navršene životne dobi propisane za starosnu mirovinu, umanjenje zbog korištenja prijevremene mirovine može iznositi 18 posto.

Tijekom prijelaznog razdoblja, do 2008. godine, umanjenje prijevremene starosne mirovine obra č unavat ć e se slijedom toga od dobi koja se u tom razdoblju tra ž i za stjecanje prava na starosnu mirovinu.