Hrvatski povjesničar, dominikanac, dr. Stjepan Krasić, autor knjige " Počelo je u Rimu " (koja " pomiče " za gotovo dva stoljeća unazad početke normiranja hrvatskoga jezika) te dugogodišnji profesor povijesti na Papinskom sveučilištu sv. Tome Akvinskog u Rimu i dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, gost je rubrike " Intervju " za koju govori o otkriću iznimnoga priznavanja i vrednovanja hrvatskoga jezika u 16. stoljeću.

Dr. Stjepan Krasić govorio je na temu: " Polemika Ignjata Đurđevića s nekim učenjacima svojeg doba o mjestu brodoloma svetoga Pavla apostola ".

Kako je poznato, na čelu Diplomatskog studija biti će Vijeće studija kojem će predsjedavati dominikanac prof. dr. Stjepan Krasić, a uz njega će još kao članovi Vijeća sjediti po dvoje zadarskih te dubrovačkih profesora.

Cijenjenoj salezijnskoj zajednici, a osobito kolegama u župi SVETE MATI SLOBODE, izražavam iskrenu bratsku sućut i u ime kolega koji smo zajedno proveli vojničke dane u Prištini: Don Petar (salezijanski bogoslov), Tadej Vojnović (kaptolski franjevac), Stjepan Krasić (dominikanac, Frane Šešelja (ksaverski trećoredac) i Vladimir Mikrut (dijecezanski bogoslov).

Osobe visokoga autoriteta i digniteta, pokojni nadbiskup zadarski mons. Marijan Oblak, župan zadarski Šime Prtenjača, pojedini akademici HAZU te osobno prof. dr. sc. Stjepan Krasić, bili su okosnica inicijalnih sjednica i razgovora oko osnivanja Sveučilišta u Zadru u kojima sam i osobno sudjelovao.

Predavanje " Kontravezne apologetike Konstantina Filozofa i dijalog s islamom danas " održat će prof. Samir Khalil Samir, SJ, s Papinskog istočnog instituta, dok umirovljeni profesor Papinskog sveučilišta San Tomasso d ' Aquino Stjepan Krasić, OP, govori o " Kontinuitetu ćirilo-metodske ideje i tradiciji slavenskih naroda ".

Dr. Stjepan Krasić o činjenici da je Crkva utemeljila europsko školstvo

Msgr. Bogdan tom je prigodom održao predavanje na temu " Hrvatska crkva svetog Jeronima i kardinali naslovnici ", a predavao je i dr. Stjepan Krasić na temu " Hrvatski kardinali kroz povijest ".

Dobitnik nagrade za životno djelo je dr. Stjepan Krasić, profesor na međunarodnom Sveučilištu u Dubrovniku i dr. sc. Mateo Milković, rektor Sveučilišta u Dubrovniku.

Nu i bez pomoći historiografa, iz rječnika Jezik Stjepan Krasić je svojim istraživanjima utvrdio kako je Katolička crkva kao nadnacionalna ustanova još 1599. priznala na međunarodnoj razini hrvatski kao zaseban jezik, a slovački isusovac Teofil Kristek te je godine na upit pape Klementa VIII.: Koji od slavenskih jezika najviše odgovara za potrebe Katoličke crkve, odgovorio kako smatra da je " lingua croatica " najrazvijeniji slavenski jezik te da je on majka svih jezika.

Doktori koji su ove godine dobili počasne medalje su pokojni monsinjor Simeone Duca, Stjepan Krasić, Doris Pack i Tefko Saračević.

Uz izložbu Medicina u Dubrovniku kroz stoljeća iz zbirki Znanstvene knjižnice i Dominikanskog samostana u Dubrovniku čiji su autori bili Vesna Čučić i don Stjepan Krasić, objavljena je i bogata knjižica u izdanju Dubrovačkih knjižnica i Matice hrvatske ogranak Dubrovnik.

Izrazio je radost što je u sklopu Dana Sveučilišta uvaženi znastvenik prof. dr. Stjepan Krasić predstavio opsežnu studiju o nastanku i razvoju školstva koje je Crkva njegovala i tako preporodila Zapadnu Europu u intelektualnom i duhovnom pogledu. Zahvaljujući tom odgojnom i obrazovnom radu ona je pomogla da europski kontinent postane orijentir drugima i da stoljećima prednjači u svjetskoj znanosti i kulturi.

Stjepan Krasić, dugogodišnji profesor povijesti na Papinskom sveučilištu sv. Tome Akvinskoga u Rimu - »Angelicum« i dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, koji nakon umirovljenja odnedavna živi i radi u dominikanskome samostanu u Dubrovniku, čini se da je predodređen za pokretanje pozitivnih »tektonskih poremećaja« i »kopernikanskih obrata« u hrvatskoj znanosti.

Svečanost njihova predstavljanja održana je u svečanoj sveučilišnoj dvorani pred brojnim uzvanicima, a o knjigama i autorima su govorili dr. sc. Josip Faričić, prorektor, dr. sc. Ante Uglešić, rektor zadarskog sveučilišta, dr. sc. Stjepan Krasić, autor prve knjige i počasni doktor zadarskog Sveučilišta, dr. sc. Damir Magaš, dr. sc. Tomislav Skračić i dr. sc. Srećko Jelušić, profesori zadarskog sveučilišta...

Stjepan Krasić (Čitluk, 1938), akademik, teolog, crkveni povjesničar, paleograf i arhivist, redoviti je profesor crkvene povijesti i metodologije znanstvenoga rada na Papinskom sveučilištu Sv. Tome Akvinskoga u Rimu.

Na svečanosti su, među ostalim, bili nazočni: Milan Lovrić, član Ministarskog vijeća BiH, Dragan Vrankić, župan Hercegovačko-neretvanske županije, Stjepan Krasić, ministar u vladi Hercegovačko-neretvanskoj, Kruno Kordić, zastupnik u Saboru Republike Hrvatske, predsjednik Uprave HPT-a Mostar Stipe Prlić i drugi.

O tome je svojevremeno za Vijenac (2010.) govorio i povjesničar Stjepan Krasić, a o čemu je pisao i u svojoj knjizi Počelo je u Rimu.

U proslovu knjige Počelo je u Rimu prof. Stjepan Krasić piše: Jezik je () bitna odrednica i sastavnica identiteta svakom narodu, vezivno tkivo i najbolji jamac njegovu kulturnom i političkom jedinstvu.

Zasluga je pak obojice ovih historiografa što su, bez obzira na različite pristupe širenju krivovjerja, na temelju iscrpne analize dokumenta razmrsili terminološke čvorove i vjerodostojno locirali rasprostiranje hrvatskih zemalja, što je još 1659., kako nam to u svojim nedavnim jezikoslovnim istraživanjima pokazuje Stjepan Krasić, potvrdila i presuda vrhovnoga crkvenog suda u Rimu, izradivši zemljovid krajeva u kojima se govorio hrvatski jezik, na kojem su jasno ucrtane hrvatske zemlje Dalmacija, Bosna i Hercegovina, Slavonija i banska Hrvatska.

Stjepan Krasić koji je u propovijedi pozvao na vjersko obnavljanje povijesnog događaja ustanovljenja svete Euharistije.

Žužulov studij vodit će dr. sc. Stjepan Krasić, povjesničar, predavač na Papinskom sveučilištu u Rimu.

Stjepan Krasić je rođen 1938. u Čitluku kod Mostara.

Zanimljivo je da jedini svećenik redoviti član HAZU Franjo Šanjek pripada dominikanskom redu, a među dopisnim članovima je i dominikanac Stjepan Krasić.

Stjepan Krasić, Pape i hrvatski književni jezik u XVII. stoljeću: hrvatski među šest svjetskih jezika, bibl. Izdanja u suradnji, ur.

Pape i hrvatski književni jezik u XVII. stoljeću vrijedno je djelo koje će zasigurno potaknuti mnogobrojne istraživače da se upute putem koji je Stjepan Krasić svojom raspravom vrlo dobro trasirao te daljim istraživanjem prodube njegove spoznaje, a možda dođu i do novih otkrića.

Stjepan Krasić (rođen 1938. u Čitluku) redoviti je profesor crkvene povijesti i metodologije znanstvenog rada na Papinskom sveučilištu sv. Tome Akvinskoga u Rimu (Pontifica Studiorum Universitatis a S.

Stjepan Krasić pretežno se bavi istraživanjem hrvatske vjerske i kulturne povijesti, a do sada je objavio trinaest knjiga i više od sto sedamdeset znanstvenih rasprava i članaka tiskanih na raznim jezicima.

Mnogi ne žele prihvatiti hrvatska pozitivna europska iskustva a zato ću ponoviti da je hrvatski jezik bio obvezan i predavan kao službeni jezik (jedan od 6 jezika) na svim europskim uglednijim sveučilištima i učilištima onodbne Europe i ne samo tjekom, 17. stoljća (Stjepan Krasić, Počelo je u Rimu 2009.), i da je svima slavenskim jezicima kao razvijeniji europski jezik bio polazna gramatička, tj. lingvistička norma za normiranje svih slvenskih jezika (ruskog, poljskog, bugarskog, ukrajinskog, češkog, makedonskog).

Dubrovački muzeji će za potrebe izdavanja marke ustupiti fotografiju portreta Stjepana Gradića koji se čuva u fundusu Kulturno-povijesnog muzeja, a prigodni tekst uz marku napisat će akademik Stjepan Krasić, jedan od autora središnjeg ovogodišnjeg izložbenog projekta Dubrovačkih muzeja Stjepan Gradić: otac domovine.