Stjepko Težak predstavlja knjigu Nevenke Vučemilović Korov i ruže.

Dijete u kojem razvijamo težnju k djelovanju (a klicu te težnje svako dijete nosi u sebi) i omogućimo mu priliku gdje je ta težnja ostvariva neće bez prestanka buljiti u televizor i svoditi svoju aktivnost na stalno mijenjanje televizijskih stanica.« (Stjepko Težak, Metodika nastave filma) i ne upuštajući se u pretenciozne analize i dublju filozofsku pozadinu problema, zadržimo se na valjanoj konkluziji da su pred nastavom filma daleko složeniji i teži zadaci no što se čini pri prvome čitanju istih.

O knjizi su govorili akad. Josip Vončina, Duško Slatković i Stjepko Težak.

Neki jezičari (Stjepko Težak, primjerice) navode i druge kriterije, pa ću dio toga što sam rekao ponoviti, ali u skladu s njihovim definicijama.

Usporedite udžbenike za 8. razred: Poveži strjelicama odgovarajuće parove (Hrvatski jezik 8, radna bilježni ca, Stjepko Težak i dr., 2010., Školska knjiga, Zagreb, str. 16.) To su dva kolinearna vektora (leže na paralelnim pravcima) k strelice obaju vektora usmjerene su na istu stranu (Matematika, udžbenik za 8. razred, Copić, B., Orčić, Ž., Sarapa, N., 2010., Školska knjiga, Zagreb, str. 4.). Zadatci (Svijet tvari 2, udžbenik iz kemije za 8. razred, Petković, M., Kocijan, Đ., 2007., Profil, Zagreb, str. 78.) Zadaci i vježbe (Geografija Hrvatske, udžbenik iz geografije, Curić, B., Curić, Z., 2008., Naklada Ljevak, Zagreb, str. 15.) Odgovarajuća rješenja pridružite zadacima i redom upišite slova... (Matematika, udžbenik za 8. razred, Copić, B., Organiziran kaosŠarolikost i neujednačenost u školskim udžbenicima stvara nestabilnost i nesustavnost u učenju jezika.

Posebnosti su Samardžijina pisanja o jeziku i stilu pojedinih hrvatskih pisaca izrazito respektabilna teorijska i metodološka utemeljenost, razvijen osjećaj za uočavanje i opisivanje pojedinih jezičnih osebujnosti te obilna oprimjerenja i opširni komentari izdvojenih primjera, izreći će uz naslov prof. dr. Ivo Pranjković, a prof. dr. Stjepko Težak pronaći u svemu kako je u pitanju naslov poticajan za nova istraživanja na ovom području, značajan u smislu prinosa hrvatskoj lingvističkoj stilistici, ali i jezičnoj standardizaciji.

Duboko i iskreno vezan uz rodni kraj, Stjepko Težak osobito je proučavao pisce i jezikoslovce ozaljskoga kruga, a tu je otkrio i svoje tri velike životne ljubavi: prirodu, filologiju i film.

Pismeno je to učinio profesor Stjepko Težak u " Školskim novinama " od 14. siječnja 1992..

Antun Gustav Matoš kazao je da sav čar njenog pričanja dolazi otud što ona savršenim naivnim stilom priča, a Stjepko Težak nazvao ju je virtuozom naše riječi.

Recenzenti su Josip Bratulić, Joža Skok i Stjepko Težak, a tehnički urednici Boris Resman, Alojzije Sabol i Josip Cvetko.

Dr. Stjepko Težak: Globalizacija kao svaka težnja nekom golemom sjedinjavanju ljudstva ili bilo čega drugoga i u jeziku mora imati svoj utjecaj.

Ti zadaci mogu biti (prema Stjepko Težak, Metodika nastave filma, Školska knjiga, Zagreb, 1990):

Dr. Stjepko Težak: Na žalost, ne vodi brigu za promicanje hrvatskoga jezika onako kako bi to trebalo.

Profesor Stjepko Težak umro je 1. kolovoza 2006. u Zagrebu, okružen svojom djecom.

Profesor Stjepko Težak, doktor filologije, jezikoslovac, sveučilišni profesor, autor brojnih jezičnih udžbenika i metodičkih priručnika, suautor hrvatske gramatike, pisac knjiga jezičnih savjeta, među kojima su i Hrvatski našsvagda (š) nji, Gramatika hrvatskoga jezika, Gramatika u osnovnoj školi, Interpretacija bajke, Film u nastavi i Hrvatski naš osebujni, višegodišnji predsjednik Hrvatskoga filmskog saveza i jedan od najvažnijih teoretičara filma, rođen je 1926. u Požunu kod Ozlja, na Kupi, petnaestak kilometara od Karlovca.

Dakle, dva su temeljna oblika rada Škole medijske kulture: teorijsko-povijesni, za koji se brine niz priznatih teoretičara i povjesničara filma kao što su Ante Peterlić, Hrvoje Turković, Mato Kukuljica, Stjepko Težak, Nikola Vončina, Krešimir Mikić, Ivo Škrabalo, dok su voditelji radionica poznati domaći filmski profesionalci poput Zorana Tadića, Ede Lukmana, Petra Krelje, Silvestera Kobasa i Slavena Zečevića.

Tako je dolazio akademik Stjepan Babić, zatim Stjepko Težak, koji je rodom iz Ozlja.

O hrvatskom jeziku, njegovoj uporabi, čuvanju i promicanju govori jezikoslovac prof. dr. Stjepko Težak.

Namjerno kažem zamjenik za područje kulture, jer sam tu funkciju, jednako kao i pokojni profesor Stjepko Težak za područje prosvjete, obavljao i bez tog naslova koji nam je bezočno sve to vrijeme uskraćivala neka kadrovska državna komisija u kojoj je sjedio, razumije se, i notorni Vice Vukojević.

Kako je filmologija ušla u nastavu? Stjepko Težak napravio je iznimno mnogo na tom području.

Ovisnost pravopisa o političkim snagama koje su favorizirale pojedine od njih, najsažetije je uspostavio Stjepko Težak uočavajući u postgajevskom razvoju čak 11 društveno-političkih preokreta koji su uvjetovali pravopisne promjene:

SPLIT - Kad govorimo o hrvatskome jeziku danas i sutra, nikako ne možemo zaobići i ono jučer jer je svaka povijest važna, a u jeziku je i presudna u donošenju valjanih i razboritih odluka za što svrhovitiji put kojim će ići i u ovome gotovo prijelomnome razdoblju kada nas muče mnogi problemi: neslaganje oko pravopisa, neka normativna pitanja, velik nalet anglizama, malo vodimo računa o stilskoj uporabnoj vrijednosti, olako se odričemo pravih hrvatskih riječi - rekao je među ostalim prof. dr. Stjepko Težak govoreći na tribini u Nadbiskupskome sjemeništu gdje je predstavljena i njegova posljednja knjiga Hrvatski naš (ne) podobni u izdanju Školskih novina iz Zagreba.

Dr. Stjepko Težak: Unatoč svim problemima, neka se Hrvati jednom dogovore za jedan pravopis koji će trajati barem 50 godina.

13. III. 2002. U Dvorani MH Vinkovci (Jurja Dalmatinca 22), u okviru Dana hrvatskoga jezika, predavanje o temi Problemi suvremene jezične norme održali su akad. prof. Stjepan Babić i prof. Stjepko Težak.

Stjepan Babić i Stjepko Težak, Gramatika hrvatskoga jezika: priručnik za osnovno jezično obrazovanje, Školska knjiga, Zagreb, 1992.?

Volite li film i želite se osposobiti za kvalitetniji pristup u gledanju ozvučene slike u pokretu, jeste li student kojem je metodika nastave filma jedan od studijskih sadržaja, jeste li nastavnik kojem je podizanje filmske kulture učenika/osnovne ili srednje škole/jedan od neizostavnih zadataka, ili Vas s bilo kojega polazišta zanimaju problemi odgoja i obrazovanja za film, ali i odgoja i obrazovanja filmom bit ćete ugodno iznenađeni i obradovani mogučnostima pristupa filmu i nastavi filma koje pruža novo izdanje Metodike nastave filma na općeobrazovnoj razini ćiji je autor dr. sc. Stjepko Težak, respektabilni znanstvenik i omiljeni profesor ćiji je znanstveni i stručni rad usmjeren na tri područja: dijalektologiju, suvremeni književni jezik i metodiku nastave jezika, književnosti i filma.

Sigurno je da potiče na razmišljanja o književnome jeziku. 19. Vladimir Loknar, Teme iz medicinskoga nazivlja, Zagreb, 1988. Knj iga naslovom pokazuje da je težište stavljeno na medicinsko nazivlje, ali ima obilje izlaganja iz općega jezika. 20. Stjepan Babić, Hrvatska jezikoslovna čitanka, Zagreb, 1990. 21. Stjepko Težak, Hrvatski naš svagda (š) nji, Zagreb, 1990. 22. Vjekoslav Kaleb, Sveti govor, Zagreb, 1994. Veliki poznavalac hrvatskoga jezika s dobrim jezičnim osjećajem i borac za njegovu čistoću, surađivao u Telegramu i vjerojatno su ti njegovi članci našli i odraza u ovoj knjizi.

Kao i prethodna pokazuje djelovanje u sredini u kojoj radi. 25. Stjepan Babić, Hrvatski jučer i dana s, Zagreb, 1995. 26. Stjepko Težak, Hrvatski naš osebujni, Zagreb, 1995. 27. Mate Šimundić, Rječnik suvišnih tuđica u hrvatskomu jeziku, Zagreb, 1994. Ta knjiga ima pogrješan naslov, ono suvišnih nema pravoga smisla jer su u knjizi mnoge najobičnije tuđice koje ili nemaju zamjena ili im autor ne daje prave zamjene.

Uz neka korisna upozorenja, ona je jedna od najlošijih među jezičnim savjetnicima, pogotovu kad se uzme da ju je napisao doktor filologije. 28. Mile Mamić, Jezični savjeti, Zadar, 1996. 29. Govorimo hrvatski, Zagreb, 1997. Knjiga devetnaestero suradnika održanih prije na istoimenoj emisiji Radio Zagreba. 30. Ilija Protuđer, Pravilno govorim hrvatski, Split, 11997., 21998. Djelo nije plod vlastitih jezičnih istraživanja, nego uglavnom pisano na temelju drugih dj ela. 31. Marko Kovačević, Hrvatski jezik između norme i stila, Zagreb, 1998. Ocijenila ju Nataša Bašić u Jeziku. god. 46. 32. Ivan Zoričić, Hrvatski u praksi, Pula, 1998. 33. Stjepko Težak, Hrvatski naš (ne) zaboravljeni, Zagreb, 1999. 34. Hrvatski jezični savjetnik, Zag reb, 1999. Knjiga prelazi sve normalne okvire jezičnoga savjetnika jer teži da ujedno bude rječnik, pravopis, gramatika i jezični savjetnik, a uz to unosi veliku pomutnju u našu normativnu literaturu, toliko veću što je izašla pod autoritetom Instituta z a hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Svojom četvrtom knjigom jezičnih savjeta Hrvatski naš (ne) podobni (2004), Stjepko Težak izbio je u vrh po broju objavljenih jezičnih savjetnika u stogodišnjoj hrvatskoj jezičnosavjetničkoj povijesti.