Radoslav Katičić nije vjernik i teško da bi se mogao uračunati među teoretičare zavjere.: D Riječ je o znanstveniku svjetskoga ranga, i pri tom čovjeku koji je već u godinama i nema nikakvog interesa zagovarati neke takve teorije, pogotovo zato što sam spada u elitu ove civilizacije.

Uredničko vijeće časopisa čine i Zvonimir Junković i Radoslav Katičić.

Svojim radom na rekonstrukciji praslavenskog sakralnog pjesništva, Radoslav Katičić nam je u sve tri navedene knjige pružio uvid u samo životno iskustvo starih Slavena, zakopano u komplicirane i višedimenzionalne slojeve kulturne baštine kojoj smo nasljednici.

Kordićeva, znakovito i dosljedno, znanstvenu sveštokavsku balistiku i artiljeriju Slova o srpskom jeziku kod Karlovca i Karlobaga nije tako ni spomenula u čitavoj knjizi, dočim su navodno hrvatski purizam i nacionalizam, uključujući i sve hrvatske jezikoslovce koji ne prihvaćaju smušenu nazovi lingvistiku Snježane Kordić, prije svih naravno Stjepan Babić i Radoslav Katičić, na skoro svakoj stranici ubrojeni u nacionalsocijaliste i Hitlerove sljedbenike.

Tekst Deklaracije sastavila je tjedan dana ranije u prostorijama Matice hrvatske skupina znanstvenika, književnih i kulturnih radnika (Miroslav Brandt, Dalibor Brozović, Radoslav Katičić, Tomislav Ladan, Slavko Mihalić, Slavko Pavešić, Vlatko Pavletić), a Upravni odbor Matice hrvatske tekst je 13. ožujka 1967. prihvatio i razaslao na potpisivanje.

Stanovište hrvatskih jezikoslova najdetaljnije je obrazložio Dalibor Brozović (iako su se o toj tematici, uzgred, izjasnili i Radoslav Katičić i Tomislav Ladan).

No tu su nagradu dobili i drugi lingvisti, Radoslav Katičić, Branimir Glavičić, Milan Moguš, Katičić dvaput.

Plenarno predavanje »Glavno obilježje hrvatske kulture« održao je akademik Radoslav Katičić, kojega smo tim povodom zamolili za razgovor, na što je rado pristao.

Veliko značenje knjige istaknuo je i Radoslav Katičić, jer riječ je o knjizi koja prati povijest plesa, aktivnosti koja oduvijek prati život čovjeka.

Raspuštanjem Vijeća za normu hrvatskog standardnog jezika ponižen je naš ugledni jezikoslovac Radoslav Katičić.

Radoslav Katičić je 1977. postao profesor slavenske filologije na sveučilištu u Beču.

U to vrijeme akademik Stjepan Babić i akademik Radoslav Katičić otišli su u Ministarstvo kulture i razgovarali s tadašnjim ministrom i djelatnicima Ministarstva.

Pod voditeljskim palicama Josipa Zankija, voditelja sekcija Izgubljeni mit i Baština i tekst te Tome Vinščaka koji je vodio sekcije Predaja i nasljeđe te Interpretacija planine na skupu su svoja izlaganja iznijeli brojni znanstvenici - cijenjeni jezikoslovac sa Sveučilišta u Beču akademik Radoslav Katičić, Mirjana Trošelj, Mario Katić, Dunja Brozović Rončević, Vitomir Belaj, Vladimir Peter Goss i brojni drugi.

Po Letičinim riječima Jovanović je ukinuo i Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika na čijem se čelu nalazio ugledni jezikoslovac akademik Radoslav Katičić.

Radoslav Katičić, Josip Lisac i Ante Bičanić, urednici

A koje je značenje manifestacija poprimila, pokazuju uz nazočnost domaćih, načelnika Općine Ivice Škrpace i zamjenika župana Splitsko-dalmatinske županije Viska Haladića, i njezini gosti: savjetnica predsjednika RH Ive Josipovića Zrinka Vrabec Mojzeš, glavni tajnik HAZU Pavle Rudan, predsjednik DHK Božidar Petrač, predsjednik MH Igor Zidić, akademici Tonko Maroević i Radoslav Katičić, predsjednik Hrvatskoga helsinškog odbora Ivan Zvonimir Čičak...

Dominantne stavove o hrvatskoj jezičkoj povijesti su oblikovali Dalibor Brozović, Radoslav Katičić, Stjepan Babić i Milan Moguš.

Tako je onda nastala dušebrižnička književnost koja se u raznim krajevima prilagođavala dijalekatnim razlikama, ali je ujednačenost ipak bila velika, kako to uči Radoslav Katičić.

Predsjednik Vijeća za normu hrvatskoga standardnoga jezika akademik Radoslav Katičić kaže da je nakladnik tom Vijeću ponudio da razmotri usklađenost pravopisa s njegovim zaključcima da bi ' ' to bio drugi korak ' '.

Radoslav Katičić, akademik - predsjednik Vijeća

Akademik Radoslav Katičić komentira prethodno predavanje

Među brojnim uglednicima iz kulturnog i političkog života valja istaknuti one koji su za ovu svečanost došli iz Zagreba: predsjednik HAZU akademik Milan Moguš, akademici Nediljko Fabrio i Radoslav Katičić, pjesnik stogodišnjak Dragutin Tadijanović, predstavnik grada Zagreba Ivo šikić, slikari Vasilij Josip Jordan i Alfred Pal, skladatelj i pjevač Zvonko špišić i drugi.

Zahvaljujući tomu što je studij utemeljio profesor Radoslav Katičić, indologija je dobila vrlo dobre temelje kao studij i znanstvena disciplina.

Svoj doprinos tom časopisu dali su, među ostalim, Radoslav Katičić, Josip Lisac, Vanda Babić...

U časopisu su osim spomenutih jezikoslovaca urednici bili i Božidar Finka, Milan Moguš, Radoslav Katičić, Ivo Škarić, Antun Šoljan i Mile Mamić.

To je drugog dana 7. kolovoza naglasio i promovirajući četvrti broj glasoviti hrvatski jezikoslovac akademik Radoslav Katičić (Vijenac je prikaz akademika Katičića pod naslovom Croatia rediviva, Deo gratias objavio u broju od 30. lipnja).

Kao što nas upozorava Radoslav Katičić, svaki jezik, a dodali bismo i komunikacijski sustav, čak i ako se ne može podvesti pod uži pojam jezika, ima svoju prirodu, koja se tijekom stoljeća uporabe i postupnih mijena pretvorila u finu dijalektičku strukturu.

Akademik Radoslav Katičić posebno se osvrnuo na autoričinu metodu.

Uz goste iz inozemstva, dr. Kaia Ekholma, ravnatelja finske Nacionalne knjižnice, dr. Kaise Sinikare s Helsinškog sveučilišta, dr. Istvána Monoka, ravnatelja mađarske Nacionalne knjižnice, dr. Sandora Benea, Mađarska akademija znanosti i dr. Hansa Petschara iz austrijske Nacionalne knjižnice, na skupu sudjeluju i eminentni hrvatski znanstvenici akademik Radoslav Katičić, akademik Josip Bratulić i prof. dr. sc. Aleksandar Stipčević.

Tako su dvojica akademika (Radoslav Katičić, predsjednik Vijeća, i Mislav Ježić), osam sveučilišnih profesora (Ivo Pranjković, Marko Samardžija, Liljana Kolenić, Marija Turk, Branka Tafra, Mile Mamić, Ivan Zoričić, Joško Božanić) dva doktora znanosti (Mirko Peti, Dunja Brozović-Rončević) i jedan enciklopedist svjetskoga formata (danas pokojni Tomislav Ladan) jednim potezom pera ministra Željka Jovanovića dezavuirani i raspušteni kao družba sitnih nitkova koji se umjesto znanošću bave nižim oblicima političkih diverzija.