" I treći smo put s Evanđeljem po svetomu Marku u našoj prvostolnici, u miru, pozorni na Riječ, srcem približeni ljepoti koja struji stoljećima, u povezanosti s našom braćom i sestrama diljem svijeta, a posebno u dvanaest europskih gradova s kojima dijelimo inicijativu Missio Metropolis ", rekao je zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško u srijedu 14. ožujka u zagrebačkoj prvostolnici uvodeći okupljene u treći susret čitanja Evanđelja po Marku u kojem su svojim čitanjem sudjelovali: Nada Babić, doc. dr. Marko Alerić, doc. dr. Tamarom Gazdić-Alerić, Nikolina Pinko i Neno Kužina.

Drugi dio koncerta Svjetlost i Vječnost pjevao je o Duhu Svetomu i slavio život poslije smrti.

Većina, naime, blagdana slavi neki događaj, a ovdje se slavi temeljna istina vjere o Bogu, koji je, kako Katekizam kaže, " jedan u trim božanskim osobama: Ocu, Sinu i Duhu Svetomu ".

Bog Otac izlio je na nas puninu svakog duhovnog blagoslova u Kristu po Duhu Svetomu.

Braćo i sestre, svrha je posvećenog života častiti i slaviti Presveto Trojstvo te pomagati čovječanstvu da dostiže puninu života u Ocu, Sinu i u Duhu Svetomu.

On mora učiniti sve moguće, ali navještaj Isusa Krista, naviještanje istine, ovisi o Duhu Svetomu - ustvrdio je Papa dodajući.

Što kao izravnom posljedicom posve odre đ enih idejnih i ideoloških kretanja i tendencija na europskom zemljovidu, što kao izri č itim prevlastima posve odre đ enih filozofskih i drugih ideja, onih Feurbachovih ili Nietzscheovih, Comteovih ili Schopenhauerovih, ideja o Božjoj smrti i strogoj antropocentri č nosti samoj sebi dovoljnoj i jedinoj svrhovitoj po kojoj je č ovjek temeljna mjera svega svijeta i svega stvorenoga, koji svoj smisao osobito u drugoj polovici 20. stolje ć a nalazi u konzumizmu, hedonizmu i zadovoljenju svake svoje potrebe; što kao strahotnoj drami ateisti č koga humanizma koji posve isklju č uje Boga ili ga zamjenjuje raznim idolima, što kao posvemašnjom ravnodušnoš ć u, tipi č nim indiferentizmom prema svemu svetomu i božanskomu.

Zato je i nama, kao Petru i jedanaestorici, hitno potreban događaj Duhova i preobražaj u Duhu Svetomu koji će nas od strašljivih učenika pretvoriti u hrabre svjedoke Isusa Krista i Božje ljubavi koja nam je u njemu objavljena.

Ostajemo čvrsti u jedinstvu biskupske službe, osobito u poštivanju odluka i u ljubavi prema Svetomu Ocu, Svetoj Stolici te prema raznim crkvenim institucijama, zalažući se za pravednost i otklanjajući sve ono što bi moglo narušiti mir među vjernicima, narodima i državama.

Ovu temu nisam shvatio na način da ovdje prepisujem krunicu Duhu Svetomu ili Milosrdnom Isusu već kao izvlačenje na površinu molitvica koje bi mogle brzo biti zaboravljene dočim pomre naraštaj naših baka i djedova koji su imali molitvicu za svaku prigodu.

Poput škrinje s blagom ovaj mali katekizam sadrži dragocjene istine za nas život; otkriva nam tko je Stvoritelj svih stvari i tko je Isus, govori nam o Duhu Svetomu i prijateljstvu između Boga i ljudi.

Zanimljivo je vidjeti duboku simboliku i povezanost dva Saveza, u prvome se čovjek penje na brdo i sklapa Savez s nedostupnim Bogom, a u novome je Bog onaj koji silazi po Duhu Svetomu u srce svih ljudi.

Moj je Bog osoban i objavljen u Kristu i po Duhu Svetomu, a tvoj?

Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetomu.

Može li duša koja je mrtva razumjeti Svetomu ako je mrtva?

Čim smo došli, počela sam se moliti Duhu Svetomu.

Osobito danas prigodom ovog blagdana koji je posvećen Duhu Svetome, trebamo se obraćati Duhu Svetomu da nas prosvjetljuje i vodi.

U proslovu se obraća učenomu dominikancu Kotoraninu Dominiku Bući (o. 1480. - o. 1560.), koji je od njega zahtijevao da Svetomu Ocu pismenim putem iznese sve patnje kršćanskoga puka što mu ih svakodnevno nanose turski zlotvori.

Grkokatolici se križaju skupljajući palac, kažiprst i srednji prst desne ruke zajedno, što simbolički govori o jednome Bogu u tri osobe: Ocu i Sinu i Svetomu Duhu, a prstenjak i mali prst sklapaju uz dlan, što kazuje da je Isus Krist imao dvije naravi: božansku i ljudsku.

Bojte se i častite, blagoslivljajte i zahvaljujte i klanjajte se Gospodinu Bogu svemogućemu u Trojstvu i Jedinstvu Ocu i Sinu i Duhu Svetomu, stvoritelju svega.

Svrha je ovoga priručnika uvesti čitatelja u razumijevanje sakramenata kao događaja milosti koji na objektivan način nastavljaju tijekom povijesti otkupiteljske geste Isusa Krista, kao događaja u kojima On sada priopćava samoga sebe u Duhu Svetomu.

On je smatrao da je liturgija u cjelini, po svojoj vrijednosti, ravna Svetomu pismu.

Ušao je u povijest čovječanstva, utjelovio se u krilu Blažene Djevice Marije, po Duhu Svetomu, bez sudjelovanja muža.

Od Mateja je preuzeo obraćanje anđela Gospodnjeg Josipu kojim mu daje do znanja da je žena njegova Marija začela po Duhu Svetomu, od Luke anđelovo (koji je sad dobio i ime - Gabriel) navještenje Isusova rođenja Mariji.

Njihovi domaćini bili su dugi niz godina vikar Svetoga samostana i poznati suosnivač Mirotvornoga stola (Tavola della pace) fra Nicola Giandomenico, zatim fra Vincenzo Coli, kustos Svetoga samostana (Sacro convento) i, nadasve, fra Massimiliano Mizzi koji je s međureligijskim i ekumenskim aktivnostima započeo još prije Drugoga vatikanskog sabora, u svibnju 1960., najprije pri Svetomu samostanu, a potom u okviru Međunarodnoga franjevačkog centra za dijalog (Centro francescano internazionale per il dialogo CEFID), ustanovljena na redovitomu Generalnom kapitulu franjevaca konventualaca u Asizu 1989. godine. 12 Zahvaljujući spomenutim događanjima Asiz je postao poznat kao grad ekumenizma i međureligijskoga dijaloga i prije 1986. godine.

Osim Misala Zagrebačke Crkve (iz 1511.), kardinal Josip Bozanić Svetomu će Ocu prigodom susreta u Nadbiskupskome dvoru u Zagrebu darovati unikatno nalivpero.

Mladi krizmanici su se također angažirali u različitim dijelovima liturgijskoga slavlja: čitanja su čitali Mateo Zovko i Martea Kraljević, psalam je pjevala Helena Kipčić a Nikolina Stojak i Anna Propadalo himan Duhu Svetomu prije samoga ćina podjeljivanja sakramenta krizme.

Tko se prepusti Duhu Svetomu, i danas može doživjeti prava čudesa.

Po njoj smo najbliži jedni drugima, Svetomu Ocu i njegovim nakanama, uključujući posebno one koje se odnose na službe u Crkvi, na duhovna zvanja, odnosno na ljude koji trebaju odgovoriti Kristovu pozivu i nesebično dopustiti da Duh djeluje u njihovim životima na dobro cijele Crkve.

Po Duhu Svetomu oni će moći zagrijavati ljudska srca i privoditi ljude vjeri.