S obzirom na to da ste svjedo č ili i uniformnosti avangarde šezdesetih i posvemašnjem stilskom mnogoglasju današnje suvremene glazbe, smatrate li da je skladateljima danas lakše ili teže prona ć i vlastiti izraz?

Pa ipak, bez obzira na sve razorne elemente razli č itih vrsta egzistencijalizama, bezbožnih humanizama i posvudašnje sekularizacije koji su obilježili dobar dio naše suvremenice, bez obzira što je nakon Auschwitza postavljeno pitanje o smislu pjesni č koga č ina i sama života ljudskoga, ili što je prva polovica 20. stolje ć a odre đ ena kao sumrak č ovje č anstva, najve ć ma zbog ratnih kataklizma i rasapa svake vrijednosti ljudskoga dostojanstva i pojava razli č itih oblika poganstva, bez obzira č ak i na gorke trenutke triju totalitarizama koji izbrisaše svaku vrijednost ljudskoga opstanka, pa ipak i u tim i takvim trenucima neporecivo se isti č e, svjedo č i i ispisuje, vo đ ena Božjim Duhom, kristocentri č na povijest, povijest spasenja č ovjeka i ljudskoga roda, štoviše, svega stvorenoga svijeta.

Toponimi Bara i okolice, kao i patronimi, zorno svjedo č e o krš ć anskom, katoli č kom, dakako i hrvatskom karakteru njegovih negdašnjih, ali i sadašnjih žitelja.

Pretpovijesno, rimsko i srednjovjekovno doba ostavilo je u okolici današnjega grada svjedo č anstva mnogobrojnih kamenih zdanja: velika pretpovijesna gomila, na uzvišenju Cigansko brdo iznad Oklaja; srednjovjekovna utvrda u Borku, nedaleko od vrela Lištice; gomile iznad Soldinih ku ć a pokraj ceste Oklaji-Dobrkovi ć i; gomile na širem podru č ju zvanom Radešice; Markanovi ć a gradina nad desnom obalom rijeke Lištice; gradina na istaknutom vrhu brijega Cigansko brdo; Ä avarova gradina na kamenoj litici uz rijeku Lišticu; velika gomila na Ä avarovu brdu zvana Krstine (danas mjesto zvano Bunker); gomile na brijegu zvanom Stražnica u blizini Šuškovih ku ć a; gomile na rubu Mokarskog polja, isto č no prema Tur č inovi ć ima; pretpovijesna gradina, rimska i ranosrednjovjekovna utvrda u Mokrom (srednjovjekovni grad Mokriskik, Mokarski grad). 1 Tu su i srednjovjekovni nadgrobni spomenici (ste ć ci): Barevište, Jelinak i Polugrina u Mokrom, Sajmište kraj rijeke Lištice te ste ć ci u groblju na Trnu.

Starokrš ć ansko doba ostavilo je u Mokrom svjedo č anstvo svojega krš ć anstva: temelji bazilike s krstionicom (5. ili 6. stolje ć e). 2 Dakle, okolica Širokoga Brijega puna je zanimljivih i dirljivih tragova iz starije prošlosti.

Smrt je, dakle, ipak ono drugotno, nesvodivo za ovu posvemašnju imitaciju života kojoj svjedo č imo.

Kad sam krenuo, nisam na taj na č in kalkulirao, ali dokaz da je tim još na okupu, uza sve dileme, sve uzlete i padove, svjedo č i o tome da je sama ideja paviljona prerasla u proizvod, projekt grupe ljudi važniji od njih samih i oni ga žele izvu ć i do kraja.

Utemeljen kao biskupija još u ranom srednjem vijeku, o č emu svjedo č e ostaci ranokrš ć anske crkve iz 6. stolje ć a, priznaju ć i jedno vrijeme vlast Splitske i Dubrova č ke metropolije, biva uzdignut u status nadbiskupije 1089. Kako u pisanim vrelima potvr đ uju križarski ratnici koji su prolazili tim krajevima, Bar je, uz Zadar i ve ć spomenute Split i Dubrovnik, postao jedan od č etiriju dalmatinskih metropolija.

Dok Robert Ampuero daje ulomak iz svoga č ileanskog svjedo č anstva Naše gore list, a Fernando Jerez slavi Juliju Roberts, Juan Mihovilovich Hernandez donosi Delirij, Milan Osmak Herkulovu batinu, Ljubica Kolari ć Dumi ć Ku ć u na prodaju, Tea Mayhew Don Bartola i njegove žene, Jovor Novak I zimi... s prolje ć em, Branko Križnjak Sje ć anje na rat, Ivo Kajzer Roman za nagradni natje č aj, a Željka Kova č evi ć Andrijani ć zaklju č uje da To nije-to.

Tako vjernici na pune dvije stranice svjedo č e o uslišanim molitvama, po zagovoru kod nekih od 66 ubijenih hercegova č kih fratara.

Nezaboravan je to trenutak, jednak onima iz zapisa fra Ante Mari ć a o kulturocidu na Širokomu Brijegu, koji komunisti dvaput razaraju, ili zapisa don Ilije Drmi ć a koji svjedo č i kako raznose ć i Crkvu na kamenu dozna štošta o širokobriškim pobijenim pratrima.

No dok se autori tekstova doti č u prašnjavih stranica vrijednih dnevnika svjedoka stradanja fra Stjepana Naletili ć a i njegovih sudrugova, gdje piše kako je onomad bilo teško razlikovati partizane od č etnika, još su možda i vrednija svjedo č anstva zlo č inaca, poput izvadaka iz autobiografske knjige Sime Dubaji ć a, ili zapisa o ulozi Milke Planinc u hercegova č kim pokoljima, kao i o svemu onomu što zna, a o č emu šuti č elni č ovjek SUBNOR-a BiH Jure Gali ć.

Kao karakteristike Oslobo đ enog Jeruzalema koje svjedo č e o pjesni č kome umije ć u njegova autora, ali su i osobit izazov za njegove prevoditelje, mogu se spomenuti i složen pjesni č ki izraz, s bogatim repertoarom maniristi č ko-baroknih stilskih figura, te zahtjevan versifikacijski ustroj.

Osobno svjedo č anstvo o iskustvu egzila i sukobljenih kulturalnih perspektiva donosi i tekst Terorizam i prijelazi preko hladnoratovskih granica Nede Mirande Blaževi ć - Krietzman, dok Pravu istinu o ameri č kom snu ili ravnoteži straha u posljednjem poglavlju okriva Sanja Nik č evi ć, govore ć i o drami Sama Sheparda Pravi Zapad u kontekstu ameri č ke subverzivne dramaturgije.

O tome svjedo č i i ova Gogoljeva opaska: Kada sam Puškinu po č eo č itati prva poglavlja Mrtvih duša [... ], Puškin, koji se uvijek smijao za mojega č itanja (ta on je bio velik poklonik smijeha), postajao je sve mra č niji i mra č niji, a napokon se sasvim smra č io.

Brže daj ljestve svjedo č e o trajnoj piš č evoj potrebi da osigura oru đ e kojim ć e se prebaciti u gornji svijet.

Predava č je u manje od dva sata predavanja uspio iznijeti pregled najva ž nijih doga đ aja u crkvenoj povijesti na prostoru BiH u protekla dva tisu ć lje ć a: od prvih susreta stanovnika BiH s kr šć anstvom u prvim stolje ć ima njegova postojanja.O tome svjedo č e zapisi o mu č enicima koji su krvlju posvjedo č ili pripadnost Crkvi, ostaci sakralnih gra đ evina, sudjelovanje biskupa na crkvenim saborima.

Hrvatski povijesni muzej, kao i svi povijesni muzeji, ima naglašenu edukativnu ulogu što svjedo č e tematske povijesne izložbe koje u kontinuitetu prezentiramo našim korisnicima.

Bila je to revolucionarna promjena s obzirom na prijašnje razdoblje, jer putopisci svjedo č e o mukotrpnom cjelodnevnom putovanju ko č ijom iz Zagreba, koje se lako moglo pretvoriti u no ć no putovanje po lošim i nesigurnim putovima po đ e li što po krivu, primjerice pukne li kota č, što nije bila rijetkost s obzirom na stanje cesta.

Naša imena mjesta svjedo č e o dubini povijesnoga pam ć enja i trajanja, jer svjedo č e o stanovništvu koje je živjelo prije nego što su Hrvati došli u današnju svoju postojbinu, Hrvatsku, i koja smo prihvatili u svoj jezik neposredno od toga stanovništva.

Ve ć i prva kitica kao i cjelina pjesme jasno svjedo č i da se lirski subjekt nalazi gori i č ezne za onim što je doli.

Ostavština ZJK-a svjedo č i da se u Zagrebu jazz tretirao kao ozbiljna, ostalim glazbenim izri č ajima ravnopravna umjetnost, a iza kvarteta stajala je velika radišnost i radna disciplina, nevi đ ena odanost jazzu i, jasno, nadarenost sve č etvorice č lanova.

Kod nas je prevedena njegova knjiga Mi gra đ ani: revolucije 1989.: svjedo č anstva iz Varšave, Budimpešte, Berlina i Praga (Novi Liber, 1993.)

Nije bilo snage, politi č ke ni financijske, da se izna đ e primjeren i trajan smještaj baštini koja je svjedo č ila povijest hrvatskog kraljevstva.

Iako njezino kasnije pjesnikovanje uistinu nikad nije dosegnulo njihovu književnopovijesnu prijelomnost, spomenuti prebrzi zaklju č ci zapravo svjedo č e o tome da golem, u prvome redu pjesni č ki opus naše najve ć e pjesnikinje zapravo nije temeljito pro č itan, a još manje iš č itan te književnokriti č ki i književnopovijesno situiran.

Na temelju Zakona o Hrvatskom povijesnom muzeju, u lipnju 1991. objedinjene su dvije muzejske ustanove: Povijesni muzej Hrvatske, koji je sabirao i č uvao Âťpredmete i zbirke zna č ajne kao svjedo č anstva o prošlosti Hrvatske... od doseljenja Slavena do revolucije naroda HrvatskeÂŤ, i Muzej revolucije naroda Hrvatske, osnovan sa zada ć om da Âť sakuplja dokumente iz narodno-oslobodila č ke borbeÂŤ što se kasnije proširilo i na gra đ u koja je dokumentirala suvremenu povijest.

Dobiti priliku za razgovor s Nenadom Puhovskim, a ne iskoristiti je i za nekoliko pitanja o stanju dokumentarnog filma u Hrvata, o odnosu nacionalne televizije i nezavisne produkcije, pa i o sudbini njegove uspješnice Lora svjedo č anstva, bio bi nedopustiv propust.

O tome najbolje svjedo č i kolektivno djelo Memorandum SANU iz 1986.

Kvalitativno visoka i ujedna č ena razina animiranih filmova prikazanih na ovogodišnjim Danima hrvatskog filma, me đ u kojima su se stilskom i izvedbenom kakvo ć om, promišljenoš ć u i zreloš ć u izdvojili naslovi Note Marka Meštrovi ć a, iznimno poeti č na, emotivna i sugestivna pri č a o složenu odnosu oca i sina, Morana Simona Bogojevi ć a Naratha, fantasti č na storija o apokalipti č nom otu đ enju i traganju za korijenima realizirana križanjem realisti č nog postupka i efektnih stilizacija, Ona koja mjeri Veljka Popovi ć a, kriti č ki, angažiran i duhovit pogled na konzumerizam današnjega Zapada, te intrigantan i hrabar film Kratak život Daniela Šulji ć a i Johanne Freise, neke je kriti č are nagnala na zaklju č ak da svjedo č imo preporodu doma ć e animacije.

Uistinu, tematsko, stilsko, poetsko i izvedbeno bogatstvo spomenutih ostvarenja, kojima uz odre đ ene ograde možemo pribrojiti i možda odve ć doslovan i didakti č an crti ć Sloni ć ide u vrti ć povratnika Milana Trenca, neosporno svjedo č i o renesansi hrvatskog animiranog filma, prema nekima usporedivoj sa zlatnim vremenima zagreba č ke škole crtanog filma, koja filmski kriti č ar Ronald Holloway u glasovitoj knjizi Z is for Zagreb, jedinom cjelovitom djelu posve ć enu Školi, smješta u razdoblje od 1957. do 1962, u kojem klju č na ostvarenja kreiraju Dušan Vukoti ć, Vlado Kristl, Vatroslav Mimica i Nikola Kostelac.