Mladi pripadnici 123. brigade Zbora narodne garde i Odreda veze Zapovjedništva ZNG: Vinko, Anđelko, Tomo, Davor, Ivica, Damir, Tomislav, Jozo, Tade, Branko i Tomislav imena su poginulih u našim molitvama, naš ponos i naš dug.

Njima u čast i ove godine položeni su vijenci i zapaljene svijeće uz ploču s njihovim imenima - Vinko, Anđelko, Tomo, Davor, Ivica, Damir, Tomislav, Jozo, Tade, Branko i Tomislav neće nikada biti zaboravljeni.

Onamo je majka Tade dolazila rađati djecu - njih desetero - jer je ondje imala majku, a i mjesto je bilo zdravije.

Dominik Blaževac, Tomislava Matijević i Marija Jurić iz sedmog razreda pod vodstom Ante Karina snimili su izvrstan dokumentarni film ' ' Tade ' ' kojim su pokazali da je upornošću i snagom volje sve moguće.

On smatra kako je važnije, navodeći primjere Joni Erikson Tade i Nicka Vujičića i njihova iskustva boli, otkupljenje boli od otklanjanja boli.

Kako tade, tako i ostade, Da i danas onđe ide rana; Zarad ' čuda, i zarad ' lijeka, Koja žena ne ima mlijeka.

vidim da sam sa sobom vodiš neka interne svađe koje ni sam ne razumiješ, pa ću te ostaviti da uživaš u njima.... btw 99 % posto tvojih postova školski su primjer glupih, nezanimljivih nadasve neinteligentnih i neduhovitih postova u kojima ljude nazivaš glupima, uspoređuješ njihov IQ sa sobnom temperaturom dok je tvoj, po svemu sudeći visina temperature vrućeg, srpanjskog dana.... kad napišeš prvi post koji ima barem naznaku da ga je pisao netko tko ima više od 8 razreda osnovne škole, možda ti i repliciram, do tade, tipkaj zabavljajući sam sebe jer jedino za to si sposoban

Tade je legenda i, naravno da si u njemu mogao naći prijatelja i zaštitnika i kad si god trebao lijepu riječ i osmjeh.

Uz pratnju na gitari koordinatora hrvatske nastave u Bavarskoj Tade Jurića djeca su otpjevala pjesmu " Mama ti me voliš. "

Da li netko pozna Tade Dražena?

Otac Toma pročita u očima majke Tade lukavu svetu namjeru pa je - kao glava obitelji - svečano izjavio:

Glavni junak romana je Tade Popan oko kojeg se sve vrti, a na kraju priče o preživljavanju, Tadi se bolno zatvara krug, a on se u rodnoj Čičkovini pita: Zašto svitnjak ne gori i život u Čičkovini zamire?

Ovaj prostor poklapa se i sa Paganijom, o kojoj u 30. i 36. glavi svedoči najcenjeniji i najviše citirani istorijski izvor O upravljanju državom Konstantina Porfirogenita, 7 koju po reci Neretvi naziva i Neretljanskom oblašću, navodeći da je dugo vremena bila nekrštena i koju su zbog toga zvali Paganijom.8 U toj oblasti, kako svedoči Porfirogenit, živeli su Srbi kojima je vladao srpski vladar.9 Neretvljani, čuveni morski gusari, kako tvrdi Porfirogenit, bili su Srbi, 10 a ovamo su došli u vreme cara Iraklija.11 Među tri neretvljanske župe koje je Porfirogenit zapisao pod imenima Rastoc (Rastok, na istoimenom jezeru kod Vrgorca), Makar (centar u današnjem selu Makar kod Makarske), je i županija Dalen (Duvno) koja je daleko od mora i oni (tj. njeni stanovnici) žive od obrađivanja zemlje. 12 Među poznatim istoričarima koji su župu Dalen prihvatili kao Duvno bili su Srbi Ljubomir Kovačević i Ljubomir Jovanović, 13 Hrvati Tade Smičiklas, 14 Vjekoslav Klajić, 15 zatim Konstantin Jiraček, 16 a zanimljiva su i zapažanja učenog sveštenika Ljube Vlačića.17

Navodi se da su 4. srpnja 1991. Zdravko Komšić, Marko Nujić, Stjepan Mačković i Tade Ištuk u cilju zastrašivaja srpskog naroda i etničkog čišćenja teritorija ubili Dragana Mijatovića, Stojana Stojanovića i još neke neidentificirane građane srpske nacionalnosti.

Prve korake ka organiziranom čuvanju spomenika učinio je ugledni kulturni radnik, profesor i pisac povijesti Hrvata Tade Smičiklas.

Antun Barac, Vladimir Becić, Bela Csikos Sessia, Rudolf Filipović, Dragutin Gorjanović-Kramberger, Krsto Hegedušić, Stjepan Ivšić, Vatroslav Jagić, Vjekoslav Klaić, Miroslav Krleža, Franjo Marković, Marijan Matković, Andre Mohorovičić, Grga Novak, Ivo Padovan, Franjo Rački, Vanja Radauš, Tade Smičiklas, Ivan Supek, Ferdo Šišić, Andrija Štampar, Božidar Širola, Stjepan Šulek - samo su neke od osobnosti čija su imena zlatnim slovima upisana u 150 godina dugu povijest naše najviše znanstvene i umjetničke institucije.

Takav korienski obrazac slijedili su August Šenoa, Ante Kovačić, Eugen Kumičić, Josip i Ivan Kozarac, Franjo Rački, Tade Smičiklas i Vjekoslav Klaić.

Zato je Antu prije rođenja zavjetovao Toma a ne samo Tade.

U zoru je temperatura bila 6 - 7 stupnjeva kažu Dražen Efendić Tade i Žarko Delić Maći iz sinjskog ogranka UDVDR-a.

Dan kada je požeština bila zavijena u crno dan je kada je njih jedanaest: Davor Dragić (22 godine), Jozo Koutni (29), Tade Nikić (32), Branko Peći (35), Tomo Perić (22), Damir Pišmiš (25), Tomislav Pranjković (36), Vinko Tomašević (20), Anđelko Tule (21), Tomislav Vužić-Mohenski (20) te Ivica Zlomislić (24) - hrvatski branitelji koji su na današnji dan, 2. prosinca 1991. godine nedaleko vojne baze na Papuku iznad Velike položili svoje živote na oltar domovine.

Hrvatski povjesničar Tade Smičiklas u svojoj Poviesti Hrvatske za razdoblje od 900 - 1102. g. piše: U nas nosi na primjer dukat naziv byzantinus (razumieva se solidus), ili samo solidus ili libra t. j. funta zlata, ili romantus t. j. rimski dukat.

Dvadeset godina i nije malo, no sasvim je dovoljno da bi se sjeme razvilo u jako, široko i visoko hrapavokoro stablo i raširilo svoje korijenje i gdje treba i gdje ne treba.Obrazac ponašanja preslikan od novopečenih političara govorim što moram, mislim na sebe, volim samo sebe, radim samo za sebe, ne zanima me nitko drugi ' viđe mene ' - kako ' gorko spoznajem ' dobrano nas je zatrovao i mlade i stare i one u sredini.Možda Brod jest čudna sredina i neplodna za uzgoj ' rajskih ptica ' ali za sve je potrebna Dobra volja, Trud i ' oznojit guzicu ' što bi rek ' o Tade Opačak.

Kad se j tade zgracija propretila, Mate da j bil po užance pu Jug va ofčarskoj staje.

Redovita godišnja glavna skupština »Matice hrvatske«, držana dana 23. lipnja god. 1895. pod predsjedanjem gosp. družtvenoga predsjednika profesora Tade Smičiklasa.

Nu kad »Matica hrvatska« za vrijeme svega svoga opstanka ne bi i ništa drugo na svjetlo izdala bila, nego jedinu kritičnim umom i hrvatskim duhom napisanu Povijest naroda hrvatskoga, pripadala bi joj hvala od svega naroda. (...) Na što se mi starci kroz sav svoj vijek pripravljasmo, pak se ipak na konačni rad ne odvažismo, u tom nas preteče mlađi jedan član »Matice« i njezina odbora (...), te lakimi svojimi krili preleti preko svih zaprjeka i poteškoća i stvori u svojoj tihoj skromnosti i prirođenoj čednosti umno i trudno djelo, pred kojim svaki pošteni Hrvat svoj šešir skinuti mora. (...) »Matica hrvatska« ponosi se da je predala ljetos narodu uz sedam drugih knjiga i najstariju povijest hrvatsku, napisanu od prof. Tade Smičiklasa (...), pak je uz drugu jur prije izdanu knjigu novije povijesti hrvatske svomu zadanomu obećanju potpunoma zadovoljila. (...)

Maštrovića sada to radi Brković uz pomoć asistenata u Zavodu Mislava Elvisa Lukšića i Tade Oršolića. Praktički se, osim preseljenja u drugi prostor, nije ništa promijenilo.

Pula izložba fotografija: Heni Tade Black No. 1

Pozivamo vas na otvorenje izložbe fotografija Heni Tade pod nazivom Black No. 1 u petak, 23. studenog 2012. u 19 h u Kinu Valli, Giardini 1, Pula.

Toma i Tade su se voljeli: zdravo, zanosno, sirotinjski stvarno.

Radnja se odvija u 1968. godini kada su roditelji Camille i Tade Gerard poveli svoje dijete Lois u Lourdes na hodočašće.