Znanstvenici su mjerili dijelove DNK koji se zovu telomeri i uočili da njihova duljina varira ovisno o izloženosti stresu na poslu

Zaključili su da telomeri omogućavaju da stanice pigmenta koje formiraju madeže nastave s diobom duže, što znači da veći broj madeža ukazuje na duže telomere.

Rezultat toga, je da kraći telomeri mogu dati poticaj bolestima kod odraslih osoba u rasponu od dijabetesa do demencije.

Biološki, telomeri se skraćuju svaki put kada se kromosom replicira tijekom stanične diobe.

Rezultati pokazuju da su telomeri dramatično kraći kod onih koji su pili veće količine alkohola.

Telomeri, koji se nalaze na kraju kromosoma, skraćuju se kako starimo.

Međutim, još nam nije poznato je li duži telomeri znače i da će čovjek živjeti dulje.

Kada se prilikom mnogobrojnih replikacija potroše telomeri, tada se više ni kompletan kromosom ne može replicirati, nego su neki njegovi dijelovi manjkajući, što znači da su neki geni na njemu manjkajući ili defektni, pa takva stanica izvrši samoubojstvo.

Telomeri se s vremenom skraćuju, a njihova dužina ukazuje na brzinu kojom tijelo stari, smatraju znanstvenici.

Ti odsječci DNK zovu se telomeri, od grčkog télos (kraj) i méros (dio), i djeluju poput zaštitne kapice na kraju vezica za cipele.

Telomeri su u osnovi tih procesa, a mi promatramo njihove dužine i skraćivanje.

Ako se telomeri previše skrate, mogu dovesti do lo ma kromosoma.

Telomeri su, pojednostavljeno govoreći, svojevrsna nakupina nukleotoida na završecima kromosoma čije krajeve čuvaju od habanja ili spajanja sa susjednim kromosomima što zna stavarati abnormalne kromosome i može uzrokovati rak.

Prirodno je da se telomeri s godinama skraćuju, kažu znanstvenici, ali stres to očito ubrzava.

Kada telomeri dosegnu kritičnu duljinu, stanice odumiru i mogu se javiti razne bolesti.

Troje američkih znanstvenika dobilo je Nobelovu nagradu za medicinu za otkriće kako " telomeri i enzim telomeraze štite kromosome ".

Poznato je da kraći telomeri potvrđuju brži proces starenja te su već ranije povezani s nizom bolesti.

Doktorica Maria Blasco, iz Španjolskog nacionalnog centra za istraživanje raka u Madridu, ističe da nije sasvim sigurno da duži telomeri rezultiraju dužim životom, ali statistički kraći telomeri imaju kraći životni vijek.

Znanstvenici su mjerili dijelove DNK koji se zovu telomeri i uočili da njihova duljina varira ovisno o izloženosti stresu na poslu.

Osim s bržim starenjem, kraći telomeri povezuju se i s raznim bolestima.

Kada se prilikom mnogobrojnih replikacija potroše telomeri, tada se više ni kompletan kromosom ne može replicirati, nego su neki njegovi dijelovi manjkajući, što znači da su neki geni na njemu manjkajući ili defektni.

Kad se potroše telomeri, nastupa smrt.

Telomeri su zaštitne niti na DNK-a, koji štite tijelo od starenja.

Dva dobra kandidata koja mogu utjecati na potencijal zametka su telomeri i mitohondriji, " zaključuje istraživač.

Istraživači su otkrili da se ključni dijelovi DNK, telomeri, brže skraćuju kod neaktivnih ljudi, što vjerojatno znači da im i stanice u tijelu brže stare.

Otkrili su da su telomeri, koji se nalaze na krajevima kromosoma i štite ih od oštećenja, kraći kod onih koji se manje bave fizičkim aktivnostima.

Što su telomeri kraći, naime, stanice su osjetljivije na štetu.

U prosjeku, telomeri godišnje gube po 21 nukleotidu dakle, skraćuju se za po 21 sastavni dio.

Inače se to normalno događa sa starenjem, no istraživanje je otkrilo da su, kod aktivnih blizanaca, telomeri po duljini isti kao kod 10 godina mlađih ljudi.

Kod onih koji imaju najmanje aktivnosti 16 minuta fizičkih aktivnosti tjedno telomeri su bili po 200 nukleotida kraći nego kod onih koji su tjedno nakupili po 199 minuta fizičkih aktivnosti.