Naziv za art déco jedno od stilskih usmjerenja između dva rata izveden je iz naziva velike svjetske izložbe Exposition Internationale des Arts Décoratifs et Industriels Modernes održane u Parizu 1925. Na pariškoj izložbi predstavili su se brojni hrvatski umjetnici: u paviljonu Kraljevine SHS, koji je projektirao zagrebački arhitekt Stjepan Hribar, postav umjetnina osmislio je Tomislav Krizman.

U Galeriji Koprivnica bit će predstavljena djela iz Zbirke Mijo Kovačić Gornja Šuma koja su naslikali Menci Clement Crnčić, Oton Iveković, Jozo Bužan, Franjo Viktor Šignjar, Tomislav Krizman, Ljubo Babić, Jerolim Miše, Bogumil Car, Vladimir Filakovac, Zlatko Šulentić, Vladimir Kirin, Vilklo Gecan, Vilklo Šeferov, Krsto Hegedušić, Ivan Generalić, Ivan Rabuzin, Edo Murtić (Draženka Jalšić Ernečić, 2011.)

Među ostalima nagrađenima su i Robert Šimrak, Ana Grubić, Željko Badurina, Jasna Šikanja, te Jiri Anderle kao dobitnik nagrade »Tomislav Krizman«.

Doprinos umjetničkom oblikovanju stakla početkom 20. st. dali su i hrvatski umjetnici Tomislav Krizman, Antonija Krasnik i Ivan Gundrum.

1955. umro je Tomislav Krizman, hrvatski grafičar, slikar i pedagog.

Prvu postavu režirao je Branko Gavella, dirigent je bio Milan Sach, a scenograf slikar Tomislav Krizman.

Nacrte za dekoraciju i kostime dao je Tomislav Krizman.

XX.st., u drugoj fazi kazališne moderne ističu se glumci i redatelji Josip Bach i Ivo Raić te glumice Ljerka Šram i Nina Vavra, a za uprave Vladimira Treščeca počinju (od 1907) djelovati prvi stalni hrvatski scenografi Branimir Šenoa i Tomislav Krizman.

Umjetnike su predstavljali slikari i grafičari Ljubo Babić, Tomislav Krizman i Menci Clement Crnčić.

Izložbu DHU), Menci Clement Crnčić (plakati za Zagrebačku pivovaru), Frano Branko Angeli Radovani (plakat za tjednik Diogenes, plakat Yo-Yo), Radovan Tomasseo (plakati za Splitske toplice, plakat za izložbu Emanuela Vidovića), Ljubo Babić (III. dječji dan, 1910. godine, Plamen, Književna republika, Zabavno veče s plesom, Dubrovnik posjetite Jugoslaviju prvi turistički plakat i dr.), Tomislav Krizman (Mayra Delvard, Koncert Tkalčić-Gruss, Proljetni salon, Odeon, Stari graničar i dr.), te Josip Seissel (Pomozite studentima).

U Hrvatskoj se početkom 20. stoljeća plakatom bave Tomislav Krizman i Ljubo Babić.

Likovno oblikovanje Vladimir Mažuranić ml., Omer Mujadžić i Tomislav Krizman

Svakodnevni put na Akademiju ili kući vodio je pokraj kavane te sam značajna imena temeljito zapamtio: Joza Kljaković, Vladimir Becić, Robert Frangeš, Fran Kršinić, Gjuro Szabo (direktor Muzeja grada Zagreba), dr. Branko Šenoa, Tomislav Krizman, prof. Ivo Šrepel (ravnatelj Moderne galerije), dr. Milan Čurčin, Franjo Dugan St., Fran Lhotka, Rudolf Matz.

Tek da spomenemo da su prve izložbe u galeriji Ede Ulricha priredili Miroslav Kraljević, Vladimir Becić, Josip Račić, Jeronim Miše, Ivan Meštrović, Tomislav Krizman, Branko Šenoa, Krsto Hegedušić, Marijan Detoni, Ivan Generalić i još nebrojeno mnogo umjetnika koji su nastavili čarobnu izložbenu nisku sve do današnjih dana.

Pažljivim pregledavanjem unutarnje strane zaštitnog kartona uočen je sitni natpis olovkom pisan karakterističnim odmjerenim Brozovićevim rukopisom: Steiner Milan (1894 - 1919) 1) Tomislav Krizman i 2) vlastiti lik, crtež tušem.

Početkom 20. stoljeća značajan doprinos umjetničkom oblikovanju stakla dali su i hrvatski umjetnici Tomislav Krizman, Antonija Krasnik i Ivan Gundrum.

U njoj su, među ostalima, bili slikari Joso Bužan i Tomislav Krizman.

Već u vrijeme studija, gdje su mu profesori bili Krsto Hegedušić, Omer Mujadžić, Marino Tartaglia, Ljubo Babić i Tomislav Krizman, iskazao je naročitu sklonost crtežu i klasičnim tehnikama grafičkog umnožavanja (linorez, bakrorez, suha igla), što će ga u praktičnom životu dobrim dijelom usmjeriti prema ilustraciji, opremi knjiga i drugim vidovima primijenjene umjetnosti.

A tu je i zbirka zemljopisni karata (ima i rukopisnih karata) i atlasa, a i grafička zbirka koju su osnovali slikari grafičari Menci Clement Crnčić, Tomislav Krizman i Ljubo Babić.

Tako se od hrvatskih slobodnih zidara spominje da su se novoj vlasti stavili na uslugu, među ostalima, i dr. Andrija Štampar, dr. Marko Kostrenčić, dr. Miroslav Musulin, Marino Tartalja, Mijo Mirković, Stanko Frank, Franjo Durst, dr. Josip Badalić, dr. Petar Skok, Krklec, Milan Marjanović, Ljubo Babić, Tomislav Krizman i drugi.

Prednjače majstori Ljubo Babić i Tomislav Krizman, a 30 - tih godina slijede ih Vladimir Kirin, Oton Postružnik, Marijan Šimunić, Mladen Veža, Zvoni mir Supek i drugi.

Osim po vlastitim predlošcima, Ivan Marinković je izrađivao vitraje po nacrtima hrvatskih arhitekata i slikara kao što su Herman Bolle, Aladar Baranyai, Viktor Kovačić, Dionis Sunko, Stjepan Podhorski, Rudolf Lubynski, Tomislav Krizman, Vilko Gecan i Marijan Trepše.

Domaću sredinu u secesijskom razdoblju obilježio je Tomislav Krizman.

Djela su raznih autora od izuzetno vrijednih (majstori iz obitelji Aubry, Adam vitez Bartsch, Adrian Bloem, Cornelius Meyssens, Josef Kriehuber, Albert Dauthage, Julije Hühn, Tomislav Krizman, Menci Klement Crnčić i mnogi drugi europski i domaći majstori) do amatera.

Inspiracija za slovne forme, a onda i naziv pisma, dolazi iz početka hrvatske povijesti oblikovanja plakata i grafičkog dizajna općenito; riječ je o plakatu za femme fatale onodobne kabaretske scene Maryu Delvard (Tomislav Krizman: Marya Delvard, oko 1907.).

Značajne opuse i u tom mediju ostavili su slikari Bela Čikoš Sesija, Menci Clement Crnčić, Isidor Kršnjavi, Branko Šenoa i Tomislav Krizman.

- Svrha Bokanjačkog ljeta je zabaviti kako građane u ovom dijelu grada, tako i goste, ali i iskoristiti ovo lijepo vrijeme za druženje s drugim četvrtima iz grada, rekao je predsjednik društva " Bokanjac Zadar " Tomislav Krizman.

Posebno mjesto u njegovu opusu zauzimaju portreti u kojima je postigao pronicavu psihologizaciju fizionomije (Tomislav Krizman, 1905; Moja majka, 1909; Ruža Meštrović, 1915; Vladimir Becić, 1928; Johann Wolfgang Goethe, 1932; Olga Meštrović, 1935; Mate Meštrović, 1941).

Na polju grafike i grafičkog dizajna duboki trag ostavio je i Tomislav Krizman, učenik Csikosa i Crnčića.

Ovu su školu pohađali i u njoj prvu naobrazbu stjecali istaknuti umjetnici među njima Tomislav Krizman i Ljubo Babić.