Ugled su u matici mogli steći samo primjeri osporavanja jednojezičja u krivovirstvu Ujevićeva Oproštaja ili Krležine baladne hereze

Uvodni esej priređivača mr. Božidara Petrača prikazuje povijesno-političke okolnosti Ujevićeva djelovanja, odlike njegova stvaralaštva i kulturna rada.

Rečenica iz Ujevićeva teksta Jedini put (Vienac, 1944) možda najbolje objašnjava značenje Hrvatske enciklopedije: »Povijest kultura pokazuje nam da su samo oni narodi postigli velik stupanj duhovnog života koji su kulturnom stvaranju dali vlastiti lik i koji su u sebi i svojim duhovnim osobinama tražili izvore za svoj rad.«

Ujevićeva pjesma nam može poslužiti na ovome satu kao poticaj za razgovor o temi filma, tj. o samoći i usamljenosti.

Na 9. mjesto plasirao se, još uvijek u Otočcu aktualan, Aleksa Šantić sa svojom Eminom, a na 7. mjestu je Ujevićeva nokturnovska minijatura Noćas se moje čelo žari.

Dakle, zasad, predaja je tu od prvog Ujevićeva izdanja 1954. kojeg nemam pri ruci, ili od proširenog izdanja 1991. Do daljnjeg i Nelipiće na nemistu i žabe zapuvače u ulju pripisujem Ujeviću.

... čega počinje Ujevićeva suradnja sa Supilom i Trumbićem u osnivanju Jugoslavenskog odbora.

I već se u listopadu te iste godine pojavljuje vrlo znakoviti i nadasve osustavljeni Marinkovićev esej o ukupnim odrednicama i žarištima Ujevićeva poetskog izraza i izazova Jeka Ojađena zvona.

Od ukupno 200 ostavština što se čuvaju na spomenutom Odsjeku Ujevićeva je najopsežnija.

Tekstovi se idejno i stilski naslanjaju na klasike hrvatskog pjesništva, pa imate osjećaj da je to još jedna Matoševa ili Ujevićeva pjesma koju je Zorić uglazbio.

Zanimljivo je da je ta Ujevićeva pjesanca (Noćas se moje čelo žari) uglazbljena na čak jedanaest različitih melodija.

Preradovića, Šetalište dr. Ivše Lebovića 9 19 h Helen Simpson, Slađan Lipovec, Andrea Pisac OSIJEK, Knjižara Nova, Trg Ante Starčevića 4 19 h Bernardine Evaristo, Krešimir Pintarić, Ivana Šojat RIJEKA, Gradska čitaonica, Korzo 24 19 h Toby Litt, Marina Kovačević, Igor Večerina SPLIT, Gradska knjižnica, Odjel Trstenik, Papandopulova 25 18 h Druženje s piscima i promocija knjiga: Niall Griffiths, Jurica Pavičić, Ante Tomić 21.30 h Klub svjetskih putnika, Ujevićeva poljana 3/1 Čitanje i glazba: Niall Griffiths, Jurica Pavičić, Ante Tomić srijeda, 19. ožujka BJELOVAR, BUKA, Trg Eugena Kvaternika 7 A 10 - 11.30 h Radionica kreativnog pisanja s Helen Simpson VARAŽDIN, Gradska knjižnica, Trg slobode 8 a 19.30 h Helen Simpson, Andrea Pisac, Denis Peričić OSIJEK, Gradska i sveučilišna knjižnica, Europske avenije 24 12 h Radionica kreativnog pisanja Bernardine Evaristo s učenicima gimnazija 21 h Klub Cadillac, Kardinala A.

Ujevićeva toliko moćna i zagonetno tajanstvena pjesnička riječ srušila je cijeli jedan pjesnički svijet, koji nam se do tada činio uistinu velikim i nedostižnim.

Tada su i najbolji znalci Ujevićeva stvaranja imali pred očima samo manji dio njegove poezije i esejistike, onaj koji je našao mjesta u njegovim dotad izašlim knjigama.

Ovdje je, marom Dragutina Tadijanovića, skupljena golema Ujevićeva rukopisna ostavština, bez koje bi priređivanje kritičkog izdanja njegovih sabranih djela bilo sasvim nemoguće.

Možda je upravo taj petogodišnji istraživački i redaktorski rad, to svakodnevno kontinuirano bavljenje Ujevićevim rukopisima, odlučno pridonijelo spoznaji, od koje se više ne mogu odijeliti: da orfičnost Ujevićeva stiha, magija njegove rečenice, nije samo tajanstvo nego još više izazov, koji se mora prihvatiti.

Zanemarimo li formalne povode i osobne razmirice, do Ujevićeva raskida s Matošem doći će u trenutku kad je mladi samouvjereni Discipulus pomislio, da Rabbijev raskid s našom zaostalom pjesničkom prošlošću nostalgičnog domoljublja nije ni dovoljno jasan ni dovoljno iskren ni dovoljno radikalan, pa onda ni dovoljno plodonosan.

Možda nema Ujevićeva čitatelja, koji se nije pitao, otkuda u njemu ovakve i ovolike suprotnosti i kako ih je bilo moguće pomiriti u sebi?

»Dvije mrlje ulja u istome zelju.« Neka nam ovaj stih bude dobar povod da upozorimo na mediteransko obilježje Ujevićeva djela.

I kad smo rekli da je ova Ujevićeva pjesma program, onda i ovu komponentu valja svakako uključiti kao integralni dio tog programa.

Ono što ga je još zbunjivalo prije pedeset godina, dok je stajao nad njegovim otvorenim grobom, danas je postalo jasno: to je nepodudarnost Ujevićeva pjesničkog svijeta s onim što su nudili drugi, tada možda i priznatiji i slavljeniji pjesnici od njega.

Svojstvo je svake velike umjetnosti, a Ujevićeva umjetnost jest velika, da širi uvijek nove izazove, postavlja nova pitanja, otkriva nove istine i zrači uvijek novim spoznajama.

Uz onu mnogostrukost Ujevićeva bića, i to je razlog da već danas možemo uvjereno reći: i oni sutrašnji imat će svoga Ujevića

Ovaj izbor djela Ive Kozarčanina osim navedenih djela donosi i dvije novele (Tri gavrana i jedan čovjek, Vode rastu) te tri kritike Krležina, Tadijanovićeva i Ujevićeva književnoga djela.

Dakle, raspad Austrije i »novi svijet«, a to je trebala biti Srbijom vođena Jugoslavija, Ujevićeva je zbilja: stvarni kontekst njegova pisanja.

No, književnom će znanstveniku biti od jednake, ako ne i veće važnosti, Lipovčanovo književnoteorijsko analiziranje »unutrašnjeg« Ujevićeva izraza, njegova djela dakle.

I u Tinovoj se kuli da osjetiti dah prohujalog vremena: tkalački stan, starinski krevet i kolijevka, jedna zanimljiva Ujevićeva slika iz srednjih godina s brčićima..., dokaz su da Vrgorac ima što ispričati, i da je šteta klince ne posjesti u auto, provozati se Dalmatinom koja na ovoj dionici počiva na spektakularnim nadvožnjacima i mostovima, pa napraviti izlet za pamćenje bikliti, jašiti konje, mastiti se sirom i pršutom ili pedalirati okolo ako vas već kolestorol muči, pa vam i nije do prave spize.

Antologija hrvatskog eseja, koja počinje Matošem, a završava esejima suvremenih autora (Andreje Zlatar, Krešimira Bagića, Stanka Andrića), zapravo je, u cjelini, i svojevrsna panorama hrvatske književne i šire kulturne scene, od Matoševa simbolizma i Marjanovićeva pozitivizma, preko Krležina i Ujevićeva polemičkog i meditativnog, sveobuhvatnog svijeta, pa krugovaških, razlogovskih, postmodernističkih poetika, do najnovije postkvorumske generacije, koja još, zbog aktivne produkcije, nije dala temeljiti pregled hrvatskog eseja.

- E, onda mi reci kakva je Ujevićeva pjesma Kolajna?

Ipak, dobit ćete bod ako ste naučili drugu strofu Ujevićeva ' Notturna '.