Ali predmeti tako obrađeni, ma koliko vješto i s ma koliko živim nizom događaja, uvijek zadržavaju izvjesnu grubost ili šturost, koja vrijeđa umjetnikovo oko.

Piero Manzoni je u proljeće 1961. napravio devedeset konzervi na koje je stavio natpis Umjetnikovo govno (Merda d Artista).

Branko Vlahović (1924. 1979.) značajno je ime hrvatskog kiparstva šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća, čiji su intenzivniji uspon i šira recepcija među kritičarskom publikom nažalost bili prekinuti njegovom ranom smrću, stoga umjetnikovo djelo tek treba biti interpretativno zaokruženo i dosljedno uklopljeno u odgovarajući kontekst, kao djelić tradicije okrenut budućnosti.

Nekoliko desetaka slika, akvarela, pastela i crteža predstavlja umjetnikovo stvaralaštvo od monumentalizma Nove stvarnosti preko ekspresionizma do utjecaja konstruktivizma.

Kroz tu afektuoznu metaforu kojom se bolno evidentira umjetnikovo samotništvo, uznemirenost zbog nepriželjkivana svijeta u kojemu se bez vlastita pristanka obreo i čovjekova položaja u njemu, autor očituje duhovnu napetosti i sebe kao neostvaren entitet i identitet.

Niti jedna njegova slika nije potpisana, a tek neke grafike nose umjetnikovo ime ili monogram.

Od 1992. godine do danas, ovaj je umjetnik u kontinuitetu intrigiran velikom temom hrvatskog modernog i suvremenog slikarstva, koja će kod njega kao i kod mnogih drugih prethodnika i suvremenika češće biti tretirana kao krajnje intimistička tema slikarstva, upravo onaj segment opusa koji u detalju pokazuje umjetnikovo nesputano i opušteno eksperimentiranje metijerom.

Na njegovoj pripremi radilo se gotovo tri godine, a u začetku je bio zamišljen kao neposredno umjetnikovo upletanje u konfliktnu balkansku situaciju.

Nadajmo se ipak da umjetnikovo zadovoljstvo što je ponovno nastupio u Zagrebu neće pomutiti organizacijski propusti, već će mu u lijepoj uspomeni ostati oduševljena publika koja ga je s velikom pažnjom slušala i priredila mu ovacije.

Boja nije umjetnikovo htijenje da uslikani prizor stavi u neki koloristički kompleks, boja je proces u stvaranju slike.

Počeo ga je pisati kratko vrijeme prije nego što je obolio od duševne bolesti, dnevnik je bio jedino umjetnikovo utočište, pisao je o mentoru i ljubavniku Sergeju Dijagiljevu, o osamljenosti, o svojim strahovima i o Bogu.

Vjerojatno ne bez razloga, mnogi kritičari zajedno s autorima ove izložbe spominju umjetnikovo podrijetlo: radničku obitelj iz Zapadnog Yorkshirea, u kojoj se rodio kao četvrto od ukupno petoro djece.

Prevedemo li to na kineski jezik dobivamo - ' ai wei lan ', frazu koja podsjeća na umjetnikovo ime.

Umjetnikovo promišljanje raščlanjuje konvencionalnu sliku stvari ili preciznije - raščlanjuje pristup motivu.

Kao što upućuje već naslov, izložba prikazuje umjetnikovo viđenje japanske kulture; točnije japanskih gradova, krajolika te kulturnih, povijesnih i gospodarskih simbola odnosno osobitosti.

Izveo je više scenskih postava za Mladinsko gledališče (Kroakar) i za Slovensko narodno gledališče u Ljubljani od 1984. - 1990. Benčičeve životne partnerice utjecale su na umjetnikovo stvaralaštvo.

Kao što je u životu spoznaja samog sebe presudna za spoznaju svijeta oko nas, tako je u slikarstvu autoportret umjetnikovo sredstvo spoznaje samog sebe kao umjetnika.

Film Malerei deckt zu, Kunst deck auf (Painting Conceals Art reveals) koji je od Richard Krieschea naručila ZDF televizijska kuća za program Aspekte, dokumentira umjetnikovo propitivanje medijskih sustava, koje je inače izvodio u obliku video instalacija, performansa ili eksperimenata povezanih s komunikacijom.

Prije nego što pokušam opisati ovom prilikom izložene skulpture, smatram da je od iznimnog značaja spomenuti još jedno rano umjetnikovo formativno iskustvo objavljivanje karikatura i ilustracija.

Nastao je kao umjetnikovo prozivljavanje dobra i zla kojim je bija okruzen.

Retrospektivna izložba u Tehničkom muzeju putem skulptura, crteža i nacrta predstavlja nekoliko različitih faza Vlahovićevog djelovanja od početne figurativnije faze koju najbolje predstavlja javna skulptura Nimfa iz 1963. godine, pa sve do reduciranih, depersonaliziranih i minimalističkih skulptura koje su obilježile umjetnikovo stvaranje krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina.

Tijelo, u ovom slučaju umjetnikovo, no Goran Škofić dodaje ' moglo bi biti i Vaše ', postaje objekt manipulacije videoslikom i postupcima montaže.

Mustonenov posebni način sviranja ipak ima utjecaja na oblikovanje tona, koje nije postiglo onu perfekciju finog glazbenog tkanja koja se traži kada se Scarlattija svira na glasoviru, zapazivo posebno u nedovoljno finom pletu muziciranja u posljednjoj petoj, naročito poznatoj, Sonati u E-duru, K. 380. Za drugi dio izabrana 1. sonata za glasovir u d-molu, op. 28. Sergeja Rahmanjinova, najbolji Mustonenov tumačiteljski ostvaraj večeri, bila je izvrsnim predloškom za umjetnikovo snažno, perfekcionističko i dojmljivo sviranje kakvim njegov pijanistički stil obiluje.

Evo nas i na vrime oko 1900 - stote godine i prikaz " Gosposkog trga " na fotografiji koja je ucinjena u autochrom tehnici. I na ovoj slici lipo se vidi sat podiljen na 12 uri, samo ca sad nima nikakve buže-ponistre oko sata (adti mora bit da je bilo zagušljivo unutra i da se cutila tumina)....... i nije ovo crtarija ako ste mislili ka ca ce bit isti prikaz na slici koja slijedi pa da bi ste rekli da je to umjetnikovo viđenje...... ovo je stvarno fotografija koja je rađena u toj malo cudnoj tehnici....

Umjetničko djelo i umjetnikovo djelovanje nisu više razumljivi običnim viđenjem, barem ne u vremenu kad ih više ne možemo razlikovati od svakidašnjih, utilitarnih srodnika.

Ovo pak navodimo jer su Tartaglijini aforizmi o umjetnosti potakli spekulacije koliko je umjetnikovo asketsko shvaćanje likovnosti imalo utjecaja na promišljanja gorgonaša o dematerijaliziraciji umjetničkog djela.

Svako umjetnikovo sudjelovanje na natjecanjima značilo je napredak od nekoliko stuba te je ubrzo postao član elitnog violinističkog kruga koji nastupa s najpoznatijim dirigentima i orkestrima i u najprestižnijim koncertnim dvoranama.

Od svega toga, znatno je bitnije umjetnikovo nagnuće istraživanju koje dopušta stalno obogaćivanje repertorija i figurativnih vizija dojmljivog likovnog govora.

Podsjetnik na umjetnikovo stvaralaštvo je i monografija koju je objavio Gradski muzej Varaždin, a koju su uredili Marko Matanović i kustosica gradskog muzeja Elizabeta Igrec.

Jer se nisu vidjele njegove kiparske sinteze, u keramičkom slikarstvu postmodernističko zajedništvo povijesti i suvremenosti, niti za današnje vrijeme aktualna svojevrsna spojnica s karikaturom i ilustracijom, što je na jedan poseban način obilježilo umjetnikovo posljednje stvaralačko desetljeće.