Da bi bakterije mogle živjeti moraju imati pravilnu ishranu, a to podrazumijeva unos vlakana.

Odličan način da povećate unos vlakana su pahuljice od cjelovitih žitarica za doručak, u toku dana kruh od cjelovitih žitarica, a grah barem jednom tjedno.

Moderne tehnike rafiniranja hrane često odstranjuju vlakna i druge većinom neprobavljive sastojke za koje se obično smatra da kvare okus, ali istraživanja dokazuju kako je upravo unos vlakana vrlo važan za dobro zdravlje.

Povećajte unos vlakana kako biste smanjili rizik od nastanka raka gušterače.

Visok unos vlakana, integralnih žitarica koje sadrže fitate koji na sebe vežu kalcij, željezo i cink mogu kod već deficitarnih pojedinaca utjecati na njihov nedostatak u organizmu.

Smanjite porcije i prekrižite nutritivno bezvrijedne namirnice kao što su gric kalice i slatkiši te povećajte unos vlakana (integralnih žitarica, svježeg voća i povrća), koja će vam osigurati dugotrajan osjećaj sitosti.

Niski unos vlakana je također nepovoljan jer tada sadržaj kolona sporije prolazi kroz crijevo, te se iz njega apsorbira deoksikolat koji pospješuje taloženje kolesterola u žučnom mjehuru.

Preporučeni dnevni unos je 24 g dnevno, no istraživanja pokazuju da prosječni dnevni unos vlakana iznosi samo 12 - 17 g.

Kora samo jednog krumpira veličine šake pruža nam potreban dnevni unos vlakana, željeza, kalija i vitamina C, navodi dr. Glenville.

Svakodnevni unos vlakana putem voća, povrća, mahunarki i žitarica.

Ipak kod određenih ljudi visok unos vlakana može imati negativne učinke zbog sadržaja fitinske kiseline koja na sebe veže minerale te smanjuje njihovu apsorpciju u organizam.

Postupno povećavajte unos vlakana za 2 do 3 grama dnevno jer ćete na taj način smanjiti rizik od stvaranja plinova i pojave grčeva.

Dokazano je da povećani unos vlakana u odrasloj dobi može smanjiti rizik od nastanka raka dojke.

Novo istraživanje pokazuje da unos vlakana tijekom adolescentske dobi rizik od nastanka prekancerogenih bolesti dojke smanjuje za čak 25 %.

Karbofenulin kapsule primjenjuju se kod poremećaja crijevnih funkcija koji su posljedica nepravilnog načina prehrane (nedovoljan unos vlakana, rafinirana hrana) i stresnog načina života.

I u prijašnjim istraživanjima pokazalo se da dovoljan unos vlakana može umanjiti rizik za moždani udar te smanjiti visoki krvni tlak i loše masnoće u krvi.

Dobar unos vlakana iz hrane smanjuje vrijeme zadržavanja hrane u crijevnom traktu.

U prosjeku je veći unos vlakana bio povezan s 11 % - tnim smanjenjem rizika za rak dojke, objavio je American Journal of Clinical Nutrition.

4. Vlaknima se borite protiv masnoća Unos vlakana može ubrzati metabolizam za čak 30 posto.

Kako biste izbjegli zatvor povećajte unos vlakana kroz cjelovite žitarice, a zatim vašem tanjuru dodajte još malo voća i povrća.

Ne zaboravite unijeti i dovoljne količine tekućine kako povećan unos vlakana ne bi imao suprotan učinak.

Povećajte unos vlakana i jedite više voća.

Smanjite unos ovih namirnica i povećajte unos vlakana.

Preporučeni dnevni unos vlakana je 20 do 35 grama.

Stoga je važno djetetu ponuditi žitarice obogaćene vitaminima i mineralima i paziti na unos vlakana.

Jedi fitoestrogene i povećaj unos vlakana

Dugim šetnjama u dobrom društvu i prekrasnu prirodu riješili ste problem stresa i problem premalo kretanja, a tvrtka EKOVET Proizvodnja d. o. o. pomoci ce vam sa svojim novim proizvodom, koji je prihvatljiv i preporucujemo ga dijabeticarima, da zadovolje dnevni unos vlakana u prehrani...

Također trebate znati da, ako povećate unos vlakana, također trebate povećati unos vode.

Jedan od najcešcih uzroka loše probave je neadekvatan unos vlakana u prehrani, uz nedovoljnu fizicku aktivnost i premalo kretanja te stres.

Norveška studija sa Sveučilišta u Oslu, govori kako je 50 grama zobi dnevno (u bezglutenskoj dijeti) značajno povisilo unos vlakana te razinu serumskog bilirubina.