Vinko Nikolić, Mate Bujas, Vesna Parun, Franjo Tuđman, Dražen Petrović pa čak i Milan Arnautović - sve su to ugledni Šibenčani i Hrvati koji su, prema mišljenju pojedinih vijećnika šibenskog Gradskog vijeća zaslužili da se po njima zove nova osnovna škola na Meterizama koja je pred dovršetkom, a nastava za 420 učenika trebala bi početi na jesen.

Časopis je pokrenula Matica hrvatska 1928. te je redovito izlazio do 1945. Obnovljen je 1950. u Buenos Airesu, a nakon dugogodišnje emigrantske etape, glavni urednik Vinko Nikolić vratio je časopis 1991. u okrilje Matice hrvatske.

Otkrijte zašto je pjesnik Vinko Nikolić... (više)

Da mu je sudbina kojim slučajem podarila dulji život, književnik Vinko Nikolić danas bi navršio stotinu godina.

A čak je ustaški ideolog Vinko Nikolić u svojim memoarima napisao da se ustaše ni pod cijenu života nisu htjele predati.

Došli su iz Barcelone Štefica i Vinko Nikolić pa samo zajedno otišli u Salzburg na pogreb.

Godine 1991. Vinko Nikolić svoju je cjelokupnu rukopisnu i knjižnu ostavštinu darovao Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

43 Nije mi poznat njegov životopis, no Vinko Nikolić, Pred vratima domovine, str. 473, navodi da je on poslije rata živio u Španjolskoj.

Knjižnica Hrvatske revije objavljivala je djela kao što su: Pod tuđim nebom (Antologija Hrvatskog emigrantskog pjesništva), uredio Vinko Nikolić, Buenos Aires, 1957., Dr. Ante Trumbić (Politička studija), dr. Ante Smith Pavelić, München, 1959., Uspomene na političke ljude i događaje (Memoari), Ivan Meštrović, Buenos Aires, 1961., Hrvatska danas i sutra (Simpozij 1968.), München, 1969., Sredozemni povratak, (Eseji), Bogdan Radica, München-Barcelona, 1971., Soj i odžak ehli-Islama (Zbirka pjesama o domu i rodu muslimana hrvatskog koljena i jezika), Ferid Karihman, München-Barcelona, 1974., i druga.

Dužnost nam je spomenuti pokojnog dominikanca Zvonimira Bradašića, župnika francuske župe nedaleko Pariza (Seine-Port), gdje je bilo ugodno sastajalište uglednih hrvatskih javnih radnika, rodoljuba umjetnika iz domovine i dijaspore, među kojima su bili Franjo Šanjek, Vice Vukov, Marko Gjidara, Zvonimir Mihanović, Josip Botteri, Vinko Nikolić, Bruno Bušić te mnogi drugi.

Vinko Nikolić U SLUŽBI DOMOVINE (studije, ogledi, portreti) II.

Dosad su ovu nagradu dobili, među ostalima, Vinko Nikolić, Ivan Supek, Franjo Komarica, Jelena Brajša, Krsto Cviić, Vlado Gotovac, Dalaj-lama i drugi.

Vinko Nikolić rođen je u Šibeniku na današnji dan, 2. ožujka 1912. godine.

Evo ih poimence: Olinko Delorko, Dr. Jere Jareb, pjesnik Lucijan Kordić i književnik, Prof. Vinko Nikolić.

Pisac Petar Zoranić Ninjanin je očaran i nadahnut prirodnim ljepotama ovog kraja napisao prvi hrvatski roman " Planine ", a pjesnik Vinko Nikolić Nin je nazvao " hrvatskim Betlehemom ".

Uz Budaka i Bonifačića članovi DHK, između ostalih, su bili: Slavko Kolar, Sida Košutić, Vinko Nikolić, Dragutin Tadijanović, dr. Julije Makanec...

Mile Budak), ili inteligencije koja je ušla u birokratsko-činovnički aparat NDH (pisac Vinko Nikolić), a pogotovo članovi ustaških vojnih postrojbi, koje su brojale veći dio rata oko 45.000 ljudi mehanički proglašavani za »zločince«.

Ivaniševiću, jasno mi je da te žulja Vinko Nikolić, jer tvoje slonovsko pamćenje, kako kažeš, seže u doba škole u kojoj su te učili da su svi Partizani good guys, a Ustaše bad guys.

Da to nije bila nekakva maštarija mladih ili neupućenih svjedoči opet Vinko Nikolić koji, opisujući u knjizi " Tragedija se dogodila u svibnju " treći dan svoga bijega prema Blajburgu, kaže kako " jedino što je u tom našem stanju djelovalo utješno bile su glasine: Englezi su već tu blizu, pa ćemo možda već i danas natrag u Zagreb ".

Nakon puno godina, kad je umro naš Vinko Nikolić zatražio je i od mene da napišem tekst za spomen izdanje HR.

Iz Italije krenula su braća u Argentinu gdje su ih prigrlili Štefica i Vinko Nikolić.

Vinko Nikolić rodio se 02. ožujka 1912. godine u Šibeniku, gdje je i završio pučku školu i katoličku realnu gimnaziju.

Vinko Nikolić umro je u rodnom Šibeniku 12. srpnja 1997. godine.

Stota obljetnica rođenja pjesnika Vinka Nikolića bit će obilježena večeras u šibenskom kazalištu pod nazivom " Veliki šibenski sin Vinko Nikolić.

Vinko Nikolić rođen je 1912. godine u Šibeniku.

Viktor Vida, Boris Maruna, Vinko Nikolić, ako hoćete čak i slikar Vanka, baš kao Zvonimir Dužmelić svi su oni bili tretirani kao obični bauštelci spram vrednota koje je Josip Broz urezbario u intelektualnu pamet ovih prostora.

Unatoč opasnosti od terorističkih akata, na hrvatskom štandu u Frankfurtu redovito vlada živa atmosfera, a vrijeme su zajednički provodili prof. Vinko Nikolić, Štefica Nikolić (Hrvatska revija), prof. Božo Dugeč, prof. Malkica Dugeč (Republika Hrvatska), fra Lucijan Kordić, fra Dionizije Lasić (Ziral), Jakša Kušan, Zdenka Plaić-Kušan (Nova Hrvatska), Ivona Dončević (Kroatische Berichte), Mladen Zorkin (Hrvatski glas) i mnogi drugi samostalni pisci poput dr. Ernesta Bauera, Stjepana Šuleka, Bogdana Radice, Zlate Ivezić i prof. Vladislava Muse.

Tako se, eto, pojavila naša Hrvatska Revija, 9. ožujka 1951. Dogovorili smo se, dr. Antun Bonifačić i Vinko Nikolić, da pokrenemo časopis, koji će biti općehrvatsko-kulturno okupljalište.

Od više prijedloga pobijedilo je ime Hrvatska Revija, kako se zvao časopis ugledne Matice Hrvatske (1928. - 1945.), jer u našim smo namjerama bili odlučili slijediti Matičino glasilo, jer smo željeli ostvariti one iste ciljeve koje je Matica ostvarivala: jedinstvo, duhovno-intelektualno jedinstvo svih Hrvata na području nacionalne kulture, okupljanje svih Hrvata, bez obzira na vjerske, ideološke, stranačke ili bilo kakve druge razlike. (Iz predgovora) Vinko Nikolić

U šibenskom kazalištu na programu Veliki šibenski sin Vinko Nikolić bio je i šibensmki biskup Ante Ivas.