Svečanost uz Jurjevo kod lipe u Gornjem gradu započinje scenskim prikazom dolaska bana Stjepana koji će, baš kao prije 755 godina, predati Gornjograđanima Zlatnu bulu i proglasiti slobodni kraljevski grad.

No, prije toga otiđite u muzej povijesti i pročitajte Vinodolski zakonik, Zlatnu bulu, Bašćansku ploću, Križevačke statute

U tom terminu Dan Grada obilježavao se i prije, a razlog je taj što se procjenjuje kako je u to vrijeme hrvatsko-ugarski kralj Bela IV predao Samoboru povelju Zlatnu bulu kojom je Samobor postao slobodni kraljevski grad.

Jedna od zanimljivosti je 1242. godine kralj Bela IV. baš u Virovitici dodijelio Zlatnu bulu zagrebačkom Gradecu.

Drugi važni događaj zbio se 1242., kada je kralj Bela IV. izdao Zlatnu bulu - povelju kojom su građanskom Gradecu priznate znatne povlastice, a naselje postaje slobodnim kraljevskim varošem.

Slobodni kraljevski grad Zagrebački Gradec formalno je osnovan 1242. godine, kad je kralj Bela IV. stanovnicima Zagrebačkog Gradeca dodijelio " Zlatnu bulu ", osnivački privilegij slobodnog kraljevskog grada.

Gradecu tzv. Zlatnu bulu, privilegij kojim se stanovnici Gradeca izuzimaju od županske vlasti, dobivaju punu autonomiju i vlastito sudstvo te stječu posjede u okolici grada i pravo na održavanje tjednih sajmova (prošireno 1256.), a kralju se obvezuju na vojnu dužnost.

Hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. 1242. godine izdao je Zlatnu bulu, dokument kojim je Zagreb, preciznije zagrebački Gradec, dobio status slobodnoga kraljevskog grada, zbog čega se današnji dan obilježava i kao Dan grada Zagreba.

Pisana povijest bilježi kako herceg Koloman već davne 1234. godine stanovnicima velikog grada Virovitice (magna villa Wereucha), daje niz povlastica, a kralj Bela IV. upravo ovdje 1242. godine izdaje Zlatnu bulu, kojom Zagreb stječe status slobodnog kraljevskog grada.

Drugi je važan vladar Bela IV., koji je Gradecu uručio Zlatnu bulu, što je drugi najvažniji događaj u ranoj povijesti Zagreba.

Ona je ponosan grad nastao prije 775 godina, grad gdje je 1242. godine Bela IV. dodijelu Zlatnu bulu i status slobodnog kraljevskog grada tadašnjem Gradecu današnjem Zagrebu na što smo posebno ponosni.

Dana 26. studenoga 1242. godine, izdao je kralj Bela IV u Virovitici, poznatu Zlatnu bulu, kojom je Zagreb dobio status slobodnoga i kraljevskog grada

1095. - CRKVENI SABOR Na Crkvenom saboru u francuskom Clermontu papa Urban II. pozvao je okupljene crkvene i svjetovne vladare da krenu u Križarski rat, za oslobođenje svete zemlje Palestine, s Isusovim grobom u Jeruzalemu. 1242. - ZLATNA BULA Hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. izdao je u Virovitici Zlatnu bulu (nazvanu prema zlatnom pečatu), posebnu ispravu kojom Gradecu, odnosno Zagrebu, dodjeljuje status slobodnoga kraljevskoga grada te ga podvrgnuo izravno kralju.

Ja ću se otimati gospodskoj volji samo dotle dok budu vrijeđala našu sloboštinu, zlatnu bulu.

Da bi se građanima odužio za pomoć koju su mu pružili pred naletomTatara, hrvatsko-ugarski kralj Bela IV tadašnjem Gradecu dodjeljuje Zlatnu bulu.

1242. Kralj Bela IV izdaje Zlatnu bulu kojom Zagreb proglašava slobodnim kraljevskim gradom

Tek 1242. godine hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. predaje povelju Zlatnu bulu naselju Gradecu kao znak zahvalnosti žiteljima tog mjestašca što su mu pomogli u skrivanju pred navalom Tatara.

Kralj Bela IV čita Zlatnu bulu kojom je 1242. proglasio Slobodni kraljevski grad Gradec na brdu zagrebačkom.

Kralj Bela IV., koji se i sam povlačio pred Tatarima, dodijelio je novom naselju i njegovim žiteljima povelju - Zlatnu bulu s priznatim znatnim samoupravnim povlasticama u unutrašnjem uređenju, sudstvu i gospodarskom životu.

Samo osam godina kasnije, 1242. godine, kralj Bela IV. u Virovitici je dodijelio zagrebačkom Gradecu Zlatnu bulu i time Zagreb učinio slobodnim kraljevskim gradom.

Vino su prodali 31 godinu prije nego što je Bela IV. izdao Zlatnu bulu, povelju kojom je Zagreb postao slobodni kraljevski grad, a u njoj se spominju i vinogradi na obroncima Medvednice te bačve vina koje su naseljenici Gradeca dužni dati kralju.

Zanimljivo je kako je upravo u Virovitici Bela IV potpisao Zlatnu bulu kojom je i Zagrebu dao status slobodnog grada.

Tamo smo vidjeli Zlatnu bulu kojom je kralj Bela IV proglasio Gradec slobodnim kraljevskim gradom, mnoštvo ondašnjeg oružja, zastava i grbova, kostima, bicikla, obrtničke škrinje i makete Kaptola i Gradeca.

Iako u Samoboru i njegovoj široj okolici postoje dokazi o obitavanju ljudi još iz predpovijesti do Ilira, Kelta i Rimljana, tek 1242. godine hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. daruje Samoborcima Zlatnu bulu, tj. povelju, kojom je Samobor dobio status slobodnog kraljevskog grada. 1270. godine gradi se utvrda iznad Samobora, koja je danas poznata kao ruševni Stari grad, a sve do 1790. godine u njoj su živjele plemenitaške obitelji od Celjskih, Frankopana, Tahija pa sve do Montecuccolija koji je 1902. prodao utvrdu gradu Samoboru.

Bela IV pročitao je Zlatnu bulu i proglasio slobodni kraljevski grad Gradec, a Marija Jurić Zagorka pokušavala je izbjeći ugovoreni brak koji su joj nametnuli roditelji.

Nastanak grada povezuje se sa osnivanjem biskupije na Kaptolu 1094. a povjesno je važna i 1242. kada građansko naselje Gradec dobiva od kralja Bele IV Zlatnu bulu, kojom postaje slobodni kraljevski grad.

Razgledala je Zlatnu bulu Bele IV, najstariji zapisnik Hrvatskog sabora, grbovnicu Kraljevine Slavonije iz 1496. na kojoj je stari hrvatski simbol - kuna, koja trči između dviju rijeka: Save i Drave.

Kralj Bela je odmah napustio Ugarsku pobjegavši u Austriju odakle je, opljačkan, došao u Zagreb dodijelivši Gradecu 1242. godine Zlatnu bulu.

Ljilja rekla da - dobro izgledam...), tim vise sto je i Zdenac konacno dobio svoje dugo ocekivano " priznanje " nadbiskupa Barisica (svoju " Zlatnu Bulu ":), te cure i s njegovim blagoslovom odlaze u San Francisco de Oyacoto... No, i na moju veliku zalost, one nece imati - blog...

Manastir je od osnutka uživao znatne privilegije, u srpnju 1049., Konstantin Monomah izdao je Zlatnu bulu kojom je manastir izdvojen od bilo koje vlasti (crkvene ili svjetovne) te mu poklonio glavarinu na sve židove sa Hiosa (vrsta tadašnjeg poreza). [ 4 ] Zbog velikih zemljišnih posjeda, izuzeća od poreza i ostalih privilegija koje su mu poklanjali i sljedeći carevi, manastir je cvjetao za Bizanta. [ 3 ] Stoljećima je manastir Nea Moni gomilao bogatstva tako da je postao jedan od najbogatijih u Egeju.