Time je osigurana ravnoteža u razdoblju obračunavanja i plaćanja posebnog poreza sukladno članku 1. stavku 1. ZoPPPM-a.

Adresati ZoPPPM-a porezni su obveznici s mjesečnim primanjima većim od 3.000,00 kuna.

Vlada Republike Hrvatske u zatraženom je očitovanju, dostavljenom Ustavnom sudu, postojanje osobito važnog interesa za donošenje ZoPPPM-a dodatno pojasnila:

Propisivanjem da se članak 5. stavak 5. ZMO-a ne primjenjuje u razdoblju važenja ZoPPPM-a zakonodavac je otvorio mogućnost da se ZoPPPM-om privremeno intervenira u materiju mirovinskog osiguranja i propiše obustava usklađivanja mirovina za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2010. godine.

11. Predmet je ovog ustavnosudskog postupka apstraktna kontrola suglasnosti zakona (ZoPPPM-a) s Ustavom.

U tom je postupku Ustavni sud dužan razmotriti i ispitati jednu ograničenu zakonsku mjeru: uvođenje u porezni sustav Republike Hrvatske na određeno vrijeme, u uvjetima gospodarske krize, izvanrednog poreznog oblika, kojim se uz uobičajena, redovita porezna opterećenja dodatno, na razdoblje od najduže 17 mjeseci, opterećuju primanja (plaće, mirovine i drugi primici navedeni u članku 4. ZoPPPM-a) određenih kategorija poreznih obveznika.

6. U točki III. zahtjeva (" Obrazloženje ") podnositelj zahtjeva iznosi sljedeće prigovore o neustavnosti ZoPPPM-a: " Odredbom članka 1. stavka 1. Zakona ne uređuje se na Ustavom propisan način sudjelovanje svih u podmirivanju javnih troškova.

O Prijedlogu ZoPPPM-a očitovala su se četiri parlamentarna odbora, kao nadležna radna tijela Hrvatskog sabora za tu točku dnevnog reda.

Temeljni prigovor podnositelja zahtjeva i određenog broja predlagatelja u odnosu na vertikalnu poreznu pravednost može se ilustrirati na sljedećem primjeru: relativni odnos gospodarske snage prije oporezivanja osobe A, čiji primici iznose 10.000,00 kuna, prema gospodarskoj snazi osobe B, koja ima primitke u visini od 40.000,00 kuna je 1: 4. Nakon oporezivanja primjenom stope od 6 % u skladu s odredbama ZoPPPM-a, odnos njihovih gospodarskih snaga ostat će neizmijenjen: osoba A platit će porez u iznosu od 600,00 kuna, a osoba B u iznosu od 2.400,00 kuna, pa će odnos njihove preostale gospodarske snage ostati i dalje neizmijenjen, to jest 1: 4 (9.400,00 naspram 37.600,00 kuna u apsolutnim iznosima mjesečnih primitaka).

Stoga ne smije biti isključena mogućnost prestanka važenja ZoPPPM-a i prije 31. prosinca 2010., što ovisi o stanju državnih financija i intenzitetu gospodarske krize u zemlji u predstojećem razdoblju.

Podnositelj zahtjeva, kao i određeni broj predlagatelja, međutim, doveli su u pitanje ustavnost ZoPPPM-a zbog toga što on, prema njihovu mišljenju, ne poštuje vertikalnu poreznu pravednost.

Ustavni se sud stoga ograničava na utvrđenje da je odnos između ZMO-a i ZoPPPM-a odnos općeg i posebnog zakona koji se sagledava u skladu s načelom " lex specialis derogat legi generali ".

Među adresatima ZoPPPM-a, odnosno poreznim obveznicima plaćanja posebnog poreza, ne postoje iznimke, čime se osigurava dosljedna provedba ZoPPPM-a u skladu s poreznom jednakošću.

Ostajući, dakle, na " vanjskim granicama " načela porezne jednakosti u tom pitanju, Ustavni sud utvrđuje da u svjetlu konkretnih obilježja i okolnosti vezanih uz donošenje, učinke i privremeno trajanje ZoPPPM-a nije riječ o proizvoljnoj mjeri.

15.6. Pojedini predlagatelji osporavaju suglasnost ZoPPPM-a s člankom 51. stavkom 1. Ustava i zbog toga što primjenjuje tzv. metodu globalne progresije.

2. Prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom pojedinih odredbi ZoPPPM-a ili ZoPPPM-a u cijelosti podnijelo je do 1. listopada 2009. godine 35.441 fizička i pravna osoba (u daljnjem tekstu: predlagatelji).

a) Koji je cilj zakonodavac želio postići donošenjem ZoPPPM-a i je li taj cilj legitiman? b) Ako jest, pridonosi li ZoPPPM ostvarivanju legitimnog cilja i čini li dio ukupnih mjera javne politike koje zajedno djeluju u smjeru njegova ostvarivanja? c) Ako da, je li porezna mjera propisana ZoPPPM-om razmjerna cilju kojeg je zakonodavac želio postići? d) Ako jest, predstavlja li porezna mjera propisana ZoPPPM-om prekomjeran teret za njegove adresate?

15.2. Ustavni sud u prvom redu napominje da se ZoPPPM primjenjuje na jednak način na sve porezne obveznike koji ostvaruju plaću, mirovinu ili druge primitke iz članka 4. ZoPPPM-a.

Najveći dio predlagatelja stoga osporava ustavnost ZoPPPM-a upravo sa stajališta (ne) jednakosti pred zakonom, jer je određena skupina poreznih obveznika izuzeta od plaćanja posebnog poreza u uvjetima gospodarske krize u zemlji.

Zaključno, dakle, donošenjem ZoPPPSD-a, kojim je propisan istovjetan porezni teret u jednakom trajanju i za skupinu poreznih obveznika koja nije obuhvaćena ZoPPPM-om (17 mjeseci), prestali su postojati razlozi na kojima se temeljio prigovor o nesuglasnosti ZoPPPM-a s člankom 14. Ustava.

Prijedloga zakona pod naslovom " Prijedlog za donošenje Zakona po hitnom postupku " navedeno je da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskog sabora (" Narodne novine ", broj 6/02., 41/02. i 86/08.), predlaže donošenje ZoPPPM-a po hitnom postupku, " u cilju gospodarske i fiskalne prilagodbe u svezi s rebalansom državnog proračuna ".

b) U provedenom je ustavnosudskom postupku Ustavni sud utvrdio da je 1. listopada 2009., stupanjem na snagu ZoPPPSD-a, otklonjen ozbiljan prigovor neustavnosti ZoPPPM-a koji bi - da je opstao - morao dovesti do utvrđenja nesuglasnosti osporenog ZoPPPM-a s člankom 14. Ustava i njegova ukidanja.

Zakonodavac je, međutim, važenje ZoPPPSD-a protegnuo do 28. veljače 2011., čime je u cijelosti izjednačio duljinu trajanja tog zakona s onom ZoPPPM-a (17 mjeseci).

Time je ujedno izjednačio i duljinu trajanja poreznog opterećenja adresata ZoPPPSD-a s duljinom trajanja poreznog opterećenja adresata ZoPPPM-a, uslijed čega je sporno dvomjesečno razdoblje važenja ZoPPPM-a (1. kolovoza 2009. - 1. listopada 2009.) u cijelosti pravno osnaženo.

Ustavni sud navedene prigovore nije podveo pod nesuglasnost članka 5. stavka 1. ZoPPPM-a s člankom 14. stavkom 2. Ustava (opće jamstvo jednakosti pred zakonom).

Čini se, naime, da su oni sadržajno usmjereni prema suglasnosti tog članka ZoPPPM-a s člankom 51. Ustava, kao posebnom izrazu načela jednakosti svih u poreznim stvarima.

Ustavni sud također napominje da je pod zabranjenu osnovu diskriminacije na koju se poziva podnositelj zahtjeva (zabrana diskriminacije po socijalnom podrijetlu i imovini), vrlo teško podvesti prigovor o neustavnosti članka 5. stavka 1. ZoPPPM-a.

Sukladno tome, članak 14. stavak 1. Ustava mogao bi biti primjenjiv samo u segmentu u kojem se dotiče imovine građana, i to u ograničenom opsegu koji obuhvaća mjesečne neto iznose njihovih plaća i mirovina, odnosno drugih primitaka određenih u članku 4. ZoPPPM-a.

- očitovanje i radne materijale Hrvatskog sabora, donositelja ZoPPPM-a, - očitovanje Vlade Republike Hrvatske, predlagatelja ZoPPPM-a, te pisani radni materijal i popratnu dokumentaciju koju je Vlada Republike Hrvatske pripremila za savjetodavnu raspravu 23. listopada 2009. (v. toč. 3.1. obrazloženja ove odluke i rješenja), - pisana znanstvena mišljenja znanstvenih savjetnika Ustavnog suda o zahtjevu podnositelja i prijedlozima predlagatelja kojima se osporava suglasnost ZoPPPM-a s Ustavom.

Predlagatelj ZoPPPM-a se pozvao na članak 2. stavak 4. u vezi s člancima 16. i 51. Ustava kao na ustavnu osnovu za donošenje ZoPPPM-a.