89. Predlagateljice Novak i Drenški Lasan osporavaju suglasnost s Ustavom zakonskog uređenja dovođenja uhićenika pred sud sadržanog u članku 109., članku 112., članku 118. i članku 127. stavku 2. ZKP-a.

Prethodno navedeno stajalište vezano je uz više odredaba ZKP-a i obuhvaća njegov cjelokupni kaznenoprocesni poredak.

Budući da za primjenu članka 353. stavka 3. ZKP-a nisu propisane te ustavnopravno prihvatljive pretpostavke, ni ta odredba članka 353. ZKP-a nije u skladu s člankom 29. Ustava i člankom 6. Konvencije.

238. Ministarstvo pravosuđa ne smatra članak 532. ZKP-a nesuglasnim s člankom 3. i 29. Ustava i člankom 6. Konvencije.

Sudac pojedinac je sukladno članku 525. ZKP-a utvrđivao je li optužnica formalno propisno sastavljena te u meritornom ispitivanju optužnice nema zapreke da sudac može biti član vijeća, a riječ je o skraćenom postupku pred sucem pojedincem.

Ako bi postojali razlozi za otklon navedeni u članku 32. stavku 2. ZKP-a, sudac može biti otklonjen.

70. Predlagateljice Novak i Drenški Lasan osporavaju članak 86. stavak 1. ZKP-a navodeći da nije u suglasnosti s člankom 29. Ustava koji predviđa da dokazi pribavljeni na nezakonit način ne mogu biti uporabljeni u sudskom postupku.

Ustavni sud ocijenio je nesuglasnim s Ustavom u cijelosti ili djelomično članak 342. stavak 2. te članak 353. stavke 2. i 3. ZKP-a.

Osim toga, nitko osim zakonodavca nema ovlast trajno uklanjati iz kaznenog procesnog prava pravne institute predviđene u novom kaznenoprocesnom modelu kao što je, primjerice, parcijalni procesni imunitet svjedoka (članak 286. ZKP-a), ma koliko se činili stranim tradicionalnim postavkama hrvatskog kaznenog procesnog prava.

Člankom 230. stavcima 3., 4. i 5. ZKP-a uređuje se instancijski nadzor pravilnosti rada državnog odvjetnika odnosno suca istrage kojemu je cilj poduzimanje odgovarajućih mjera za ispravljanje propusta u njihovu radu u okvirima općih upravljačkih i nadzornih ovlasti višeg državnog odvjetnika nad nižim odnosno predsjednika suda nad sucem istrage.

Ta se odredba, međutim, ne smije promatrati odvojeno od drugih odredaba ZKP-a koje su relevantne za utvrđivanje pravog stanja stvari kad je riječ o pojedinim pravima koja zajedno čine pravo na korištenje spisa kaznenog predmeta u prethodnom postupku.

44.4. Ipak, jedno pravo navedeno u članku 10. stavku 2. točki 2. ZKP-a ne pripada kategorijama navedenim u prethodnoj točki.

Druga rečenica članka 229. stavka 2. ZKP-a koja propisuje rok od šest mjeseci za podizanje optužnice u cijelosti poništava svrhu, smisao i ciljeve prethodno postavljenih pravila o kratkom redovitom roku za podizanje optužnice (15 dana) i njegovim dopuštenim produljenjima (za 15 dana odnosno dva mjeseca).

225. Ustavni sud primjećuje da su predlagateljice u svojim prigovorima navele primjer koji jasno ukazuje na nedorečenost i nepotpunost članka 508. stavka 1. ZKP-a kad je riječ o primjeni pravila o zastari.

Međutim, to u članku 508. stavku 1. ZKP-a nije jasno rečeno.

Iz dijela članka 508. stavka 1. ZKP-a koji glasi: »osim odredaba o zastari« nije dovoljno jasan njegov legitimni cilj.

19. Polazeći od članka 29. stavka 5. Ustava koji propisuje da se »kazneni postupak može... pokrenuti samo pred sudom na zahtjev ovlaštenog tužitelja«, zakonodavac je »kaznenim postupkom« nazvao samo »raspravu pred sudom«, to jest postupak pred sudom koji započinje potvrđivanjem optužnice, određivanjem rasprave na temelju privatne tužbe ili donošenjem presude o izdavanju kaznenog naloga (članak 17. stavak 1. ZKP-a).

Treba ih samo staviti pod " kapu " specijaliziranog suda, eventualno promijeniti neku odredbu iz ZKP-a u svrhu efikasnosti i to je to.

- To je nečasno i nepošteno, jer je u pitanju obmana, a u našem kodeksu najprije govorimo o načelu istine - naveo je dr. Modly, podsjećajući policajce da su mnogi dijelovi ZKP-a " mali Ustav policije ".

Iako se takvo tumačenje članka 246. stavka 1. ZKP-a čini prihvatljivijim od prvog, ni ono ne može objasniti činjenicu da zakonodavac nije propisao potreban sudski nalog za provedbu pretrage mjesta počinjenja kaznenog djela (sada) povezanog s drogom (ne više s ubojstvom), a iz same pravne norme ne proizlazi nikakav legitimni cilj koji bi tu pretragu mogao ustavnopravno opravdati.

Ali, daleko veći problem od svega je što kod nas uopće nema kontrole kontrolora, poput MUP-a nakon drakonskih izmjena KZ-a i ZKP-a, gdje policija ima ovlasti das preuzme i ovlasti drugih, a za svoje postupke faktički nikom ne odgovara, baš kao niti DORH.Tipična naša posla...

50.2. Što se tiče tvrdnje predlagateljica da članak 34. stavak 2. ZKP-a krši pravo na obranu i načelo jednakosti oružja iz članka 6. Konvencije jer propisuje da samo stranke mogu podnijeti zahtjev za izuzeće, a ne i branitelj okrivljenika, Ustavni sud je ocjenjuje neosnovanom.

Prema članku 67. ZKP-a branitelj je ovlašten u korist okrivljenika poduzimati sve radnje koje može poduzeti sam okrivljenik.

Imate osjećaj da netko otvoreno govori ustavnim sucima da će rušenjem ZKP-a ugroziti konkretne postupke, ali sa stajališta Ustava oni su nebitni ljutit je i ogorčen Leo Andreis, koji tvrdi da je o tome hoće li pasti važni postupci poput onoga protiv Sanadera trebalo razmišljati ranije.

129. Ustavni sud primjećuje da članak 246. stavak 1. ZKP-a sadržava pravnu normu koja nije jasno i precizno oblikovana.

Ta mogućnost ne postoji ako je riječ o pretrazi doma ili o pretrazi prostora iz članka 256. ZKP-a, to jest ako su posebnim zakonom propisani posebni uvjeti poduzimanja pretrage u određenom prostoru.

Način na koji je oblikovana pravna norma u članku 334. stavku 2. ZKP-a ustavnopravno je nedopušten.

Iako je osporena odredba smještena odmah ispod kataloga najtežih kaznenih djela za koja se mogu odrediti posebne dokazne radnje (članak 334. stavak 1. ZKP-a), ona se zapravo ne odnosi na taj katalog.

235.1. Ustavni sud ocjenjuje da članak 531. stavak 2. ZKP-a propisuje uvjete za suđenje bez prisutnosti stranaka suprotno navedenoj praksi Europskog suda.

165. Ministarstvo pravosuđa tvrdi da je smisao osporenog članka 334. stavka 2. ZKP-a u nastojanju zakonodavca da se osigura pojačana zaštita djece i maloljetnika te smatra da predlagateljice neosnovano navode postojanje njegove nesuglasnosti s Ustavom.