Dalmatinski šokol, pršut i pancetu donijet će " Pršutana Posedarje ", a " Solana - Pag " konzumnu sol.

Prema riječima voditeljice turističkog ureda Grada Nina Marije Dejanović, osnovni motivi za organiziranje šokolijade su sljedeći: promocija autohtone delicije ninskog kraja, da se u svakom ugostiteljskom objektu u Ninu i okolici može naručiti šokol, očuvanje i poticanje tradicije pripravljanja šokola u obitelji po starim recepturama, te formiranje marketinške zadruge putem koje bi se nabavljala sirovina i plasirao šokol na tržište pod zajedničkom znamkom.

- Nisam se nadao niti u snu da će moj šokol biti među prvih deset, a kamoli osvojiti prvo mjesto.

To mi je veliki poticaj za budući rad, a i obveza jer u mojoj obitelji šokol se proizvodi gotovo stotinu godina.

Šokol je suhomesnati proizvod koji se dobiva od mesa svinjske vratine.

Šokol se stavlja nekoliko dana na dim, a onda na vjetar - buru.

Od kuće do kuće svaki je šokol različit i upravo je ta tradicija povod da se jednom godišnje u Ninu održava ova manifestacija.

- Ninski hodočasnici jeli su šokol za marendu i užinu hodočasteći na obližnji otočić Zečevo, mjesto Bogorodičina prikazanja.

Danas, nažalost, u ovom modernom dobu nema takvih radova pa se šokol jede kad god se poželi.

S tom ćemo praksom uz sve poslove vezane za šokol i šokolijadu nastaviti i u godinama koje su pred nama, zaključila je Dejanović.

Kupce su stoga posebno interesirali ti proizvodi poput istih sa prostora zadarske županije kao što su Dalmatinska buđola, Dalmatinska panceta, Dalmatinski pršut i Dalmatinska pečenica tvrtke Mataš, Amarena voćni sirup i Maraschino Maraske Zadar, Paška čipka DPČ Frane Budak iz Paga, Izvorni posedarski dalmatinski pršut i Dalmatinski šokol Pršutane Posedarje, Paški sir Sirene Mala sirana Kolan te Benkovački kamen Kamen Benkovca.

Primjerice dalmatinska pašticada pravi se u cijeloj Dalmaciji i teško je odrediti čije je to izvorno jelo, dok postoje i ona jela čije ime odaje odakle zapravo pristižu kao što su benkovački prisnac, ninski šokol i ravnokotarska manestra, ali takvih je znatno manje.

Zatim se ocijeni koliko ga treba držati u soli, ne može se jednako tretirati šokol od tri kile i pet kila, ako se drži premalo može se pokvariti, a ako se pretjera onda je preslan.

Prije smo umjesto crijeva u koje danas stavljamo šokol imali opne od sala iznad bubrega i kada se s njom preklapalo meso nikad se niste morali bojati da će ući zrak u njega.

Zato se crijevo u koje se šokol danas stavlja mora topiti najmanje jedan dan u slanoj vodi da omekša.

Još jednom naglašava, dobro paziti da ne uđe u zrak jer će se šokol pokvariti.

- Zbog čega je šokol toliko rasprostranjen kod nas ja ne znam, ali meni je moja pokojna baba rekla da je njoj did govorio kako je njegov did prvi u Ninu počeo raditi šokol.

Bitno je da je šokol potekao iz Nina.

Mi ovdje moramo imati šokol i ne treba njegovu pripremu olako shvaćati.

- Na sve svoje proizvode sam ponosan, i na šokol, i na pancetu, i pršut.

- U strukturi ekoloških i autohtnih proizvoda Zadarske županije najviše puta se pojavljuju ulje i vino, zatim sir, pršut, panceta, šokol, med, a tu su i domaći keksi jednog proizvođača, džemovi i marmelade.

« Prvi šokol »se načeo, prema pričama najstarijih Ninjana, kada se u stara vremena okopavao kukuruz, a to je povezivano sa spoznajom da je kukuruz bio jedan od važnijih prehrambenih artikala poljodjelaca.

Još je jedna važna prigoda u čiju se čast blagovao šokol, a ta je tradicija ostala do danas, prigodom svetkovanja Prikazanja Gospe od Zečeva (u svibnju i kolovozu).

Manifestaciju u kojoj se slavi jedinstvena delicija šokol nosi nekoliko ninskih obitelji, grupa mladih ljudi, natjecatelji te brojni volonteri bez kojih Šokolijada ne bi imala izvrstan pozitivni odjek, izrekla je producentica Marija Dejanović.

Među proizvodima koji su izloženi u kategoriji izvorno hrvatsko mogu se naći brojni proizvodi zadarskih proizvođača poput dalmatinske pancete, kao i razne vrste salama i pašteta, ninski šokol, paška čipka, Maraschino, paški sir, jadranska sardina i ostalo, dok se u kategoriji otočni proizvodi koja ujedno ima i najbogatiju ponudu domaćih proizvoda jednim klikom mogu kupiti paška morska sol, paška skuta, nekoliko boca maslinovog ulja raznih zadarskih proizvođača kao i rukotvorine od maslinovog drva.

Šokol je jedinstveni gastronomski proizvod koji se od davnina proizvodi u samom Ninu i čitavom ninskom kraju, a ovom manifestacijom proizvod se očuvao

Ravnateljica Dunatov istaknula je kako su vrtići Zadarske županije apsolutni rekorder u Hrvatskoj po broju obrta o kojima su mališani učili, a među njima su bili izrada spare, paška čipka, šokol našeg kraja, zlatarstvo, ribarstvo, vuna i drugi.

Gastronomska baština predstavljena je izvrsnim vinima iz Belja i Iloka, uz koje su posluženi sirevi iz Slavonije, slavonski kulen i ninski šokol, maslinovo ulje i bademi iz Dalmacije.

Kad god je burno, iznosi ih se na buru pa opet vraća na dim, a kad popusti konopac tad je šokol zreo.

Najslađi je korak rezanje i kušanje, kaže Šime Skočić te podsjeća da se prvi šokol tradicionalno rezao i jeo svake godine na blagdan Prikazanja Gospe od Zečeva 5. svibnja.