Što su na turneji po Slavoniji uoči Hrvatskog proljeća doživjeli književnici Dobriša Cesarić, Mak Dizdar, Nedjeljko Fabrio, Željko Sabol, Krsto Špoljar, Dragutin Tadijanović...?

To bez sumnje utvrđuje njegovo slikarstvo i kritike vrsnih povjesničara umjetnosti i likovnih kritičara kao što su Ljubo Babić, Jerolim Miše, Radoslav Putar, Grga Gamulin, Miodrag Protić, Josip Depolo, Vladimir Maleković, Jelena Uskoković, Igor Zidić, Željko Sabol i još brojni domaći i strani autori (Patrick Waldberg, Stephane Rey).

Zadarski se autor našao spomenut i u izlaganju Božidara Petrača, predsjednika DHK, koji je u široko elaboriranoj temi naslovljenoj " Krici u europskom krajoliku ", uz brojne hrvatske pjesnike i njihova vrhunska umjetnička djela na temu Domovinskog rata (Zlatko Tomičić, Šoljan, Mihalić, Stamać, Vesna Parun Biletić, Bajsić, Horvatić, Željko Sabol) spomenuo i četiri Bilosnićeve poeme na iste teme.

Povodom 70. obljetnice rođenja Željka Sabola naša je škola ugostila Iliju Pejića, prof. koji je učenicima kratkim predavanjem Željko Sabol ŽIVJETI, TRAJATI, USTRAJATI predstavio život i djelo Bjelovarčanina Željka Sabola.

Željko Sabol primijetio je kako je karikature Vladimira Kosa teško svrstati u neki određeni pravac ili stil, pa čak i žanr, jer njegovi radovi izmiču uobičajenim podjelama između slikarstva, crteža i karikature.

Orwellovski pogled na svijet, karikatura kao " CRNA METAFORA " (Željko Sabol), začinjen je ipak ponegdje erotskim i erotomanskim crtežima iz ciklusa " Samo za odrasle ".

Željko Sabol je otišao, sam, u nepoznato i u nepovrat.

Napisao: Željko Sabol, tajnik službe za odnose s javnošću Hrvatskoga sabor

U antologiji« Upamtite Vukovar »među stotinjak hrvatskih autora našla su se i književna imena kao što su Tomica Bajsić, Boris Domagoj Biletić, Tomislav Marijan Bilosnić, Tomislav Durbešić, Vlado Gotovac, Siniša Glavašević, Dubravko Horvatić, Alojz Majetić, Rene Matoušek, SlavkoMihalić, Slavko Mikolčević, Tomislav Sabljak, Željko Sabol, Ante Stamać, Antun Šoljan, Zlatko Tomičić i Igor Zidić.

O tomu sjajno svjedoči monografija Sabor Republike Hrvatske 1990 1992 (uredio dr. Željko Sabol, izdavač Izvješća Hrvatskoga sabora, Zagreb, 1992.).

Vještak dr. Željko Sabol tvrdi da je Bukovčev potpis autentičan, Denis Vokić ustanovio je kako je sliku nacrtao onaj koji ju je i potpisao, dok je za Igora Zidića slika i dalje sporna jer je slaba i neuvjerljiva.

Bio je to više nego opravdan povod za sazivanje konferencije za novinare, na koju su u utorak, uz čelne ljude ove aukcijske kuće, bili nazočni i relevantni stručnjaci: stalni sudski vještak za rukopise dr. Željko Sabol, ravnatelj Moderne galerije u Zagrebu dr. Igor Zidić i konzervator i restaurator Denis Vokić.

Nazočni dr. Željko Sabol, napomenuvši da se još 1968. godine specijalizirao za vještačenje rukopisa, izjavio je na konferenciji za novinare da je, procjenjujući Bukovčevu sliku, došao do zaključka kako je potpis zaista Bukovčev.

Prve karikature u Poletu objavljuje 1962. godine, a u Studentskom listu 1963. Tim povodom Željko Sabol u istom listu objavljuje prvu ozbiljnu kritiku o njegovom radu.

O svom prijatelju i suradniku, autoru antologijskih stihova za Djevojku za jedan dan, Arsen Dedić kratko je rekao: Željko Sabol bio je izvanredan pjesnik i povjesničar umjetnosti.

Podsjećamo - 2011. godine obilježavamo: 550 godina rođenja - Džore Držić 160 godina smrti - Stanko Vraz 150 godina smrti - Antun Mihanović 150 godina rođenja - August Harambašić 125 godina rođenja - Janko Polić Kamov 120 godina rođenja - Tin Ujević 100 godina rođenja - Marin Franičević 100 godina rođenja i 70 godina smrti - Ivo Kozarčanin 100 godina rođenja i 45 godina smrti - Grigor Vitez 60 godina smrti - Ljubo Wiesner 40 godina smrti - Josip Pupačić 30 godina smrti - Miroslav Krleža 20 godina smrti - Zvane (Ivan) Črnja 70 godina rođenja i 20 godina smrti - Željko Sabol 10 godina smrti - Ivan Slamnig

Ukratko, Željko Sabol nedostaje hrvatskoj popularnoj glazbi baš koliko i Smoje i Štivičić Dramskom programu Hrvatske televizije.

Željko Sabol je napisao tekstove za dvjestotinjak pjesama i naravno da sve nisu antologijske.

O zborniku je govorio prof. dr. Ljubomir Antić, te je naglasio kako se u njemu traga za najboljim rješenjima prilagođavanja procesu globalizacije koji je postao realnost i stoga mu se treba ozbiljno pristupiti kako bi u velikom loncu za taljenje sačuvali sebe, dok je dr. Željko Sabol istaknuo kako zbornik upozorava na globalizacijske zamke, ali i nudi rješenja za koja je posljednji čas.

O zborniku će govoriti: prof. Igor Zidić, prof. dr. Ljubomir Antić, dr. Željko Sabol, prof. dr. Petar Selem, prof. dr. Zdravko Tomac i dr. sc. Marko Veselica.

Porijeklom iz Dobrinja bio je i književnik, Željko Sabol (Bjelovar, 1941 - Zagreb, 1991.).

Pisao je o djelima hrvatskih klasika (Miroslav Krleža, Ivan Raos, Petar Šegedin, Vojin Jelić), knjigama manjinskih autora ili pisaca iz susjednih zemalja (Heimito von Doderera, Nandor Major), radovima istaknutih imena bosanskohercegovačke, srpske i makedonske književnosti (Miodrag Žalica, Oskar Davičo, Momčilo Milankov, Bogdan Bogdanović, Vlada Bulatović-Vib, Vlada Urošević), mladim hrvatskim pjesnicima (antologija recentnog hrvatskog pjesništva, Željko Sabol) ali i djelima pisaca koji su bili zabranjenu zemljama realnog socijalizma (Aleksandar Solženicin).

Dakle, namjerno je Republika Hrvatska prekrštena u NDH što je klevetanje Hrvatske, kao i povreda osnovnoga leksikografskog načela koje nalaže strogo poštivanje činjenica. (Željko Sabol, Vjesnik, 4. prosinca 2002./12)

Između njih su Branislav Zeljković, Josip Pupačić, Miroslav Slavko Mađer, Milivoj Slaviček, Ivan Slamnig, Vlado Gotovac, Zlatko Tomičić, Antun Šoljan, Zvonimir Balog, Vesna Krmpotić, Dalibor Cvitan, Danijel Dragojević, Josip Stošić, Mate Ganza, Marija Čudina, Arsen Dedić, Alojz Majetić, Mladen Machiedo, Josip Sever, Zvonimir Mrkonjić, Igor Zidić, Ante Stamać, Dubravko Horvatić, Nikica Petrak, Boris Maruna, Stojan Vučićević, Mario Suško, Gojko Sušac, Željko Sabol, Milan Milišić, Tonko Maroević, Branimir Bošnjak, Stjepan Gulin, Ljerka Mifka, Luko Paljetak, Ivan Rogić Nehajev, Borben Vladović, Goran Babić, Andriana Škunca, Jakša Fiamengo, Slavko Jendričko, Zvonko Maković, Vesna Biga, Jozefina Dautbegović, Sonja Manojlović, Milorad Stojević, Milko Valent, Branko Maleš, Gordana Benić, Drago Štambuk, Božica Jelušić, Sead Begović, Dražen Katunarić, Anka Žagar, Mile Stojić, Branko Čegec, Miroslav Mićanović, Hrvoje Pejaković, Delimir Rešicki, Sanja Lovrenčić, Krešimir Bagić, Nikola Petković, Božica Zoko, Sibila Petlevski, Miroslav Kirin, Miljenko Jergović, Drago Glamuzina, Tomica Bajsić, Ivica Prtenjača, Tvrtko Vuković, Ervin Jahić, Tatjana Gromača.

O njemu su pisali Darko Schneider, Željko Sabol, Ljerka Mifka, Marina Baričević, Radovan Vuković i Malina Zuccon Marić.

U promicanju njegova slikarstva značajan su prilog dali i likovni kritičari: Vladimir Mlaković, Juraj Baldani, Željko Sabol, Ljerka Mifka, Radovan Vuković, Marina Baričević, Elena Cvetkova, Josip Škunca i Darko Schneider, pisac uvodne studije u monografskoj knjizi o djelu Minje Bosanca tiskane u Zagrebu 2003. godine.

Za članove Upravnog odbora Udruge međimurskih uzgajivača holstein goveda izabrani su: Marija Vranović, Željko Sabol, Milan Miklin, Nenad Braniša, Petar Novak, Vesna Strahija, Miljenko Dragović.

Kako svi znamo, pjevani stihovi imaju više uspjeha i popularnosti kod publike, što dobro znaju takvi živi ili mrtvi pjesnici kao što su Arsen Dedić, Drago Britvić, Jakša Fiamengo, Zvonimir Golob, Željko Sabol

ZAGREB - Voditelj saborske Službe za odnose s javnošću i glavni urednik Izvješća Hrvatskoga sabora, publicist i grafolog Željko Sabol umro je u Zagrebu u 63. godini života.

Marović, Zvonimir Mrkonjić, Nikica Petrak, Željko Sabol i Igor Zidić).