Kultura je utjelovljenje č ovjekova duha u svijetu, a krš ć anstvo ljudski duh uzdiže do susreta i dijaloga s Božjim Duhom.

Crkva je na Koncilu posvijestila sebi odgovornost u svijetu za svijet, odgovornost za č ovje č anstvo s kojim dijeli radosti i nade, žalosti i tjeskobe.

Vojnovià ¦ iznosi ovo svjedoà anstvo [ austrijskog konzula u Dubrovniku Ivana Timonija ]:

No, i krš ć anstvo i islam preživjeli su mnoge svete ratove.

Amerià ka je religija tako postala jedinstven fenomen koji u svojoj današnjoj formi jasno ukazuje na svoje heretià ke poà etke odnosno temeljnu tezu da je svako vjerovanje jednako ispravno, odnosno da su sve vjerske spoznaje relativne i da se o tome ne može voditi nikakva razumna raspava (takozvano kršÃ ¦ anstvo bez Boga).

Neke su države financijski propale zbog ulaganja u umjetnost, ali su stoga zadužile č ovje č anstvo na vje č ni spomen; neke su bile daleko bogatije i štedljivije, pa im danas jedva znamo ime, ili ih pamtimo po zlu, jer su novac ulagale u naoružavanje, vojsku, zabavu.

Starokrš ć ansko doba ostavilo je u Mokrom svjedo č anstvo svojega krš ć anstva: temelji bazilike s krstionicom (5. ili 6. stolje ć e). 2 Dakle, okolica Širokoga Brijega puna je zanimljivih i dirljivih tragova iz starije prošlosti.

To je bio, eto, mali korak Božidara ali veliki primjer za hrvatsko puà anstvo (parafraza izjave Neil Armstronga na Mjesecu)?

Obezvrje? ivanje pravog zna? enja braka i obitelji predstavlja veliku opasnost za? ovje? anstvo.? Eksperimentirajte svugdje, samo ne na braku i djeci? uputio je svoj apel dr. Jur? evi?.

Uà inio je, kako se navodi u molbi, da se svi koji su se obratili na pravoslavlje vrate natrag na katolià anstvo, pa je na pravi put obrnuo i popove (katolià ke) koji su se bili oženili, a još i dosta Srba (' Rašiana ') preveo na katolià anstvo.

KršÃ ¦ anstvo je nezamislivo bez Evanà elja.

I apostol Pavle podse ć a da " u Hristu ž ivi sva puno ć a telesnog bo ž anstva ", to zna č i celokupno bo ž anstvo, celokupna ve č nost ž ivi u toj pojavi koja se zove č ovek Isus iz Nazareta, i to na telesno opipljiv na č in.

Markovo Evanà elje nije Isusov životopis, veà ¦ svjedoà anstvo, proglas spasenja.

Premda, zanimljivo, za njih su katoli? anstvo i krš? anstvo dvije razli? ite stvari: 437. Vjera se op? enito odnosi na skup vjerovanja i praksi koja u pravilu uklju? uju priznavanje božanskog ili višeg bi? a, sile ili zakona, prema kojemu ljudi ure? uju svoje živote i ponašanje kako u prakti? nom tako i u moralnom smislu. 438. Zemlje koje su tradicionalno multireligijske, ili zemlje sa zna? ajnom doseljeni? kom populacijom s razli? itim vjerama, mogu prikupiti podatak o vjeri. 439. Ovisno o specifi? nim okolnostima i potrebnim informacijama, mogu se prikupiti sljede? i podaci o vjeri: (a) Formalno? lanstvo u nekoj Crkvi ili vjerskoj zajednici; (b) Identificiranje s odre? enom vjerom, vjerskom zajednicom ili vjeroispovijesti; (c) Vjersko uvjerenje; (d) Vjera u kojoj je osoba odrasla; ili (e) Prakticiranje vjere. 440. U svim navedenim pristupima, ispitanicima se treba omogu? iti odgovor nijedna.

Etno-kulturalna obilježja crkava, crkve, i izdvojene skupine kao i sustave vjerovanja koji se op? enito ne mogu smatrati vjerama. 444. Kako bi se pove? ala dosljednost i usporedivost podataka, preporu? uje se sljede? a op? enita klasifikacija vjera: (1.0) Krš? anstvo (1.1) Katoli? anstvo (1.2) Pravoslavlje (1.3) Protestantizam (uklju? uje Anglikansku, Baptisti? ku, Brethrensku, Kalvinsku, Evangeli? ku, Luteransku, Metodisti? ku, Pentekostnu, Pijetisti? ku, Prezbiterijansku, Reformiranu i ostale Protestantske crkve) (1.4) Jehovini svjedoci (1.5) Orijentalno krš? anstvo Kako bi se pove? ala dosljednost i usporedivost podataka, preporu? uje se sljede? a op? enita klasifikacija vjera: (1.0) Krš? anstvo (1.1) Katoli? anstvo (1.2) Pravoslavlje (1.3) Protestantizam (uklju? uje Anglikansku, Baptisti? ku, Brethrensku, Kalvinsku, Evangeli? ku, Luteransku, Metodisti? ku, Pentekostnu, Pijetisti? ku, Prezbiterijansku, Reformiranu i ostale Protestantske crkve) (1.4) Jehovini svjedoci (1.5) Orijentalno krš? anstvo (1.6) Ostale vrste krš? anstva (2.0) Islam (2.1) Alaviti (Nusairi) (2.2) Ismaili (sljedbenici sedam imama) (2.3) Ithna ashari (sljedbenici dvanaest imama) (2.4) Šiiti (2.5) Sufi (2.6) Suniti (2.7) Zaidi (sljedbenici pet imama) (3.0) Judaizam (4.0) Budizam (5.0) Hinduizam (6.0) Sikizam (7.0) Ostale vjerske skupine (8.0) Nisu vjernici.

1 I ja kada do? oh k vama, bra? o, ne do? oh s uzvišenom besjedom ili mudroš? u navješ? ivati vam svjedo? anstvo Božje 2 jer ne htjedoh me? u vama znati što drugo osim Isusa Krista, i to raspetoga. 3 I ja pri? oh k vama slab, u strahu i u veliku drhtanju. 4 I besjeda moja i propovijedanje moje ne bijaše u uvjerljivim rije? ima mudrosti, nego u pokazivanju Duha i snage 5 da se vjera vaša ne temelji na mudrosti ljudskoj nego na snazi Božjoj. 6 Mudrost doduše navješ? ujemo me? u zrelima, ali ne mudrost ovoga svijeta, ni knezova ovoga svijeta koji propadaju, 7 nego navješ? ujemo Mudrost Božju, u Otajstvu, sakrivenu; onu koju predodredi Bog prije vjekova za slavu našu, 8 a koje nijedan od knezova ovoga svijeta nije upoznao.

Biskupi su odredili neke pojedinosti za neposredne pripreme za Treà ¦ i europski ekumenski sabor u Sibiu od 4. do 9. rujna i pozvali sve župe i crkvene zajednice na ustrajnu molitvu, kao i na financijsku potporu toga izvanredno znaà ajnog dogaà aja za kršÃ ¦ anstvo, Europu i à ovjeà anstvo, istià e se u priopà ¦ enju sa zasjedanja.

Humboldtov pojam obrazovanja uvijek se odnosio na cjelinu svijeta i č ovje č anstvo; njega bi vjerojatno tek uop ć e trebalo otkriti kao teoreti č ara obrazovanja globaliziranog svijeta.

U 15. stolje ć u crteže, slike i skulpture biskupa-luda, magaraca u biskupskom ruhu te Krista s magare ć om glavom zamjenjuju otiskane gravire i crteži Broda luda proizašli iz karnevalskih igara, okružja koje cijelo č ovje č anstvo bitno tragi č ne impostacije preokre ć e u nerazmrsivu mrežu-metež luda što se rugala č ki prelijeva iz barke i izlaže vjetru.

Osobno svjedo č anstvo o iskustvu egzila i sukobljenih kulturalnih perspektiva donosi i tekst Terorizam i prijelazi preko hladnoratovskih granica Nede Mirande Blaževi ć - Krietzman, dok Pravu istinu o ameri č kom snu ili ravnoteži straha u posljednjem poglavlju okriva Sanja Nik č evi ć, govore ć i o drami Sama Sheparda Pravi Zapad u kontekstu ameri č ke subverzivne dramaturgije.

U ž elji da izgradi vlastite strukture, kr šć anstvo u BiH se susre ć e s optu ž bama za krivovjerje.

1) 6 Oblikovao im jezik, o? i, uši, i srce im dade da razmišljaju. 7 Napuni ih znanjem i razumijevanjem i otkri im dobro i zlo. 8 O? i je svoje stavio u srca njihova da im pokaže veli? anstvo djela svojih. 9

A jo š me vi š e zabrinjava postojanje Googla, kao bo ž anstva, jer ako Google postane bo ž anstvo (a mnogi ga sljedbenici ve ć slijede-a i ja sam me đ u njima, jer ne pro đ e dan da se ne okoristim č arima te tra ž ilice, pitanje je vremena kada ć emo svi po š andrcati i zavr š iti ž icama spojeni na male procesori ć e...

O? ito se hrvatstvo i katoli? anstvo i dalje doživljavaju u tijesnoj vezi i sprezi.

Naime, ukoliko smo katolici, naša vjera nije katolicizam ili katoli? anstvo, nego krš? anstvo.

Geneti č ko popravljanje ljudskoga organizma i organizama drugih ž ivih bi ć a uz pomo ć geneti č koga in ž enjeringa, kojega ideologija rekonstrukcionizma predstavlja kao posljednju kariku u lancu ljudske mo ć i za osiguravanje bolje kvalitete ž ivota, stavljeno u kontekst stvarnih globalnih problema koji mu č e i tište suvremeno č ovje č anstvo otkriva se u ruhu lako rješivog problema.

Neki suvremeni pisci, a meà u njima prof. Ivanov karakteriziraju Pavlikijane kao prijelaz od manihejstva na kršÃ ¦ anstvo.

Pritom se? esto, nažalost, zaboravlja da je Crkva ponajprije pozvana služiti svojoj obitelji, a to je cjelokupno? ovje? anstvo.

Nije bitno da li zbog užurbanosti i optere? enosti sve suvremenijim na? inom života zaboravljate ili ne, ovaj program je podsjetnik i nama i vama na žrtvu koju su drugi podnijeli za nas, kao što ju je prije više od 2000 godina Krist podnio za cijelo? ovje? anstvo.

Više od stotinu izvornih pri č ica prikupio je Mate Bili ć Prci ć i objavio u knjizi Koprive ostavivši trajno svjedo č anstvo o osobama i doga đ ajima svoga rodnog sela Studenci kod Imotskoga.