Izlaganja su pokrenula živu raspravu iz koje kao zaklju? ak možemo izvu? i sve ve? u potrebu svjedo? enja vjernika laika za Krista i Crkvu i ja? anje osje? aja da je Crkva u svakome kršteniku, te smo stoga svi i odgovorni za njeno lice u svijetu.

velikodušnost i dobrotu koju ste svjedo ć ili pomažu c i potrebnima.

Tijekom bdijenja preko video-zida prikazivali su se ulomci Papinih poruka mladima, obitelji..., a franjevac fra Rozo Brki?, svojim svjedo? anstvom o redovni? kom pozivu animirao je duhovni dio programa.

Pomireni s Bogom, obukavši bijele haljine, sudionici duhovne obnove proslavili su misno slavlje na kraju kojega su se mogla? uti dva svjedo? anstva života Mirjane Pinezi? iz Svjetovnog instituta Mala franjeva? ka obitelj i? akona Kristijana Zebe.

U organizaciji Katehetskog ureda Rije? ke nadbiskupije i Hrvatskog katoli? kog zbora " Mi " po prvi su se puta okupili krizmanici iz župa Nadbiskupije sa željom da im sakrament krizme zaista postane po? etak odgovornog svjedo? enja vjere.

Nadbiskup Dev? i? poru? io im je da ustraju u svom radu, i neprestano svjedo? e Krista.

S obzirom na to da ste svjedo č ili i uniformnosti avangarde šezdesetih i posvemašnjem stilskom mnogoglasju današnje suvremene glazbe, smatrate li da je skladateljima danas lakše ili teže prona ć i vlastiti izraz?

Pa ipak, bez obzira na sve razorne elemente razli č itih vrsta egzistencijalizama, bezbožnih humanizama i posvudašnje sekularizacije koji su obilježili dobar dio naše suvremenice, bez obzira što je nakon Auschwitza postavljeno pitanje o smislu pjesni č koga č ina i sama života ljudskoga, ili što je prva polovica 20. stolje ć a odre đ ena kao sumrak č ovje č anstva, najve ć ma zbog ratnih kataklizma i rasapa svake vrijednosti ljudskoga dostojanstva i pojava razli č itih oblika poganstva, bez obzira č ak i na gorke trenutke triju totalitarizama koji izbrisaše svaku vrijednost ljudskoga opstanka, pa ipak i u tim i takvim trenucima neporecivo se isti č e, svjedo č i i ispisuje, vo đ ena Božjim Duhom, kristocentri č na povijest, povijest spasenja č ovjeka i ljudskoga roda, štoviše, svega stvorenoga svijeta.

Pristup vrelu Bune mogu? je ako je tijelo potpuno uronjeno u vodu; pristup vodi na vrelu Ebu Hajat u Isa-begovoj tekiji mogu? je samo ako je tijelo spušteno na sedždu, oslonjeno na sedam ta? aka od kojih svaka pokazuje vezu sa dijelovima svjedo? enja o Jednosti Božjoj.

Kada je uronjeno u vodu, ponavljano je svjedo? enje o cjelovitosti i jednosti, sabiranju i obuhvatanju sveg vanjskog i unutarnjeg.

Kada je spušteno na sedždu, tijelo je oslonjeno na sedam ta? aka, a svaka od njih pokazuje sedam klju? eva za sedam razina zna? enja Cjeline, vezuju? i se za sedam dijelova svjedo? enja o Božijoj Jednosti.

Te rije? i danas stoje ispod fotografije Nikole Kurtija u klaustru franjeva? kog samostana, a fra Hoško još nadodaje:? Izložba svjedo? i da su Trsat i Rijeka radosno i s poštovanjem primili i pratili papu Ivana Pavla II. za njegovog tre? eg pohoda Hrvatskoj.?

Njihovoj kvaliteti svjedo? e i brojna druga gostovanja, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu, dijelom su projekta? Hrvatska pri? a?, a u dva navrata imali su? ast pjevati Svetome Ocu u Vatikanu i u Rijeci.

Toponimi Bara i okolice, kao i patronimi, zorno svjedo č e o krš ć anskom, katoli č kom, dakako i hrvatskom karakteru njegovih negdašnjih, ali i sadašnjih žitelja.

Pretpovijesno, rimsko i srednjovjekovno doba ostavilo je u okolici današnjega grada svjedo č anstva mnogobrojnih kamenih zdanja: velika pretpovijesna gomila, na uzvišenju Cigansko brdo iznad Oklaja; srednjovjekovna utvrda u Borku, nedaleko od vrela Lištice; gomile iznad Soldinih ku ć a pokraj ceste Oklaji-Dobrkovi ć i; gomile na širem podru č ju zvanom Radešice; Markanovi ć a gradina nad desnom obalom rijeke Lištice; gradina na istaknutom vrhu brijega Cigansko brdo; Ä avarova gradina na kamenoj litici uz rijeku Lišticu; velika gomila na Ä avarovu brdu zvana Krstine (danas mjesto zvano Bunker); gomile na brijegu zvanom Stražnica u blizini Šuškovih ku ć a; gomile na rubu Mokarskog polja, isto č no prema Tur č inovi ć ima; pretpovijesna gradina, rimska i ranosrednjovjekovna utvrda u Mokrom (srednjovjekovni grad Mokriskik, Mokarski grad). 1 Tu su i srednjovjekovni nadgrobni spomenici (ste ć ci): Barevište, Jelinak i Polugrina u Mokrom, Sajmište kraj rijeke Lištice te ste ć ci u groblju na Trnu.

Starokrš ć ansko doba ostavilo je u Mokrom svjedo č anstvo svojega krš ć anstva: temelji bazilike s krstionicom (5. ili 6. stolje ć e). 2 Dakle, okolica Širokoga Brijega puna je zanimljivih i dirljivih tragova iz starije prošlosti.

Podsjetio je kako je proslava Dana Grada zapravo proslava gradskog imendana, jer se Rijeka u starini zvala Rika svetog Vida te da su u moralne temelje grada usa? ene vrline ovog mladog mu? enika.? Dok se di? imo otvorenoš? u našeg grada prema svakom? ovjeku, njegovim ponositim i slobodarskim duhom, njegovom vjernoš? u i dosljednoš? u istinskim idealima humanosti, dobro se, barem o Danu Grada, odnosno o njegovu imendanu, sjetiti da su sve te i mnoge druge njegove odlike ukorijenjene i u mu? eni? kom svjedo? anstvu mladog sv. Vida, u? iji su se lik bezbrojne generacije Rije? ana ugledale u prošlosti, a to? ine i danas i tako? e, uvjereni smo,? initi i u budu? nosti.

Molitvu vjernika spontano su izrazili predstavnici zajednica mladih, a umjesto propovijedi, imali smo priliku? uti dva svjedo? anstva.

Nadbiskup je, govore? i o zaštitnici župe sv. Katarini, istaknuo potrebu pripreme za Uskrs da bi mogli kao sv. Katarina svjedo? iti za Krista i ljubiti druge.

Smrt je, dakle, ipak ono drugotno, nesvodivo za ovu posvemašnju imitaciju života kojoj svjedo č imo.

Kad sam krenuo, nisam na taj na č in kalkulirao, ali dokaz da je tim još na okupu, uza sve dileme, sve uzlete i padove, svjedo č i o tome da je sama ideja paviljona prerasla u proizvod, projekt grupe ljudi važniji od njih samih i oni ga žele izvu ć i do kraja.

Utemeljen kao biskupija još u ranom srednjem vijeku, o č emu svjedo č e ostaci ranokrš ć anske crkve iz 6. stolje ć a, priznaju ć i jedno vrijeme vlast Splitske i Dubrova č ke metropolije, biva uzdignut u status nadbiskupije 1089. Kako u pisanim vrelima potvr đ uju križarski ratnici koji su prolazili tim krajevima, Bar je, uz Zadar i ve ć spomenute Split i Dubrovnik, postao jedan od č etiriju dalmatinskih metropolija.

Svaka župa svjedo? i da ondje gdje se ona sa svojom crkvom nalazi ima onih koji u vremenu misle na vje? nost i teže za njom.?

Nakon uvodnog nagovora mons. Nikole Uravi? a, duhovnog asistenta podružnice, dr. Ivan? eli? iz Zagreba održao je kratko predavanje? Poslanje katoli? kog lije? nika u hrvatskom društvu?, kratko se osvrnuvši na samu strukturu Društva te tri razine odgovornosti: osobnu, odgovornost udruge te na svjedo? enje u društvu i politici.

Dok Robert Ampuero daje ulomak iz svoga č ileanskog svjedo č anstva Naše gore list, a Fernando Jerez slavi Juliju Roberts, Juan Mihovilovich Hernandez donosi Delirij, Milan Osmak Herkulovu batinu, Ljubica Kolari ć Dumi ć Ku ć u na prodaju, Tea Mayhew Don Bartola i njegove žene, Jovor Novak I zimi... s prolje ć em, Branko Križnjak Sje ć anje na rat, Ivo Kajzer Roman za nagradni natje č aj, a Željka Kova č evi ć Andrijani ć zaklju č uje da To nije-to.

Vjerou? itelji su pozvani i izvan nastave svjedo? iti vjeru i to pokazivati u konkretnoj crkvenoj zajednici.? To zna? i da je vjerou? itelj kao svjedok vjere pozvan na trajno preispitivanje svoje crkvenosti.?

Govore? i o svom pozivu, pozivu novinara, istaknula kako se i u novinarstvu može svjedo? iti vjera.? ovjek ako ima vjeru, nije mu teško svjedo? iti ju.

Izazova je puno, i samo je pitanje koliko je? ovjek snažan i koliko želi svoju vjeru svjedo? iti.

Svjedo? e? i o svom životnom putu na kojemu nije niti slutio da bi mogao postati sve? enik, vl?.

Nadbiskup je podsjetio da je upravo Božja riječ bila tema nedavno održane Sinode biskupa, što svjedo? i o njezinoj važnosti u životu Crkve i vjernika.