Da se razumijemo - ja sam pročitala sve tekstove koje sam imala: i Aristotelovu Metafiziku, i Državu i Eutiifrona i Kantov naukukratko (jer njega kao filozofa još nismo učili), ali malo mi predstavlja problem sintetizirati sve to.

Od proze, svesrdno Aristotelovu " Poetiku ".

Bilo da se civilizacija promatra kroz Platonovu ili Aristotelovu prizmu, bilo da je ona idealistička ili materijalistička, njezina tema je uvijek realnost, gledana negativno (kao iluzija) ili pozitivno (kao osnova znanosti ili naivnoga realizma).

Doktor Ostojić, terapeut koji je položio Hipokratovu zakletvu i Aristotelovu Poetiku, nije više mogao ostati gluh, slijep i nijem na vapaje boli unesrećenih čitatelja.

Kultura stalno gura roman prema častnome, prema Aristotelovu Pjesničkom umijeću, prema tragediji.

Doživljavamo ih daleko manje suvremenima od Puste zemlje koju bi Bahtin nazvao romanesknom pjesmom: pjesmom koja je izmigoljila Aristotelovu Pjesničkom umijeću i kvači se na energiju romana.

Kant tu također citira, u nešto drukčijem obliku, Aristotelovu izreku (« Dragi moji prijatelji, ne postoje prijatelji »).

Navodeći primjere reakcijskog tvorila ili kalupa za industrijsko prešanje polimera, ujedno razmatra Pla t onovu, Aristotelovu i Petrićevu filozofiju.

On je odlučio sustavno i kritički rekonstruirati Aristotelovu misao.

U kojem dijalogu govori o tome? 53. U kojem dijalogu opisuje svoj filozofski razvoj? 54. Koji dijalozi izražavaju interes za eleatizam? 55. U kojem dijalogu hipoteza počinje ovako: ' ako jedno postoji... '? 56. Koje se ideje mogu predicirati samo disjunktivno? 57. U kojem se dijalogu prvi put pojavljuje izraz za prostor uopće? 58. Koju osnovnu antitezu Platon preuzima od pitagoreizma (uključene u četiri klase u Filebu)? 59. Pojasnite argument ' trećega čovjeka ' (= mali esej nastavite na poleđini lista ako treba) 60. Gdje Aristotel tematizira nepokretnoga pokretača? 61. Zašto ' duša ' nije dobar prijevod za ' psuche '? 62. Što je duša? 63. Što spoznaje um? 64. U kojem djelu nalazimo Aristotelovu filozofiju matematike? 65. Koju je eksperimentalnu metodu koristio u zoologiji? 66. Aristotelova fizika nije matematička, nego je __________________? 67. Tri područja teoretske filozofije? 68. U kojim knjigama Metafizike nalazimo rasprave o Platonovim nastavljačima? 69. Svrha spoznaje je ________________, a svrha djelovanja je _________________? 70. Koje dvije odlike predmeta istraživanja prirode navodi Aristotel? 71. Zašto je teologija prvotna u odnosu na prirodne znanosti? 72. Tko je utjecao na Aristotelova astronomska shvaćanja? 73. Drugi naziv za opću metafiziku je ______________________. 74. Što je episteme tou ontos he on? 75. Kakav je status logike u aristotelovskoj tradiciji? 76. Što znači aporia i gdje se Aristotel time puno bavi? 77. Čime se bavi Druga analitika? 78. Što je tema Prve analitike? 79. Kako glasi načelo bivalencije? 80. Navedite barem jedan Aristotelov dijalog? 81. Tri perioda Aristotelove djelatnosti? 82. U kojem periodu je Aristotel najviše imao političkih problema? 83. Aristotelova podjela znanja? 84. Navedite po dva naslova iz svakoga područja? 85. Za što stoje Aristotelovi simboli u logici (velika grčka slova)? 86. Navedite četiri tipa jednostavnoga stavka (suda) 87. Tri oblika logičke modalnosti? 88. Dva oblika metafizičke modalnosti? 89. Aristotelova se silogistika temelji na odnosu ___________________? 90. Koji su silogizmi savršeni? 91. Što se radi ako je silogizam istinit, ali nije savršen? 92. Koji ključni izraz koristi Arstotel za objašnjenje umjetnosti? 93. Funkcija tragedije? 94. Navedite četiri vrste promjene 95. Svaka mijena uključuje tri stvari? 96. Kako Aristotel shvaća materiju i formu? 97. U kojemu su smislu prostor i vrijeme beskonačni? 98. Navedite četiri tipa uzroka? 99. Znanje je uvijek znanje o ____________? 100. Navedite barem tri odlike aksioma 101. Što je to Aristotelov esencijalizam? 102. Znanje koje ne vijedi općenito i nužno, vrijedi samo ______________? 103. Koji pojam u sudu izražava uzrok? 104. Što su to prve (prvotne) supstancije (bivstva)? 105. ' Priroda ne čini ništa uzalud '.

Ptolemej je nadopunio Aristotelovu kozmološku teoriju, uvodeći deferente i epicikle radi objašnjenja naoko zamršenih planetnih gibanja.

»Mudrac se ugiblje tek bolovima, a ne traži slasti i lasti« - ponavljao je nekoliko puta Aristotelovu izreku.

Naime, ako želimo sastaviti uvod u Platonovu ili Aristotelovu filozofiju, nije nam potrebno poglavlje« Filozofija religije », zato što toga kod njih nije bilo.

Zatim arapski filozof, al Kindi, čovjek koji je identificirao Pitagorinu matematiku kao temelj svih znanosti. Ä ovjek koji je mislio isto kao i Platon tvrdeći da čovjek koji ne zna matematiku ne može ni filozofirati. Ä ovjek koji je medicinu, ljekarništvo i glazbu pretvorio u matematiku. Ä ovjek koji je Aristotelovu Teologiju preveo na arapski. Ä ovjek koji se trudio pomiriti Aristotela i Platona. Ä ovjek nerazdvojan s Euklidovom geometrijom. Ä ovjek koji je Rogeru Baconu iznosio svoja mišljenja o optici.

Naravno da bi se svatko želio ubrojiti u Aristotelovu zlatnu sredinu, ali na žalost izbor veličine penisa je kao i sve ostalo, prepušteno majci prirodi.

Ovu Aristotelovu tvrdnju je, na neki način potvrdilo jedno Gallupovo istraživanje, koje je pokazalo da se blagostanje povećava s prihodom.

Onoga trenutka kada je vojskovođa Sula kao plijen ponio Aristotelovu knjižnicu potvrđeno je da se knjiga smatra vrijednošću i bogatstvom.

Toma razmjerno često ponavlja Aristotelovu misao da su naše oči kao oči noćnih ptica na danjem svjetlu: previše je svjetla, i zato dakle, ne radi nedostataka, nego preobilja ne mogu više zapažati.

Na studiju filozofije (Artes ili scientiae naturales) prvu godinu studira logiku, a drugu Aristotelovu fiziku; u istoj godini sluša i matematiku temeljenu na Euklidovoj geometriji i dijelom astronomiju.

Laganim pokretnom tvog najdražeg prsta s kojim prelistavaš, primjerice, aristotelovu Metafiziku, otvoriš svaku od tri konzerve tunjevine.

Sv. Toma Akvinski i njegovi suvremenici koristili su Aristotelovu metafiziku kako bi istražili sve od naravi čovjeka pa do naravi Boga.

Biti« prosvijećen »značilo je odbaciti okove prošlosti, a naročito Aristotelovu filozofiju i dogme Katoličke crkve za koje se smatralo da su u svojoj srži protivne modernom.

Primjedba o naslovu: " Dvonožac bez perja " odnosi se na Aristotelovu definiciju čovjeka.

Da bismo pojasnili te tri riječi možemo se poslužiti Aristotelovom definicijom dokolice: »Tako se čini da je blaženstvo u dokolici; naime: lišavamo se dokolice kako bismo stekli dokolicu.« Moderno poimanje slobodnoga vremena izokreće Aristotelovu definiciju dokolice.

Paracelsus je uobičajio koristiti Aristotelovu teoriju elemenata, ali je inovirao i u doktrinu uveo tria prima - načela soli, sumpora i žive, što predstavlja modifikaciju stare sumporno-živine teorije metala, s tom razlikom da je primjenjena na sve stvari, a ne samo na metale, te svijet interpretiranju alkemijskim pojmovnikom; na makrokozmičkoj razini kemijskim analogijama govore o meteorološkim pojavama, a na geokozmičkoj razini raspravljaju o različitim interpretacijama rasta minerala i porijekla planinskih izvora.

Albert je bio uvjeren da je sve ono što je racionalno u skladu sa Svetim pismom te je znanstvenom strogošću proučavao Aristotelovu filozofiju ", rekao je Papa i izrazio nadu da u Crkvi neće nikada nedostajati otvorenih i učenih teologa kao što je sv. Albert, čija je naobrazba bila upravo čudesna.

S pogledom na tu Aristotelovu definiciju mi ne moramo pitati samo zašto " dobar život " mora biti cilj politike, treba pitati štoviše, zašto se zapadna politika temelji na isključenju prirodnog života.

U svojem najpoznatijem djelu,,, Vodič pokolebanima ' ' nastojao je Aristotelovu filozofiju spojiti sa židovskim vjerskim naukom, kojega je usustavnio navevši trinaest vjerskih načela koja se koriste i danas.

Iako su još stari Grci raspravljali o elementima, trebalo je proći gotovo 2000 godina da netko ozbiljnije dovede u pitanje Aristotelovu teoriju o samo četiri elementa (suho, toplo, vlažno i hladno).

Ona se, prema Aristotelovu mišljenju, ostvaruje ustrojavanjem zapleta po načelima vjerojatnosti i nužnosti.