Kao i svake godine, " Tjedan kršćanske kulture " ima svoje geslo iz misli sv. Augustina, zaštitnika Udruge, a ovoga puta to je možda i najpoznatija rečenica iz uvoda Augustinova djela " Ispovijesti " i glasi: " Inquietum est cor nostrum, donec requiescat in te " (" Nemirno je srce naše dok se ne smiri u tebi ").

Čini mi se da Augustinova misao, koju je poslije prihvatio i Toma (Akvinski; m. op.), odgovara stvarnosti.

Drama Augustinova života tako je živo prikazana da Papinijevo djelo, bez predaha, čitamo kao najzanimljiviji roman.

Jedan od tih sukoba bio je i uzrok Augustinova progonstva u Avignon.

U svojoj 32. godini života Augustinova duša pronalazi napokon Gospodina.

Augustinova duhovnost govori o očima srca koja, da bi se njima vidjelo Boga, moraju biti osvjetljenja vjerom i ljubavlju prema bližnjemu.

Augustinova autobiografija potraga je za Bogom.

Augustinova prisutnost u crkvi nije ostala nezapažena.

Poznata je riječ naroda: " Tko pjeva, zlo ne misli. " Također je poznata i Augustinova riječ: " Tko pjeva, dvaput moli. "

U jednom od njih živjele su njegove nećakinje, a opatica je bila Augustinova sestra.

Datum: 25.6. Svetac Tiro Prosper, vatreni branic i ugledni tumac Augustinova nauka o milosti i preodredenju, rodio se oko g. 390. u Limogeu, u pokrajini Akvitaniji u Galiji.

Zato Prosper i Hilarije putuju u Rim k papi Celestinu I. da on svojim ugledom ustane u obranu Augustinova nauka.

Ta poslanica još nije smirila duhove pa je Prosper nastavio pisanjem rasprava u obranu Augustinova nauka.

Za vrijeme pontifikata pape Leona Velikoga Prosper se nalazi u Rimu u njegovom uredu, gdje se mogao u miru posvetiti svojim proucavanjima Augustinova nauka.

Tako se, da pomenemo samo njega, Augustinova misao hvata u paučinu nedoumica za kršćanina na ovom svijetu kako živjeti u svijetu kojeg se odričeš, ili kako živjeti ovdje a za ono tamo, s one strane života.

Vremenom, Augustinova teza postajala je sve popularnija i, na kraju, od strane Crkve prihvaćena, dok je Pelagije bio proglašen za heretika i otpadnika koji se odrekao pravovjernog puta.

Prema zaostroškim turskim spisima fra Augustin Jurjević-Vlatković bio je ugledna osoba u svojoj krajini, koja se po njemu prozvala »Augustinova zemlja«. 113)

Augustinova kanonizacija ' ' istočnog grijeha ' ' učinila je čovjeka inherentno grešnikom.

Stoga molimo za još takvih pastira i da Augustinova pastirska služba zasvijetli na našim meridijanima i paralelama, poručio je mons. Bogović i ukazao na potrebu osnutka instituta koji bi na naše blaženike i svece oživljavao uspomene.

Galileja od kojeg i počinje moderna znanost, jer se nije držala Augustinova zaključka da nam je Sveto pismo dano da " naučimo kako se ide u nebo, a ne kako nebo ide " te je u prosudbi otkrića pogriješila.

Hvala Ti doista prevelika osobito na golemu prijevodu genijalnoga Augustinova De Civitate Dei.

Datum: 25.6. Svetac Tiro Prosper, vatreni branic i ugledni tumac Augustinova nauka o milosti i preodredenju, rodio se oko g. 390. u Limogeu, u pokrajini Akvitaniji u Galiji.

Misa u Mutiliću 2006. Mutilić - Udbina 29. kolovoza 2006. - Ponedjeljak je u mjestu Mutilić kod Udbine prvi puta nakon 65 godina služena sveta misa na blagdan Augustinova kod ruševina nekadašnje župne crkve sv. Augustina.

Lako je pokazati i dokazati da Augustinova uloga u Crkvi vremenom niti opada niti blijedi.

Skoro su sva Augustinova djela poslužila kao...

Augustinova mudrost, osim u njegovu posredovanju u sporovima te sposobnosti organiziranja crkvenog života, očituje se posebno u njegovim teološkim spisima, koji su nam sačuvani: Izlaganja o pitanjima krštavanja slika i drugim oblicima praznovjerja te rasprava O dobrima Krista i njegovih učenika ili apostola.

Iz Augustinova iskustva se jasno iščitava kako on drži da nijedan kršćanin učitelj/odgojitelj, prosvjetni djelatnik, ne može sebi ne postaviti pitanja odnosa prema unutarnjem Učitelju koja je on postavio kao učitelj/govornik neposredno nakon obraćenja, dok još ni izbliza nije mislio da će postati svećenik i biskup.

Osobito se istaknuo u objavljivanju triju svezaka Augustinova djela »O državi Božjoj« za koje je preveo sve uvode, oko 250 stranica.

Već sam pisao da se Augustinova ideja pravne crkvene države i Marxova i Engelsova utopija temelje na potpuno istoj zabludi, a svaka je sa svoje strane poslužila kao savršena podloga za kasnije zločine.

Ovaj izbor misli iz Augustinova bogata opusa daje cjelovit pregled misli jednog od najznamenitijih latinskih crkvenih otaca i zapadnih crkvenih učitelja.