Što se želi postići Postupnikom Usvajanje teorijskih i praktičkih smjernica pridonijet će napretku u prevenciji, dijagnostici i liječenju cervikalnih intraepitelnih promjena, pružajući time ugroženoj populaciji žena realnu šansu da što bezbolnijim, kako konzervativnim i destrukcijskim, tako i ekscizijskim postupcima, sačuvaju ginekološko i reprodukcijsko zdravlje.

U tom bi smislu adolescenticama i mladim ženama korisnije bilo tijekom pregleda učiniti uzimanje obrisaka za dokazivanje HPV-a i C. trachomatis nego papa-testa jer odsutnost ovih infekcija znači i vjerojatnu odsutnost cervikalnih atipija, a s druge strane otkrili bismo velik broj infekcija koje još nisu dale epitelne promjene, dakle otkrili bismo infekcije u stadiju kad je papa-test uredan.

Manjina ginekologa u nas je stava kao dobar dio zapadnih ginekologa da se u djevojaka koje nisu rađale, nakon urednog PAPA nalaza te sterilnih cervikalnih obrisaka bez rizika može postaviti intrauterini uložak (" spirala "), što se čini najbolja opcija.

Zahvat se izvodi u prvoj fazi ciklusa, neposredno nakon menstruacije te je potrebno imati svježe uredne nalaze PAPA testa i svih cervikalnih briseva.

U daljoj dijagnostici treba učiniti uzimanje cervikalnih obrisaka na bakterijske uzročnike da se isključi ili potvrdi neka od, uz HPV često prisutnih, bakterijskih infekcija.

Ako nije tako, dugoročno može doći do razvijanja lumbalnih ili cervikalnih problema, kaže fizioterapeut Filipović i dodaje da se kod lumbo ishialgije pojavljuje osjet boli, trnjenja koje se širi prema nozi, odnosno od kralježnice prema stopalu.

Velik broj epidemioloških i drugih studija upućuje na to da se humani papiloma virus (HPV) može povezati s nastankom karcinoma vrata maternice - HPV je izoliran u 99,7 posto svih cervikalnih karcinoma (transformirajući proteini enkodirani virusnim genima E6 i E7 mogu blokirati produkte tumor-supresorskih gena p53 i pRb u stanici i dovesti do njezine nekontrolirane diobe).

HPV 16 uzrokuje oko 50 posto, a HPV 16 i 18 oko 70 posto svih cervikalnih karcinoma.

Poštovani dobila sam nalaze cervikalnih briseva i ništa od tih bakteriija nije nađeno, nađena je fiziološka flora. povukao mi se svrbež ali se sada iscjedak pojačao i ne znam što da napravim sada. kada ste rekli da mi preporučate agresivniju terapiju za candidu što ste mislili pod time? hvala

Poštovana gđa Jelena, U mikrobiološkim nalazima cervikalnih briseva ne dobije se rezultat kakav ste Vi naveli (masa bakterija).

Tako mi se čini da možda ipak ne govorite o nalazima cervikalnih briseva, pa ne mogu komentirati ni preporučeno liječenje.

Kako planirate trudnoću učinite ginekološki pregled sa papa testom te uzimanjem cervikalnih obrisaka za kompletnu bakteriološku analizu.

Ukoliko pretrage pokažu da su ciklusi ovulacijski treba učiniti daljnu obradu: 1. Suprug mora dati spermu na analizu (spermiogram) nakon 4 dana apstinencije. 2. Kod Vas (nakon uzimanja papa testa i cervikalnih obrisaka) treba ispitati prohodnost jajovoda: eho HSG ili rtg HSG.

Samo me zanima sto se tice tih cervikalnih brisa da li ce se otkriti iz jednog ukoliko imam neku infekciju ili moram raditi posebno za ureaplasmu, hlamidiju itd?

Od mehaničkih sredstava u upotrebi je kondom za muškarce, dijafragma, različiti oblici cervikalnih kapa te kondom za žene.

Nova studija pokazuje kako je cjepivo protiv humanog papiloma virusa (HPV) visoko učinkovito u sprječavanju prekanceroznih cervikalnih lezija koje mogu dovesti do raka vrata maternice.

Prvi dolazak sastojat će se od pregleda, papa testa, 3 D ultrazvuka i cervikalnih briseva, a ponekad će isti dan biti moguće učiniti i spermiogram, DNA fragmentaciju i ejakulat bakteriološki.

S obzirom na prekinutu trudnoću u 14. tjednu zbog intrauterine smrti fetusa (missed ab) bilo bi dobro da prije sljedeće trudnoće učinite sljedeće pretrage: 1. ginekološki pregled s uzimanjem papa testa i cervikalnih obrisaka za bakteriološku analizu na aerobne bakterije, klamidiju trahomatis, mycoplasmu hominis i ureaplasmu urealiticum 2. Kompletnu laboratorijsku obradu veliki koagulogram osnovne imunološke pretrage: LAC, ACA. 3. TORCH - serološka pretraga za dokazivanje eventualnih virusnih infekcija koje mogu biti uzrokom missed abortiona.

Od sredstava za uzorkovanje nudimo veliki izbor cervikalnih i citoloških četkica i spatula, a posebno valja izdvojiti naše zaštićene proizvode, BioSwab setove, koji su namijenjeni uzorkovanju i sigurnom transportu kliničkih uzoraka te održavanju vijabilnosti uzoraka do trenutka testiranja u laboratoriju.

Usporediti će se vrijednosti dobivene analizom razvoja cervikalnih kralježaka sa radiomorfometrijskim indeksom mandibule.

Stoga oni slabe i pucaju pripremajući teren za hernijaciju cervikalnih (vratnih) ili lumbalnih diskova (u donjm dijelu leđa), a sve se to dešava postupno.

Ovakav nalaz PAPA-testa nije idealan, međutim, ukoliko bi mikrobiološki nalazi (nalazi tzv. cervikalnih briseva) bili uredni, PAPA-test će se ponavljati iza poroda i tada će se odrediti daljnje postupanje.

Uz to treba učiniti PAPA test te uzimanje cervikalnih obriska na bakterijske infekcije (aerobi, klamidija trahomatis, mikoplazme i ureaplasme).

Uzimanje stolice i analnog brisa za parazitološku analizu; nasađivanje vaginalnih briseva na kandidu i trihomonas, uzimanje cervikalnih bruiseva na Chlamidiju, Ureaplasmu i Mycoplasmu i uzimanje briseva uretre na gonoreju i sifilis 16. Ortopedija (15 dana) a) Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih ortopedskih bolesti b) treba izvesti slijedeće postupke: privremenu imobilizaciju uganuća svih zglobova prvog stupnja, privremenu imobilizaciju velikih zglobova, prepoznati izljev u zglobu, aspiraciju izljeva u zglobu, intraartikularnu injekciju, periartikularnu primjenu kortikosteroida, aspiraciju prepatelarne burse, burse olekranona infiltracija kortikosteroidima, znati interpretirati rezultate dijagnostičkih pretraga, (laboratorijskih, histoloških, radioloških, ultrazvučnih, endoskopskih) koji se primjenjuju u ortopediji. 17. Neurologija (21 dan) a) po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih neuroloških bolesti b) treba znati: izvesti kompletan neurološki status, prosudbu oštećenja motornih, senzornih i kognitivnih funkcija, prosudbu gubitka vestibularnih funkcija, interpretaciju dijagnostičkih nalaza te indikacije i interpretaciju rezultata specijalnih dijagnostičkih metoda u neurologiji: EEG, EMNG, psihologijskih testova, radioloških, ultrazvučnih, angiografskih pretraga. 18. Oftalmologija (15 dana) a) po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih oftalmoloških bolesti b) treba izvesti slijedeće postupke: dati upute bolesniku o ispravnoj upotrebi kapi i masti, preokretanje gornje vjeđe, upotreba površnih anestetika, vađenje stranog tijela iz konjunktive i s korneje, ispitivanje bulbomotorike, primjenu testova za strabizam, ispitivanje vida, ispitivanje sljepoće za boje, ispitivanje nistagmusa, pregled očne pozadine fundoskopija, primjena atropina i vazokonstriktora pupile, opskrba površne ozlijede oka i opekline te obrazložiti indikacije i interpretirati rezultate specijalnih dijagnostičkih metoda u oftalmologiji i optometriji: ispitivanje vidnog polja, elektronistagmografija, radioloških, ultrazvučnih, angiografskih 19. Otorinolaringologija (21 dan) a) po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih otorinolaringoloških bolesti b) treba izvesti slijedeće postupke: dati upute bolesniku o ispravnoj upotrebi kapi za nos i uho, otoskopiranje, prednju rinoskopiju, vađenje stranog tijela iz uha, nosa i grla, ispiranje uha, toaleta zvukovoda, propuhivanje tuba policeriranje, zaustavljanje krvarenja iz nosa i uha (tamponada prednja), analiza nistagmusa, ispitivanje sluha (skrining u dječjoj dobi), stražnje rinoskopije, indirektne laringoskopije, primjenu inhalatora, uzimanja briseva, uha, nosa, grla, opskrbiti manje ozlijede nosa, uha i ustiju te opekotine, interpretacija audiovestibulograma te obrazložiti indikacije i interpretirati rezultate specifičnih radioloških, ultrazvučnih, endoskopskih dijagnostičkih metoda u bolestima uha, grla i nosa. 20. Psihijatrija (1 mjesec) a) po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnosticirati, liječiti i/ili pratiti bolesnike koji boluju od najčešćih duševnih bolesti, kao što su: anksioznost, napadaji panike i fobije, depresija, bipolarni poremećaj, shizofrenija, psihoorganski sindrom, alkoholizam, zlouporaba droga, somatoformni poremećaj, poremećaj u jedenju, postraumatski stresni poremećaj, sindrom zlostavljanja i urgentna stanja u psihijatriji b) treba znati indikacije za primjenu specifičnih laboratorijskih, radioloških, ultrazvučnih i drugih dijagnostičkih metoda kod osoba sa psihološkim tegobama, znati interpretirati dobivene rezultate te primijeniti odgovarajuće metode terapije 3) znati provoditi metode ventilacije, savjetovanja, persuazije i obiteljskog savjetovanja 21. Dermatologija i venerologija (1 mjesec) a) po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnosticirati uobičajene kožne bolesti te liječiti i pratiti bolesnike koji boluju od najčešćih kožnih bolesti b) treba znati izvesti: intrakutani alergološki test, uzeti uzorak rožnatog sloja kože, uzeti i pripremiti bris na gljivice uzeti bris vulve, uretre, vagine pripremiti i pod mikroskopom analizirati razmaz iscjetka genitalija, provesti terapiju tekućim dušikom, kauterizaciju, obradu kronične rane, obrazložiti indikacije i interpretirati rezultate specifičnih dijagnostičkih metoda koje se primjenjuju u dermatologiji 22. Reumatologija (21 dan) a) po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih reumatskih bolesti; osteoartritis, artritis povezan sa spondilitisom, najčešće difuzne bolesti vezivnog tkiva, bolesti kosti i hrskavice i izvanzglobne bolesti te sudjelovati kao bolnički sobni liječnik u zbrinjavanju nekoliko bolesnika za vrijeme bolničkog liječenja b) izvesti samostalno, uz nadzor mentora, sve dijagnostičke i terapeutske procedure karakteristične za specijalnost.

Prije planirane trudnoće učinite ginekološki pregled s uzimanjem papa testa te cervikalnih obrisaka za mikrobiološku obradu i učinite kompletnu lab. obradu te obavite pregled kod interniste.

Najnoviji podatci nedavnog istraživanja daju nadu za moguće liječenje prekanceroznih cervikalnih lezija uzrokovanih infekcijom HPV-om.

Kod 14 žena razvio se snažan stanični imunosni odgovor što je doveo do uništavanja prekanceroznih cervikalnih stanica.

Rezultati nedavnog istraživanja daju nadu za mogućnost liječenje prekanceroznih cervikalnih lezija uzrokovanih infekcijom HPV-om.

Stoga oni slabe i pucaju pripremajući teren za hernijaciju cervikalnih (vratnih) ili lumbalnih diskova (u donjm dijelu leđa), a sve se to dešava [... ]

ODGOVOR Javite mi se kako bih Vam dala broj nekoga od kolega specijalista gin. onkologije, kojima možete otići na besplatne konzultacije, a koji se bave liječenjem cervikalnih intraepitelnih neoplazija.