O tom velikanu hrvatske književnosti, koji je rođen u Visu 22. veljače 1913., a preminuo u Zagrebu 28. siječnja 2001. godine, na komemorativnom skupu u Palači HAZU govorili su akademik Nikola Batušić, teatrolog Branko Hećimović i književni povjesničar Krešimir Nemec.

Branko Hećimović prvim se kazališnim člancima javio 1954., dakle godinu dana prije utemeljenja katedre za teatrologiju.

Branko Hećimović dobitnik je prve Demetrove nagrade za životno djelo Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa, koju je na dodjeli u Hrvatskom društvu dramskih umjetnika u ime tog istaknutog hrvatskog povjesničara domaće dramske književnosti, teatrologa i kritičara primila njegova kćer.

To je apsurdno i mi želimo na to svratiti pozornost ", ističe Branko Hećimović, predsjednik Odbora Krležinih dana.

Nazivajući je " damom Hrvatskog narodnog kazališta ", teatrolog Branko Hećimović rekao je kako je ona bila " glumica ' kontakta ', kojoj su najbolje ležale uloge sa samo jednim suigračem ".

Od sredine pedesetih i početaka teatrologije kao zasebne discipline u nas, mnogi su teatrolozi uložili svoje znanje, pamet i ljubav, dovevši hrvatsku teatrologiju do svjetskih razmjera, no na prvome su mjestu pokojni Nikola Batušić (1938. - 2010.) i Branko Hećimović (1934.), koji su ' ustrajno stajali u prvome redu proboja od skromnih početaka do današnjih visova ', dodaje se.

To su pokojni Nikola Batušić (1938 - 2010) i Branko Hećimović (1934).

Treću knjigu pripremio je, kao i prethodne dvije, dr. Branko Hećimović, koja je po svome sadržaju fundamentalne, znanstvene, istraživačke građe i koja će biti od velikog značenja za istraživanje hrvatskog kazališta.

Strossmayera u Osijeku, Osijek 2011.) Zlate Šundalić i Ivane Pepić, Martine Petranović o zborniku Krležini dani u Osijeku 2010. (priredio Branko Hećimović, Zavod za povijest Hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, HNK u Osijeku, Filozofski fakultet Osijek, Osijek 2011.), Darka Gašparovića o Državi i njezinom kazalištu/Hrvatsko državno kazalište u Zagrebu 1941. 1945. (Profil International, 2012.) Snježane Banović te Ive Gruić na knjigu Teatar objekta (ULUPUH Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti, 2011.) Petera Weitznera.

Predsjednik Odbora " Krležinih dana " Branko Hećimović kazao je kako Osijek i Varaždin povezuju brojne sličnosti u razvoju kazališnoga života koje svjedoče o duhu vremena, ocijenivši kako izložba pokazuje na koji način treba čuvati kazališnu građu.

Nagrađena knjiga Marka Grčića, pjesnika, prevoditelja, književnog kritičara, esejista i novinara, donosi 65 eseja i kritičko-esejističkih prikaza koji su većinom objavljivani u tjedniku " Globus " između 2002. i 2004. - Naoko pisani prigodno za novine, na teme koje su birale svoga autora, gotovo i više nego što je autor birao njih, ti eseji dišu iz svoje knjige stilski ujednačenim ritmom i govore proumljenom istinom koja nije nastajala ni u redakciji, ni za račun skrivanih vlasničkih interesa, niti se povlačila stranačkim stranputicama - stoji u obrazloženju koje je pročitao Branko Hećimović, predsjednik Stručne komisije za dodjelu nagrade.

Povjesničar hrvatske dramske književnosti, teatrolog i kritičar Branko Hećimović rođen je 1934. u Zagrebu, gdje je diplomirao i 1964. doktorirao obranivši na Filozofskom fakultetu radnju Hrvatska dramska književnost između dva rata (Rad JAZU, knj. 353, 1968).

Pregledati i kritički prikazati, načiniti pouzdani popis i opis sudjelovanja slovenskih umjetnika u kreiranju dramskih, opernih i baletnih scena najvećih hrvatskih gradova zadatak je koji su si postavili nakladnik (Slovenski dom, Zagreb) i autori ove vrijedne, korisne i poticajne knjige (Branko Hećimović, Marija Barbieri, Henrik Neubauer).

Sudionici skupa, među kojima su poznata imena iz kulturnog i društvenog života Nikola Batušić, Vlaho Bogišić, Stipe Čulić, Branko Hećimović, Ante Stamać, Milan Vuković, Jakša Fiamengo i drugi, posjetit će grob barda hrvatske književnosti i položiti vijenac, a zatim će, u 10 sati, početi znanstveni skup na temu Ranko Marinković u svom vremenu od 1913. do 2001. godine, na kome će biti iznijeto nekoliko znanstvenih radova u kojima se analizira Marinkovićev književni opus.

Od samoga početka godine 1990. Branko Hećimović je spiritus movens i predsjednik Odbora Krležinih dana koji će u prosincu ove godine 2012. doživjeti svoje 23. izdanje.

To se prečesto zaboravlja pa ljudi spontano zaboravljaju da su i prije njih postojali zaslužni ljudi koji su stvarali temelje današnje kulture, ističe Branko Hećimović.

biografija Branko Hećimović rođen je 1934. u Zagrebu.

Među njima su Predrag Matvejević, akademici Jakša Barbić i Krešimir Nemec, Georgij Paro, Ivo Štivičić, Eduard Galić, Branko Hećimović, Neva Rošić, Tonko Lonza, Pero Kvrgić, Rade Šerbedžija, Jovan Ćirilov i drugi.

»Izložba Državnik i dramatičar Václav Havel prikazana je najprije u Češkoj«, kaže suradnik za hrvatski dio izložbe dr. Branko Hećimović.

Potom slijedi izbor ulomaka iz pera priznatih hrvatskih kazalištaraca, glumaca, redatelja, pisaca, intendanata, kazališnih kritičara i teatrologa (August Šenoa, Stjepan Miletić, Branko Gavella, Tito Strozzi, Nikola Batušić, Branko Hećimović, Georgij Paro, Božidar Violić, Dalibor Foretić, Boris Senker...) u kojima su izložena njihova promišljanja o glumcu i glumi, o glumčevu društvenom položaju i ugledu te njegovim izražajnim sredstvima, mogućnostima i dosezima.

U Telegramu je 7. travnja objavljeno kako su iz SK isključeni Dalibor Brozović, Petar Šegedin, Jakša Ravlić, Slavko Mihalić, Duško Car, Vojislav Kuzmanović, Branko Hećimović, Zvonimir Komarica, a dio ostalih sudionika Deklaracije posljednje opomene i opomene.

Na temelju usvojenog Pravilnika o dodjeljivanju Demetrove nagrade Upravni odbor HDKKT imenovao je tročlano povjerenstvo (Darko Gašparović, predsjednik, Antonija Bogner Šaban, Sanja Nikčević) koje je na sastanku 26. srpnja 2012. odlučilo da prvu Demetrovu nagradu za životno djelo HDKKT-a dobije dr. sc. Branko Hećimović.

Branko Hećimović je u svojoj studiji o Josipu Kulundžiću zanijekao dramsku vjerodostojnost SchĂśnerove katarze zaključivši da je do nje SchĂśner priveden retoričkim a ne dramatskim ishodom.27 I sada ćemo u nakani iskazivanja slaganja s tom ocjenom zamijeniti mogućnost vlastitih izvoda o dotičnoj sceni s citiranjem prijelomnog završetka same scene između Stanka i SonderfĂźhrera Ervina SchĂśnera pa neka citirano samo progovori o svojoj ne/vjerodostojnosti u funkciji dramske istine:

Branko Hećimović u svojoj studiji Dramsko stvaralaštvo Josipa Kulundžića, u knjizi 13 hrvatskih dramatičara, Znanje, Zagreb, 1976, obrazlaže kako Kulundžić u drami Misteriozni Kamić rješava problem ustanovljenja identiteta Kamića u odnosu na lice koje se lažno predstavlja kao Kamić.

Voditelj je Krležinih dana dr. Branko Hećimović s Odsjeka za povijest hrvatskog kazališta i glazbu HAZU.

Manifestaciju programski vodi višečlani odbor kojemu je od 1990. na čelu teatrolog Branko Hećimović.

Vrstan stručnjak za kazališni opus Josipa Bacha, Branko Hećimović, dotaknuo se feljtonističkih i polemičkih članaka znamenitoga redatelja i ravnatelja Drame zagrebačkoga HNK, a Martina Petranović govorila je o kazališnoj recepciji Wedekindovih djela.

Svi eseji i razgovori djelo su dokazanih stručnjaka s kazališnog područja bilo teoretičara ili praktičara (Nives Madunić, Marija Grgičević, Tatjana Gašparović, Igor Mrduljaš, Dubravka Vrgoč, Branko Hećimović, Bojan Munjin, Darko Gašparović, Željka Udovičić, Vesna Kosec Torjanac...), a ponajviše se stilski razlikuju u predstavljanju životopisa obrađenih pojedinaca.

Stapanjem kronologije i kritičkog refleksa o svakom od 28 opisanih umjetnika, Branko Hećimović pokazuje bogatstvo značaja i značenja slovenskog udjela u hrvatskoj kazališnoj povjesnici.

Branko Hećimović, predsjednik Odbora Krležinih dana, u uvodnom je govoru pozdravio sudionike skupa i studente, naglasivši važnost i kontinuitet održavanja skupa.