Zahvaljujući i privatizaciji izvoz stagnira a uvoz eksponencijalno raste, dolazi do deindustrijalizacije i deagrarizacije hrvatskoga gospodarstva, industrijska proizvodnja je na razini 70 posto one iz 1989. itd.
Zahvaljujući i privatizaciji izvoz stagnira a uvoz eksponencijalno raste, dolazi do deindustrijalizacije i deagrarizacije hrvatskoga gospodarstva, industrijska proizvodnja je na razini 70 posto one iz 1989. itd.
Suvremena demografsko-gospodarska transformacija je izmijenila odnose u prostoru i u strukturi stanovništva, a vidljiva je kroz procese deagrarizacije i industrijalizacije te deruralizacije.
Procesi deagrarizacije i urbanizacije intenzivno su se nastavili nakon II.svj. rata, pa je velik broj stancija bio napušten ili je pao na minimum biol. održivosti, a neke su asimilirane u veće urbane ili poluurbane prostore, pretvarajući se u izdvojene stambene zone.
Premda je imala povoljne prirodne uvjete za razvoj, vrlo se sporo razvijala zbog intenzivnih procesa deagrarizacije i depopulacije sela, koji su bili poticani gosp. politikom od 1945. do 1990 - ih.
Civilizacijski i historijski procesi deagrarizacije, deruralizacije, industrijalizacije i urbanizacije, prisutni u određenim fazama razvoja u svim dijelovima Svijeta, imali su izuzetno selektivan i negativan utjecaj na razvoj hrvatskog sela.
Procesi depopulacije i deagrarizacije brdsko-planinskog i otočnog prostora duboko su se odrazili i na toponimiju.
Poglavlje " Infrastruktura " obrađuje priručnike, građu i matične knjige, a " Istraživanje stanovništva Hrvatske " obuhvaća povijesno-demografske sinteze, demografsku tranziciju, probleme depopulacije i deagrarizacije, žrtve rata i demografske gubitke, gladi i epidemija te etničke i nacionalne skupine u Hrvatskoj.
Stoga mi se činilo logičnim da i svoju doktorsku disertaciju posvetim hrvatskim otocima koji su danas dobrim dijelom prepušteni procesima depopulacije, deagrarizacije i apartmanizacije.
XIX. st. emigraciju u prekooceanske zemlje izazvalo je propadanje vinograda zbog pojave bolesti i štetnika, no nije bilo deagrarizacije jer je preostalo stanovništvo nastavilo poljop. proizvodnju.
Naše se zemlje posljednjih godina suočavaju s eksplozijom neformalne ekonomije (rada na crno, sive ekonomije,« ekonomije u sjeni ») kao posljedice globalizacije; masovne deindustrijalizacije; deagrarizacije; masovne privatizacije društvenog, državnog i javnog sektora; liberalizacije i deregulacije tržišta rada; socijalno neosjetljivih programa strukturalne prilagodbe nametnutih od Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda; korporativne neodgovornosti poslodavaca; velikog pogoršanja životnih i radnih uvjeta i kontinuiranog siromašenja stanovništva te gubitka mnogih socijalnih prava i usluga; tako i kao posljedice nesposobnosti i slabosti vlada koje nisu uspjele uvesti odgovarajuća zakonodavna rješenja i osnažiti mehanizme koji bi mogli nadzirati crno tržište rada.
Govoreći o obitelji u Hrvatskoj rečeno je kako se suvremena obitelj znatno razlikuje od tradicionalne, ne samo po svojemu mjestu u društvu, nego i po svojoj unutarnjoj strukturi i odnosima, kao i po demografskim obilježjima do čega su doveli procesi industrijalizacije, urbanizacije, deagrarizacije, deruralizacije, modernizacije i drugi.
Usporedbom podataka o korištenju zemljišta na otoku Istu 1951. i 2003. godine uočava se znatna promjena površina korištenih za poljodjelstvo tj. smanjenje udjela vinograda i nešto manje oranica, kao posljedica procesa deagrarizacije.
Stanje na terenu jasno ukazuje da je na Istu izuzetno prisutan proces deagrarizacije, sukladno nepovoljnom demografskom stanju, kojega prati zamjetna reforestacija nekadašnjih pašnjačkih kamenjara.
- Osnovni dio mog doktorskog rada bavi se utjecajem suvremenih sociogeografskih procesa, u prvom redu depopulacije, deagrarizacije i litoralizacije, na oblikovanje ruralnog krajolika otoka.
Pod utjecajem industrijalizacije Zagreba i gradnje prometnica, od sredine stoljeća dolazi do brže socijalno-prostorne pokretljivosti stanovništva, što se očituje u rastućem procesu deagrarizacije i smanjenju broja stanovnika tijekom 1950 - ih i 1960 - ih godina.
Naslijeđeni destabilizacijski čimbenici demografskog razvoja vojvođanskih Hrvata iz prethodnih razdoblja (iseljavanje prema matičnoj zemlji, procesi deagrarizacije i deruralizacije, niska razina bio-reprodukcije, asimilacijski procesi, Bunjevci, Šokci) i suvremeni politički i društveni procesi u Srbiji (pritisci, progoni....), izravno su utjecali na daljnje brojčano smanjenje hrvatskoga korpusa u Vojvodini, napose u pojedinim vojvođanskim okruzima.
Zapošljavanje u inozemstvu 1960 - ih ubrzalo je proces deagrarizacije i deruralizacije i to, prema autoru, znatno snažnije no što je to moglo samo domaće gospodarstvo.
Ubrzani procesi industrijalizacije i deagrarizacije potaknuli su snažan urbanistički rast, koji je bio reguliran iznimno velikim brojem urbanističkih planova i projekata.
Katastrofa gradskog ruba - Prvo, Zadar je prošao kroz teško vrijeme nasilne proletarizacije i deagrarizacije, odnosno izgona ljudi iz njihovih autentičnih prebivališta.
Istovremeno su sve prisutniji procesi deagrarizacije (napuštanja poljoprivrede), industrijalizacije (zapošljavanja stanovništva u industriji), deruralizacije (smanjenje broja stanovnika), senilizacije (povećanje udjela starog stanovništva) itd, ali je gospodarstvo uvelike zaostajalo za razvijenim zapadnim zemljama pa je uz to bilo zabilježeno i nekoliko slučajeva odlaska na privremeni rad u zapadnoeuropske države ili u stalnu emigraciju u prekomorske države (npr.
U tim godinama, zahvaljujući procesu industrijalizacije i deagrarizacije, dolazi do naglog urušavanja strukture višegeneracijske obitelji, koja postaje dominantno nuklearna obitelj, napuštajući tradicionalna sjedišta i kolektivne tradicije.
U Istri su tada u punom zamahu bili procesi industrijalizacije, urbanizacije i deagrarizacije.
treba istražiti i odrediti smjernice i mjere koje će usmjeravati optimalne procese deagrarizacije, urbanizacije i litoralizacije, te isticati regionalna obilježja prostora i naselja,
Cilj kolegija je zahvatiti promjene odozdo te sagledati utjecaj industrijalizacije, deagrarizacije, urbanizacije, komercijalizacije i drugih oblika modernizacije na svakodnevni život.
Zbog deagrarizacije, industrijalizacije i urbanizacije u XX.st. znatno je pao udio poljop. stanovništva; u ukupnom stanovništvu IŽ 2001. iznosio je samo 2,6 %, a u upravnim jedinicama u PGŽ 1,1 %.
Proces deagrarizacije u razdoblju 20. stoljeća (od razdoblja predaka 2. koljena do danas) prikazat će se na primjeru dvaju naselja prigradskog pojasa zagrebačke aglomeracije.
Izrazito područje deagrarizacije bila je sr.
Uz te obavljali su se i drugi procesi, deagrarizacije, emigracije, slabe urbanizacije i stalne depopulacije cijelog područja, trendovi koji su kasnije doveli i do propasti socijalističkog gospodarskog i političkog sustava i neposredno utjecali i na broj i strukturu stvaratelja arhivskog gradiva na području Like.
Tim četirima kriterijima neregularnosti, pojačanoj mobilnosti, intenzitetu političkog angažmana i telurskom karakteru, i upućivanjem na moguće daljnje djelovanje tehnizacije, industrijalizacije i deagrarizacije dali smo, počevši od pojma - obzor našeg promatranja.
Dobiveni rezultati pokazuju proces deagrarizacije u oba naselja, no različitog intenziteta.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com