Novija standardološka istraživanja drže da se službeni status hrvatskoga jezika u zadnjim desetljećima XIX. i prvima XX. stoljeća mora promatrati kroz »pet većim dijelom posve odjelitih sociopolitičkih situacija« (Marko Samardžija).

U rubrici Prikaz novih knjiga predstavljene su nam knjige Kraljevski komesar Szkultéty u Subotici Gašpara Ulmera, pjesme Getsemanski plodovi duše Marka Kljajića, Raskošna širina ljubavi Lazara Krmpotića, zbirka Djela Gaja Salustija Krispa, pučkog tribuna i povjesničara staroga Rima, Izabrane pjesme Nikole Šopa, Darovi pakla Emice Rubil te knjiga Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika koju je priredio Marko Samardžija.

U jednoj je svojoj subesjedi " Ne može premijer Sanader s nogu odlučivati o pravopisu " Marko Samardžija rekao da " za dio aktualnih kolebanja u hrvatskoj standardnojezičnoj praksi dobrim je dijelom " zaslužna " nedosljednost recentne normativistike " (Hrvatski kao povijesni jezik, Zaprešić, 2006., str.196.).

Prodekan za znanost i međunarodnu suradnju dodijelio je zahvalnice: prof. dr. sc. Josip Madić dobio je zahvalnicu za dugogodišnje uspješno uređivanje časopisa Veterinarski arhiv, prof. dr. sc. Marko Samardžija za uređivanje Ljetopisa za ak. god. 2011./2011., a zahvalnice su dobili i članovi Organizacijskog i Znanstvenog odbora međunarodnog kongresa Veterinarska znanost i struka, kao i suradnici na kongresu.

U prisutnosti članova stručnoga vijeća, učitelja i profesora hrvatskoga jezika, članova udruga iz kulture i članova Ogranka vrijednu knjigu predstavili su u prostoru Osnovne škole Ljudevita Gaja Nova Gradiška Stjepan Damjanović i Marko Samardžija.

Zahvalio je potom svima zaslužnima za dovršetak projekta, od autora koji su tijekom gotovo četiri godine koliko je trajao rad na knjizi uložili velik trud i obavili golem posao te članovima Pravopisnoga povjerenstva Matice hrvatske u kojem su bili Igor Zidić (predsjednik), Vlaho Bogišić, Stjepan Damjanović, Tonko Maroević, Mirko Peti, Ivo Pranjković, Marko Samardžija (do lipnja 2006) te Zorislav Lukić, kao i stalnom likovnom uredniku izdanja Matice hrvatske Luki Gusiću, koji je opremio i ovo izdanje, te službi grafičke pripreme u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža na čelu sa Semirom Resimovićem.

Knjiga obiluje pratećim kritičkim aparatom: uvodnu studiju o hrvatskome jezikoslovlju od sedamdesetih godina 19. stoljeća do 1918., predgovore uz svakoga pojedinog autora, njihove životopise i napomene napisao Marko Samardžija, koji je uz redakcijsku pomoć izradio i bibliografije izdanja samih autora kao i izbor iz bibliografija o autorima.

Govoreći o hrvatskom jeziku prof. Marko Samardžija je ocijenio kako je u dnevnicima Franje Tuđmana obuhvaćeno više od desetljeća i pol iznimno važne povijesti hrvatskoga naroda.

Matica hrvatska i hrvatski jezik u 20. stoljeću.// Hrvatski jezik u XX. [ dvadesetom ] stoljeću: [ zbornik radova sa znanstvenog skupa što je održan u Palači Matice hrvatske 20 - 21. siječnja 2005 ]/[ glavna urednica Jelena Hekman; urednici izdanja Marko Samardžija, Ivo Pranjković ].

Ako ne znaju da je preminuo prije 3,5 godine, znaju li uopće tko je taj svjetski poznati leksikograf i da ga je zamijenio Marko Samardžija.

U Zagrebu, uoči Miholja 2004. Marko Samardžija

22. III. 2002. u okviru Dana hrvatskoga jezika, u organizaciji MH Metković, u Metkoviću su gostovali prof. dr. Stjepan Damjanović i prof. dr. Marko Samardžija.

Tako su dvojica akademika (Radoslav Katičić, predsjednik Vijeća, i Mislav Ježić), osam sveučilišnih profesora (Ivo Pranjković, Marko Samardžija, Liljana Kolenić, Marija Turk, Branka Tafra, Mile Mamić, Ivan Zoričić, Joško Božanić) dva doktora znanosti (Mirko Peti, Dunja Brozović-Rončević) i jedan enciklopedist svjetskoga formata (danas pokojni Tomislav Ladan) jednim potezom pera ministra Željka Jovanovića dezavuirani i raspušteni kao družba sitnih nitkova koji se umjesto znanošću bave nižim oblicima političkih diverzija.

U aktualnom broju Školskih novina sličnu je misao izrazio prof. dr. Marko Samardžija, iznoseći da se problematika hrvatskoga »pravopisnoga trokuta« ne može uspješno riješiti oblikovanjem »pravopisnoga četverokuta«.

Prof. dr. Stipe Botica govorio je o dosad objavljenim knjigama u biblioteci i o hrvatskom usmenom narodnom stvaralaštvu, a prof. dr. Ivo Pranjković predstavio je jezikoslovce čija su djela zastupljena u biblioteci Stoljeća hrvatske književnosti, posebno se osvrnuo na knjigu Jezikoslovne rasprave i članci, koju je priredio dr. Marko Samardžija, i na Vukovarca Nikolu Andrića, koji je pisao rasprave i polemike o jeziku, rasprave o nacionalnim pitanjima, govorio o jeziku kao o najmoćnijem sredstvu očuvanja identiteta i višestoljetnoj borbi za opstanak.

Prezentatori udžbenika i njihovi koautori, dekan Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Tomislav Dobrinić i prof. dr. sc. Marko Samardžija su u Gradskoj knjižnici predstavili Đuričićeva dva sveučilišna udžbenika Rasplođivanje ovaca i koza i Rasplođivanje kunića, hrčaka i zamorčića. D. Đuričić je našao takvu mjeru da su udžbenici pisani i stručno i vrlo jednostavno, razumljivo i prihvatljivo i za studente veterine, za veterinare stručnjake, ali i za proizvođače i uzgajivače, pojasnio je dekan T. Dobrinić i naglasio da su oba ova udžbenika velik i vrijedan prilog veterinarskoj znanosti i znanosti općenito.

Dvadeset i sedmoga svibnja u Visokoj učiteljskoj školi Gospiću održana je književna tribina na kojoj su akademik Nedjeljko Mihanović i prof. dr. Marko Samardžija predstavili Matičinu biblioteku Stoljeća hrvatske književnosti.

Povijest bi trebalo poznavati zato da se njome ne opterećujemo kada idemo prema budućnosti, da imamo čiste račune sami sa sobom, kaže autor knjige dr. Marko Samardžija.

Na tribini u povodu 160. obljetnice Matice hrvatske i 35. obljetnice Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika sudjelovali su prof. dr. Stjepan Damjanović i prof. dr. Marko Samardžija.

Foto: Željko Idžotić dr. Marko Samardžija

Iskusni i ugledni znanstvenik dr. Marko Samardžija je, uz ostalo, s razlogom suzdržan (blago rečeno) prema izjavi mladog kolege jezikoslovca koji samouvjereno koliko i nevjerodostojno ovih dana najavljuje (prema kriteriju potvrđenosti riječi u praksi) neki novi pravopis.

Neki članovi Vijeća navodno su pismeno obaviješteni o ukidanju toga tijela, a jedna od omotnica, čuje se u jezikoslovnim kuloarima, otišla je na adresu pokojnog profesora Tomislava Ladana, kojega je u Vijeću još prije tri godine zamijenio prof. dr. sc. Marko Samardžija.

Područjem lingvostilistike, posebice jezičnom i stilskom raščlambom leksičkoga izbora kod pojedinih hrvatskih pisaca, Marko Samardžija bavi se tijekom cijele svoje znanstvene i nastavničke karijere, od opširnih rasprava (i magisterija) o jeziku Ive Kozarčanina iz sedamdesetih godina do članaka o jeziku fra Filipa Laštrića ili Drage Štambuka, koji su objavljeni posljednjih godina.

Na stranicama se nalazi i rubrika Povijest hrvatskog jezika koja sadrži pisane spomenike i dokumente važne za hrvatski jezik, povijest i kulturu, od Baščanske ploče do Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog jezika - autor je prof. dr. Marko Samardžija.

Uz autora knjigu su predstavili prof. dr. Marko Samardžija kao stručni konzultant, mr. Ante Selak kao urednik knjige te ravnateljica škole Jelica Dorić i Milan Vidošić, učitelj, kao demonstratori humorističnih izričaja koji pobliže objašnjavaju navike, običaje, način života, rada i razmišljanja Šokica i Šokaca.

U predstavljanju knjiga sudjelovali su autori, Mato Batorović, Tomo Ćosić, Marko Samardžija, Stjepan Sučić i Stanko Špoljarić.

Nabavite trobroj " Jezika " pa se podsjetite tko je bio u Vijeću za normu hrvatskoga standardnog jezika: akademik Radoslav Katičić, akademik Mislav Ježić, prof. Tomislav Ladan (na njegovo mjesto potom izabran dr. Marko Samardžija) dr. Mirko Peti, prof. dr. Dunja Pavličević-Franić itd.

Mato Batorović, te prof. dr. sc. Marko Samardžija s Katedre za hrvatski standardni jezik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Stoga je središnje mjesto novoutemeljene manifestacije županijskoga ZAKUD-a, održane 14. studenoga 2003. u Vinkovcima, imao Znanstveni skup Slavonski dijalekt s posebnim naglaskom na mjesnim govorima vinkovačkoga i županjskoga kraja u kojemu su sudjelovali znanstvenici, uglavnom jezikoslovci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Filozofskoga fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku: Marko Samardžija, Ljiljana Kolenić, Marija Znika, Anica Bilić, Bernardina Petrović, Sanja Vulić, Milica Lukić i pjesnik Drago Štambuk.

Nakon Interlibera, knjigu su večeras na poziv Matice hrvatske predstavili u novogradiškoj Gimnaziji autor dr. Marko Samardžija i recenzent akademik Stjepan Damjanović.