Prvi put Zlatna bula na Gradecu proslavljena je za njen u doba ilirskoga pokreta 1842, a koliko je ta proslava bila svečana, najbolje svjedoči novinski opis iz Danice Ilirske: Odmah zatim zaplamti u svečanom ognju čitavi slobodni grad Zagreb i hiljade svečnicah ukažu se na svih kućnih prozorih..

Oduševio se idejama ilirskoga pokreta pa se zauzimao za kulturno podizanje Bosne, potičući otvaranje tiskara, knjižnica, kulturnih društava, narodnih čitaonica i muzeja.

Postao je tako jedan od vođa ilirskoga pokreta te je šest godina obnašao dužnost velikoga suca Varaždinske županije i velikoga župana zagrebačkoga, ali je smijenjen i otada se više nije bavio politikom.

Prvi moderni hrvatski skladatelj, začetnik narodnog stila u hrvatskoj glazbi te jedan od vođa Ilirskoga pokreta, odnosno Hrvatskog narodnog preporoda.

Njegov autoritet, znanje i ugled umnogome su utjecali na vrijednost i raširenost ilirskoga pokreta.

Druga je priča vezana za razdoblje u kojemu je počelo formiranje ilirskoga pokreta, no nije on u prvom planu nego lik progresivnog izumitelja koji se živeći i radeći u Zagrebu, tada gradu od 12 - ak tisuća stanovnika, pokušava uključiti u svjetske znanstvene tokove.

Svoju dramsku kroniku s Gajem u središtu koncipirao je Strozzi po uzoru na »historičke dramske glume«, s ciljem da teatralizira jednu od najvažnijih epoha novije hrvatske političke i kulturne povijesti razdoblje hrvatskoga narodnog preporoda i ilirskoga pokreta unutar njega.

Prvo koralist Zagrebačke katedrale, prionuo je obrazovani glazbenik stvaranju uvjeta koji su na začetku buđenja hrvatske nacionalne kulture (suvremenik i podupiratelj Ilirskoga pokreta) i na početku stvaranja hrvatske glazbene kulture s oznakama profesionalnosti.

O tiskanju i prodaji knjiga u burnim godinama ilirskoga pokreta brinu se čitaonice, koje se u to vrijeme osnivaju u većim gradovima Hrvatske i Slavonije: u Varaždinu, Karlovcu, Zagrebu, Osijeku i drugdje.

Živio je u Samoboru i bio je jedan od vođa Ilirskoga pokreta, odnosno Hrvatskoga narodnog preporoda u prvoj polovici 19. stoljeća.

Punih 56 godina proveo je u svom dvorcu i bio domaćin svim istaknutim osobama i vođama Ilirskoga pokreta.

On je u svome domu jedne zimske večeri 1833. skladao glazbu za prvu i najslavniju hrvatsku budnicu Još Hrvatska ni propala na tekst svoga prijatelja i vođe Ilirskoga pokreta Ljudevita Gaja.

Ta je pjesma ubrzo postala svojevrsnom himnom Ilirskoga pokreta.

1879. Prvi moderni hrvatski skladatelj, začetnik narodnoga stila u hrvatskoj gčazbi te jedan od vođa ilirskoga pokreta Ferdo Livadić umro je u svome domu u Samoboru 8. siječnja 1879. U Austriji postaje poznat kao violinist, pijanist i skladatelj.

Punih 56 godina proveo je u svom dvorcu u Samoboru, gdje je bio domaćin svim istaknutim osobama i vođama ilirskoga pokreta.

I zar je onda važno što je ono što zovemo ustaškim pravopisom zapravo pravopis ilirskoga pokreta, kako kaže profesor Katičić u razgovoru za Jutarnji list.

Dvije su njegove figure, Mjesec i Zvijezda, nosile nazive simbola ilirskoga pokreta.

Ipak i u ovakvim uvjetima Gaj je uspio tiskati znamenitu programsku knjižicu ' Kratka osnova hrvatsko-slavenskog pravopisanja ' (1830.) kojom se kao i svojom ' karizmatskom osobnošću ' uskoro istaknuo kao središnja osoba kratkotrajnoga i neuspjeloga ' ilirskoga pokreta ', premda je kasnije svojim radom pridonosio usponu hrvatskog narodnog preporoda na književnom i kulturnom polju.

Krenuti ću od polovice 19. st. i ' Ilirskoga pokreta '...

To sa i ašnjavanjem Istrijanom je na tragu nekadašnjega Ilirskoga pokreta koji je završio pogubno po Hrvate, zato je svim onima u Istri koji ne osjećaju pripadnost narodu u čijoj državi žive, najbolje da se pišu već priznatim imenom BOŠKARIN

Kulturne reforme Mađara započete prije ilirskoga pokreta, oko dvadesetih godina, djelovale su inspirativno na Hrvate pa su i sami slijedeći Âťmađarsku pelduÂŤ (mađarski primjer) krenuli sličnim putem.

Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskog prva je hrvatska opera praizvedena 1846. godine u Zagrebu, u razdoblju ilirskoga pokreta.

Josipa Vancaš, ilirska mamica, kako su je zvali brojni pripadnici Ilirskoga pokreta, pionirka je i okosnica ženskog osvješćivanja, okupljanja i učenja o vlastitu narodu.

Od tih začetaka scenskoga profesionalizma u kontekstu romantičarskog ilirskoga pokreta kad zapravo nije bilo ni političkih a ni sociološko-kulturalnih uvjeta za stabilan teatarski život u gradu od desetak tisuća stanovnika proteći će puna dva desetljeća u represivnom bečkom centralističkom režimu, sve do osnutka Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu odnosno početka njegova kontinuiranoga rada u prvoj sezoni 1860./1861. Tek nakon austrijskih gubitaka kod Magente i Solferina 1859. i kraja Bachove diktature stvara se napokon situacija za dugo žuđeno ostvarenje jezične i administrativne samostalnosti kao preduvjeta za proces institucionalizacije nacionalnoga kazališta.

Početak hrv. narodnoga preporoda (ilirskoga pokreta), ograničena dometa, u Istri se povezuje s imenom kanfanarskoga župnika P.

Domovina je to kmeta Matije Gupca, legendarnog vođe Seljačke bune iz veljače 1573. godine, središnje osobe Hrvatskoga narodnog preporoda ili Ilirskoga pokreta, jezikoslovca Ljudevita Gaja, dvojice državnika, Josipa Broza Tita i prvoga hrvatskoga predsjednika dr. Franje Tuđmana, na posljetku, vu zagorskom je kraju Antun Mihanović spjeval Horvatsku domovinu ili Lijepu našu.

Tako je Zoranić tri stoljeća prije Ilirskoga pokreta stao u obranu hrvatskog jezika, što je jedna od najvažnijih značajki ovog djela.

Uskoro je postala himnom ilirskoga pokreta, a objavljena je u Danici horvatskoj, slavenskoj i dalmatinskoj 7. veljače 1835. godine.

Pri izboru izložaka osobit naglasak stavljen je na Stanka Vraza (Jakoba Fras (s) a), jednoga od čelnika Ilirskoga pokreta, rođenoga Slovenca koji je svoj znatan utjecaj ostavio i u Hrvatskoj, a čija se 200. obljetnica rođenja obilježava ove godine

Dakako da je djelo imalo i velikoga utjecaja na književnike druge polovice 18. stoljeća i bio važnim temeljem za jezične nazore u okviru ilirskoga pokreta