Finida (mlet. fineda, od srednjovj. lat. finita: granica), nekadašnji naziv za rubni dio općinskoga područja, koji se do danas zadržao kao čest istar. toponim (Finida).

Klub studenata Istre »Mate Balota«, udruga istar. studenata u Zagrebu, koja samostalno djeluje od 1977. Početci okupljanja istar. akademske mladeži u Zagrebu sežu u 1920 - e, kada se povećao broj izbjeglica iz Istre.

Nekoliko epidemija kolere zahvatilo je istar. područje, a uzrokovale su depopulaciju i osiromašenje.

Partito Repubblicano Italiano Sezione per l Istria, istar. ogranak tal.

Na 1 km2 na istar. vapnenačkom platou nalazi se 3 10 speleoloških pojava, a na prostoru Ćićarije i Učke 10 15 takvih pojava.

Geol. građa naslaga, njihova tektonska razlomljenost i količina oborina osnovni su čimbenici koji određuju stupanj okršenosti istar. prostora.

De Franceschija, nadahnute risorgimentom u odnosu na austr. apsolutističku vlast, zastupale su negativan odnos prema nac. pravima istar.

Nakon teških epidemija 1630 32. Venecija je postavila strogu kontrolu duž cijele istar. obale, koju su od Milja do Plomina nadzirali naoružani vojnici.

Zahvaljujući revitalizaciji istar. sela, koja je započela sred. 1990 - ih razvojem agroturizma, obnovljen je i veći broj očuvanih stancija.

Puljski Marusicrew (bivši Marusic Is Trio) glazb. uporište ima u istraživanju istar. glazbene i jezične šarolikosti.

Zahvaljujući modi etnoglazbe, 1990 - ih se za istar. glazbu počelo zanimati mnoštvo glazbenika različitih smjerova popularne glazbe (ča-val).

Skupina Gustafi marginalno je i više kao egzotičan dodatak u svoj repertoar uvrstila ugl. novije tradicionalne istar. pjesme.

Pod utjecajem regionalnoga festivala Melodije Istre i Kvarnera i novijega zanimanja za Istru, izvođači zabavne glazbe kao što su braća Radolovići iz Dua Magnolija, skupina In vino veritas, te Bruno Krajcar, Vilim Škuflić, Elio Pisak i dr. pokušavaju stvarati neku vrstu istar. popijevke.

Unatoč živoj istar. glazb. tradiciji, izvorni je zvuk zbog intenzivne prilagodbe etnoglazbi u sve većoj mjeri odsječen od svojih izvora, a njegovi su baštinici rijetko kad ravnopravni subjekti etnotrenda.

Osnovao ju je Konzorcij za razvoj Istra 21 (ugovorna zajednica Istarske županije i istar. gradova cilj koje je podizanje razine blagostanja te uspostavljanje sustava vrijednosti radi zaštite ljudskih, prirodnih i proizvodnih resursa) 14. XII. 1999., a s radom je započela 1. VI. 2000.

Jurina i Franina, istar. kalendar koji kao godišnjak s prekidima izlazi od 1922. Tada je, pod naslovom Franina i Jurina.

Naslov potječe od imena likova Jurine i Franine, istar. čitateljstvu tada već dobro poznatih komentatora suvremenih prilika.

Na lokalnim izborima 1997. osvojila je nekoliko vijećničkih mjesta u više istar. općina i gradova (Brtonigla, Umag, Višnjan, Ližnjan, Vodnjan, Pula), a na izborima 2001. u Ližnjanu i Puli sa 6 vijećničkih mjesta i u koaliciji sa Socijaldemokratskom partijom i Nezavisnom listom Loredane Štok uspostavila je vlast.

U posljednje vrijeme osniva ogranke u više istar. mjesta.

XIV. st. završilo je njihovo širenje u Istri i uspostavljena posebna uprava za istar. posjede sa sjedištem u Pazinu, gdje su imali svoju palaču.

Posebno je pažljivo raspoređivao rupice na prebiralici i bio je posljednji majstor koji je gradio roženice s pet rupica (stariji su svirači držali da se s pet rupica može postići tonski niz koji odgovara istar. melosu).

Zbog manjeg učinka hlađenja Kvarnerskoga zaljeva u usporedbi s otvorenim morem ispred zapadne Istre, ljetne su temp. u Liburnijskom primorju nešto više nego na zap. istar. obali.

Preostali obalni pojas u Liburnijskom primorju na ist. strani poluotoka te područje sjeverno od rijeke Mirne na zap. i sjeverozap. obali ima umjereno toplu vlažnu klimu s vrućim ljetom (Cfa po Köppenu), a unutrašnjost istar. poluotoka ima inačicu s toplim ljetom (Cfb po Köppenu).

Pernića od 1965. pod okriljem Radio Pule provodi se sustavno snimanje i čuvanje istar. folklornoga blaga, njegovo predstavljanje u radioemisijama, u novinama i stručnim publikacijama, na smotrama nar. pjesme i plesa i ostalim folk. manifestacijama.

Veli Jože svojom simbolikom i metaforičnošću i bajkovitošću upućuje na vječnu borbu Dobra i Zla, na sudbinu istar.

I nar. predaja i Nazorov tekst likom Veloga Jože tumače istinu o pov. usudu i položaju istar. čovjeka, o nac. borbi i socijalno-staleškim sukobima hrv. kmeta, težaka, poslušna i do samozataje pokorna, potom smjela i pobunjena orijaša, uspravljena diva koji od Mlečića konačno traži pravicu.

Spinčićem i drugim političarima i književnicima istar. preporoda, ali i Franom Supilom, Milanom Begovićem, A.

Istar ska opći na Ba le sa svo jih tek nešto više od ti su ću sta no vni ka i osam de se tak če tvor nih ki lo me ta ra površine po slje dnje je če ti ri go di ne zbog projekta Bale epi cen tar svo je vr snog po li ti čko-po du ze tni čkog ek spe ri men ta.

Od 1999. održava se svake godine u Puli, što pruža mogućnost afirmacije istar. skladateljima i ansamblima.

B. je tada u usponu, istar. cestama voze biciklisti iz cijele Europe, a staze su upisane u turist. vodiče.