Kako se od Račkoga do danas zamišljala kao nekakva pokroviteljica književnosti i umjetnosti, rekao bih po stereotipu stanovite platonske idealizacije Miličine uloge, Josip Vončina je (Analize starih hrvatskih pisaca, Split 1977) pretpostavljao da je ona zapravo Pelegrina koja se u tom rodoslovnom stablu obitelji Cipiko navodi kao redovnica, a Cvito Fisković gotovo kategorički tvrdi da je Milica hrvatsko ime odmila za Mariju, koja je tamo navedena kao usidjelica.

O knjizi su govorili akad. Josip Vončina, Duško Slatković i Stjepko Težak.

23 Otada do Krstina doba knezovi Krčki, koji su se od prve polovice XVI. st. prozvali Frankopanima, dali su četiri hrvatska bana: to su: Ivan Krčki (ban 1392 - 1393), Nikola (1426 - 1432), Ivan (1434 - 1436) i Stjepan, Krstin djed (1434 - 1437). (Josip Vončina, str. 349) 24 Vuci, str. 71.

Glavni je urednik biblioteke akademik Vlatko Pavletić, izvršni su urednici akademici Dubravko Jelčić i Josip Vončina, a biblioteka ima dvadesetak urednika pojedinih izdanja.

Tijekom proteklih desetak godina objavio sam u suvremenoj transkripciji (i radnoj transkripciji teksta koju je načinio akademik Josip Vončina) nekoliko pjesama iz Pisni  na koncertnim podijima počela se češće izvoditi Jurjevićeva glazba, snimljen je i nosač zvuka.

Javljaju se kao istraživači poznati povjesničari umjetnosti Cvito Fisković i Kruno Prijatelj, filozofiju zastupaju Vladimir Filipović i Ljerka Schiffler-Premec (koja će postati jednom od najodanijih sudionica skupa do danas), vrijedne kulturnopovijesne dokumente i svoja bogata arhivska istraživanja u dalmatinskim gradovima počinje, također i do danas vjerno i skupu odano, prezentirati Nevenka Bezić-Božanić, jezične probleme apostrofira također od tada stalni sudionik Josip Vončina, a najnovija generacija teatrologa predstavljena je Slobodanom P.

Godine 1993. inicirali su Vlatko Pavletić, Dubravko Jelčić i Josip Vončina pokretanje« Stoljeća hrvatske književnosti« kao znanstveni projekt koji će uvažavati načela tekstologije. (hkv)

Josip Vončina precizira: Jezik svojih bosančicom tiskanih knjiga izgradio je Divković na tzv. šćakavsko-ijekavskim govorima tuzlansko-fojničke aree, no težio je postići takav pisani jezik koji bi znatno prerastao lokalne granice.

Na izložbi su izloženi pretisci romana " Planine " te predstavljen i prijepis nepoznate Zoranićeve ekloge (renesansne pastirske pjesme) koja se čuva u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, a koju je akademik Josip Vončina na temelju jezičnih analiza pripisao upravo Zoraniću.

Uz brojne knjige u raznovrsnim Matičinim bibliotekama posebna je pažnja posvećena golemom i jedinstvenom nakladničkom projektu, Stoljeća hrvatske književnosti, kojega je glavni urednik akademik Vlatko Pavletić, a izvršni urednici akademici Dubravko Jelčić i Josip Vončina, u kojem će hrvatska pisana riječ, od svojih početaka do danas, u svojoj tropismenoj i trojezičnoj biti, biti prikazana u kritičkoj i znanstvenoj obradbi, u odličnoj knjižnoj opremi Alfreda Pala, koja će svjedočiti o naporima našega doba, kada unatoč općem siromaštvu kao posljedici rata na Hrvatsku, hrvatski kulturni djelatnici daju svoj prinos za bolju i sretniju Hrvatsku, za njenu duhovnu obnovu, koja se postiže kulturom duha i života, s jasnom spoznajom o solidarnosti i zajedništvu cjelokupnoga hrvatskoga društva.

Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, glavni urednik Vlatko Pavletić, izvršni urednici Dubravko Jelčić i Josip Vončina.

18. listopada - Istaknuti hrvatski jezikoslovac i poznavatelj povijesti hrvatskoga jezika, akademik Josip Vončina preminuo je u 79. godini u Zagrebu.

Krsto ⠀ Josip Vončina otkriva novu zanimljivost ⠀ potpisuju se na više raznih načina, čak u šest oblika, i to ovako: Frangapan, Frangepan, Frangipan, Frangopan, Frankapan, Frankopan.

Za nas povjesničare i pomoćnopovijesne stručnjake, međutim, osobito je zanimljivo što se, s jedne strane, upravo filolog i književni povjesničar Josip Vončina uhvatio u koštac sa starim problemima, koji povjesničari te znanstvenici i stručnjaci iz pomoćnih povijesnih znanosti genealogije, kronologije i onomasiologije do sada nisu riješili: čije je majke Franjo sin, s druge strane, kako se, zapravo, on imenuje i prezimenuje, te, s treće strane, kada je rođen; četvrti podatak ⠀ u kojem je mjestu rođen ⠀ ni Vončina nije mogao pronaći, pa tako ni utvrditi to rodno mjesto.

A iz toga otkrića taj autor dolazi i do druge značajne konstatacije ⠀ Ana Katarina nije bila Franjina polusestra, kako je to govorio još Lopašić, a u novije vrijeme to kaže i Georgijević, 59 već joj je pravi brat ⠀ zaključuje Josip Vončina. 60

Josip Vončina i inače je ⠀ kako rekosmo ⠀ dao osobit prinos znatno boljem poznavanju književnoga djela F.

Drugi dio knjige zanimljiv je zbog znanstvenika samih kao i njihova prinosa hrvatskoj slavistici i kroatistici (Vatroslav Jagić, Ivan Milčetić, Ante Sekulić, Eduard Hercigonja, Radoslav Katičić, Josip Vončina, Josip Bratulić).

Takvo što učinio je Josip Vončina (Jezična baština, Split 1988), ali glavni nedostatak Vončinine knjige bio bi taj što se pretjerano inzistira na lingvostilističkoj analizi i na onim mjestima koja zahtijevaju podrobnija filološka objašnjenja.

Tu je vrstu u novijoj hrvatskoj književnosti započeo August Šenoa Zlatarovim zlatom 1871. (...) a nastavio Eugen Kumičić (Urota zrinsko-frankopanska 1893, Kraljica Lepa 1902) i drugi. (Josip Vončina: Roman Vuci Milutina Nehajeva, pogovor romanu Vuci, 1994, str. 347) Roman se pojavio i tri godine poslije, u izdanju biblioteke Croatica (I. kolo, knjiga 23), slavonskoga nakladnika ÂťRiječÂŤ iz Vinkovaca.

Značajnije analitičke studije usmjerene na Kačićev prinos kroz Razgovor ugodni ostvarili su Karlo Eterović, Gašpar Bujas, Tomo Matić, Jeronim Šetka, Francesco Perilla, Anđelko Mijatović, Josip Vončina, Davor Dukić i tako redom, sve do najnovije Botičine.

Taj njegov " patriotizam " u Planinama ne bismo mogli, kako kaže Josip Vončina, " svrstati u lingvistiku, nego u enigmatiku ".

Posljednjih se godina, međutim, akademik Josip Vončina (redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i redovni profesor Filozofskoga fakulteta u Zagrebu) intenzivnije okrenuo proučavanju dijela frankopanske genealogije, i to u vezi s arheografskim objavljivanjem djela Franje II.

O tome svjedoče i dvije opsežne bibliografije koje je složio i 1995. objelodanio upravo Josip Vončina. 21 Međutim, stvarnih, faktografskih podataka koji bi pomogli stvoriti preciznu biografiju F.

Josip Vončina prvi je u nas koji se ⠀ izvan svojega užega jezikoslovnoga i književno povijesnoga zanimanja ⠀ u novije doba prihvatio precizne rekonstrukcije bitnih genealoških i drugih pomoćnih povijesnih podataka o Franji II.

Značajnije analitičke studije usmjerene na Kačićev prinos kroz " Razgovor ugodni... " ostvarili su Karlo Eterović, Gašpar Bujas, Tomo Matić, Jeronim Šetka, Francesco Perilla, Anđelko Mijatović, Josip Vončina, Davor Dukić i tako redom, sve do najnovije knjige Stipe Botice, koji navodi da je " Kačić ostvario dragocjenu baštinu, kao neiscrpnu riznicu, koja je obilno trošena - ali do danas neistrošena... "

12. lipnja u 18:00 sati Zavod za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Požegi organizira u svojim prostorijama, Županijska 9, predavanje prof. dr. sc. Diane Stolac: Akademik Josip Vončina - požeški đak te predstavljanje Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci.

Jedno novopronađeno djelo, anonimnu pastirsku eklogu iz 16. st., suvremena književna povijest (Josip Vončina) pripisuje, s mnogo opravdanja, Zoraniću.

Svečanost je zanosno vodio prof. dr. fra Bonaventura Duda a govorili su akademik Josip Vončina, isusovački provincijal o.

Ostaje činjenica: prof. dr. Josip Vončina obogatio je ⠀ i popunio ⠀ genealošku, onomasiološku i kronološku prazninu te u tim područjima popravio niz grešaka u vezi s (čak) osnovnim podacima o Franji II.

Na temelju jezičnih analiza što ih je proveo Josip Vončina može se zaključiti da je Ivan Belostenec radio na obama dijelovima Gazofilacija.