Nakon što im je kralj Žigmund oduzeo imanja poslije Krvavog sabora križevačkog, knezovi Lacković su se sklonili u kalničkoj regiji gdje su se njihovi potomci integrirali s domaćim plemstvom.

Marijin zaručnik, kasniji ugarsko-hrvatski kralj Žigmund Luksemburški, jednom je od svojih banova naredio da napadne Ivanić.

Ubrzo nakon njegova osnutka. kralj Žigmund postao je svetim rimskim carem, te je red prozvan " Carskim i kraljevskim dvorom Zmaja ".

Na otvoren otpor se digao kada je ugarski kralj Žigmund krenuo na Turke.

Kralj Žigmund je mladog Friedricha osudio na smrt.

Knez Vlad prezime Drakula dobio je po svom ocu kojeg je 1431. ugarsko-hrvatski kralj Žigmund Luksemburški zbog vojnih zasluga primio u viteški Red Zmaja.

Početak označava emitiranje izvanrednih televizijskih vijest u kojima se izvještava o porazu u Bitci kod Nikopolja nakon koje je nestao kralj Žigmund.

Anžuvinac, a potvrdio kralj Žigmund Luksemburški.

Kralj Žigmund Luksemburški na to je zaprijetio da će slomiti Husove sljedbenike, ali time je samo pogoršao stanje.

Vlasnici Velikog Kalnika bili su kroz povijest, među ostalima, kralj Žigmund, ban Ivan Korvin, obitelji Alapić, Orehoczy, Erdody, Drašković i Keglević.

... da je hrvatsko-ugarski kralj Žigmund Luksemburški (vladao od 1387. do 1437. god.) u Krapini 1404. godine oženio Barbaru Celjsku, kćer grofa Hermana Celjskog i Zagorskog?

U srednjem vijeku, bila je trgovište, koje je kralj Žigmund prije 1396. založio banu Mikcu Prodaviću.

Bili su to: herceg Koloman, Babonići, ban Mikac, kralj Žigmund, biskup Eberhard, grofovi Celjski, kralj Matija Korvin, herceg Ivaniš Korvin, Juraj Branderbuški, Nikola Zrinski i posljednji mu gospodari-Gregorijanci.

Anžuvinca, kojega nasljeđuje kralj Žigmund Luksemburški.

Grb Dalmacije s tri zlatne okrunjene leopardove glave koristi se barem od 14. stoljeća, a potvrdio ga je kralj Žigmund Luksemburški (vladao od 1387. do 1437.).

Godine 1433. kralj Žigmund je shvatio da je velika opasnost zaprijetila njegovim kraljevinama i od Osmanlija i od Mlečana.

Kralj Žigmund Luksemburški godine 1387. u znak zahvalnosti darovao je Cetin i još neke posjede knezu Ivanu Krčkom.

Jednu je grupu predvodio kralj Žigmund Luksemburški, koji je putem supruge postao vladar u Ugarskoj i Hrvatskoj.

Kralj Žigmund Luksemburški pozvao je protivničke velikaše na sabor u Križevce radi dogovora.

Nakon smrti Tvrtka I., središnja vlast još više slabi, a na politička zbivanja u kraljevstvu utječu četiri činitelja: hrvatsko - ugarski kralj Žigmund Luksemburški, domaći plemići, Turci i problemi sa herezom u narodu.

Kralj Žigmund je na ovo mletačko širenje odmah uputio prijetnje da će oduzete gradove vratiti silom, a Nikola Frankopan je u njegovo ime pokušao obraniti Rab, ali bezuspješno.

Viteški red je ustanovio ugarsko-hrvatski kralj Žigmund Luksemburški 1408, a u njemu su večinu sačinjavali Hrvati zbog položaja Hrvatske na granici prema Osmanijskom carstvu i vazalnim balkanskim zemljama.

Dubrovački senat 11. siječnja 1389. svom veleposlaniku koji je imao ići u Apuliju, dao je zadatak da izvijesti one koji budu zarobili bivšega zagrebačkog biskupa, da će ih kralj Žigmund bogato nagraditi ako mu ga predaju.

Hrvatsko-ugarski kralj Žigmund Luksemburški počeo je tek 1434, dvije godine poslije Nikoline smrti, nazivati de Frangepanibus Nikolina prvoga i trećega sina ⠀ Ivana VI. i Stjepana II, kojima je povjerio i subanstvo Dalmacije i Hrvatske.

Međutim, kralj Žigmund je pogazio danu riječ i zatražio je da mu se predade baština Nelipčića te je poslao slavonskog bana Matka Talovca da im je preotme.

Kralj Žigmund je, međutim, preživio bitku s Turcima i želi pomirbu s hrvatskim velikašima.

Iako se posrednim putem može saznati da su Molve postojale u 13. stoljeću, prvi put se pouzdano spominju 1330. Prema ispravi iz 1366. vidi se da je u Molvama bilo središte maloga istoimena feudalnog posjeda, koji 1397. kralj Žigmund daje sinovima Ivana od Kanjiže.

Godine 1405. mađarski kralj Žigmund Luksemburški dodjeljuje gradu, tada poznatom kao Székelyvásárhely prema mađarskoj etnićkoj zajednici Sikula, pravo održavanja sajmova.

Jankov otac, Vojk, uzeo je prezime Hunjadi kad mu je kralj Žigmund Luksemburški 1409. godine poklonio posjed i dvorac Vaydahunyad (rum.

No vrlo brzo, 1408. godine, zbog sukoba oko ugarsko-hrvatskog prijestolja zapalio ga je Ugarski kralj Žigmund Luksemburški.