Družbu su 1905. osnovali Emilij Laszowski Szeliga, Prazmaj Brloški i Ozaljski I. i dr. Velimir Deželić st., - Prazmaj Klokočki.

Prema pečatu iz XVII. stoljeća, boje rekonstruirao Laszowski, 1936. Kaptol je zajedno s Novom Vesi te Gričom i Vlaškom Vesi 1850. godine ujedinjen u grad Zagreb.

Laszowski također piše da je selo već onda bilo brojno i imućno.

Laszowski: Hrv. povj. građevine I. 201.

Ona, naime, na čelu s predsjednikom Josipom Jakovčićem, nastoji nastaviti putovima koje su već zacrtali Ivan Belostenac, Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan, ili Radoslav Lopašić, Emil Laszowski te Slava Raškaj.

Emilij Laszowski rodio se u Brlogu kraj Ozlja 1868. godine.

Donesena je odluka da iskrcavanje zapadnih saveznika u Francusku počne u svibnju 1944. dok će istodobno Crvena armija početi veliku ofenzivu na istočnom bojištu. 1949. U Zagrebu je umro hrvatski povjesničar i arhivist, kulturni i javni djelatnik Emilij plemeniti Laszowski, (rođen 1. travnja 1868. u Brlogu kraj Ozlja na Kupi).

EMILIJ LASZOWSKI (1868 - 1949) rođen je u Brlog-gradu kod Kamanja.

Prvi ravnatelj Gradskog muzeja u Zagrebu, Emilij pl. Laszowski, bio je član Društva " Braće hrvatskog Zmaja " koje je osnovalo Gradski muzej.

Doduše, prvi važniji historiografski prinosi rasvjetljavanju osmanskog doba u Slavoniji pojavili su se još na izmaku 19. i u ranome 20. stoljeću, u knjigama i časopisnim izdanjima arhivske građe kršćanskog podrijetla što su ih, u prvom redu za vojno⠀ političku i uopće svjetovno⠀ društvenu povijest, priredili Tadija Smičiklas, Emilij Laszowski, Ferdo Šišić, Radoslav Lopašić, Ivan Bojničić i još poneki autori, a za crkvenu povijest Euzebije Fermendžin, Janko Barl, Julijan Jelenić, kojima se nešto kasnije s pojedinačnim prilozima pridružuju i Krunoslav Draganović, Miroslav Vanino i drugi.

Ostaje nepoznato da li Ferjančić te njegovi mentori i suradnici Bizantološkog instituta nisu poznavali nastavak koji je priredio za tisak Laszowski, ili su to uradili namjerno.

Arhivsko gradivo nastalo do 1858. prenijeto je 1914. iz Kamenitih vrata kao polog u depozit u novoizgrađenu zgradu Zemaljskog arhiva, čime započinje treća razvojna faza. (Tu je ostalo do 1965.) Ravnateljstvo Zemaljskog arhiva vodilo je upravu nad gradskim arhivom, Emilij Laszowski postao je njegov kustos, a grad je i dalje ostao vlasnikom svoga gradiva.

Prvi Veliki Meštar Braće Hrvatskog zmaja Emil Laszowski te 1909. ne može, naravno, pozvati Hitnu i zato hitno poziva Zagrepčane« radi napretka milog i našeg glavnog hrvatskog grada ».

Slično je i sa selima s područja negdanje Srijemske županije, od Starih Mikanovaca na zapadu do Zemuna na istoku: u Babinoj Gredi rođen je Mijat Stojanović, u Ceriću Miroslav Brandt, u Golubincima Ivanka Vujčić-Laszowski, u Hrtkovcima Miroslav S.

Laszowski, 1936), obojan plavo s bijelim elementima.

Sta ¬ riji autori (Laszowski, Lopašić) vjeruju da je to mjesto bilo današnje Jastrebarsko.

Ova zastava čuvala se u gradskoj vijećnici na Markovom trgu, izgleda ne baš uvijek najbolje, jer kad je 1896. nađena u nekom kutku bila je to prilična novinska senzacija. [ Laszowski ] Od tad je opet u vijećnici sve do 1907. godine. [ Premerl ] Ova se zastava isticala u svečanim prigodama.

Prvi predsjednik Povjerenstva postaje Tadija Smičiklas, ugledni kulrurni radnik, profesor i pisac povijesti hrvatskog naroda, a članstvo mu također čine istaknute ličnosti kulturnog života, konzervatori, primjerice Josip Brunšmid, Viktor Hoffiler, Emilije Laszowski, Martin Pilar, Stjepan Podhorski, Janko Barlč; nešto kasnije priključuju se i Vladimir Tkalčić, Branko Šenoa, Većeslav Heneberg, Vjekoslav Noršić, Josip Matasović, Julius Kempf, Ivan Rupčić i dr. Svi oni po patriotskoj dužnosti širom sjeverne Hrvatske vode skrb o najrazličitijim spomenicima, nastalim, kako je izrijekom navedeno u statutu, do kraja 18. stoljeća.

Družbu su utemeljili 1905. godine Emilij Laszowski (poznat i po svojim heraldičkim radovima) i Velimir Deželić stariji, a ime je odabrano po uzoru na Ordo equestris draconis, Red zmajskih vitezova hrvatsko-ugarskog kralja Žigmunda Luksemburškog, utemeljenog 1408. godine, u kojem su pretežno bili hrvatski plemići.

Emil Laszowski je već 1907. prenio dio arhivskog gradiva nastalog radom gradečkog magistrata iz prostorija Gradske vijećnice u kulu nad Kamenitim vratima.

Izložba " Laszowski u 10 slika "

Naime, 13. rujna 1909. godine Emilij pl. Laszowski, povjesničar i Veliki meštar Braće hrvatskoga zmaja došao je na ideju za osnivanje Društva za spasavanje u Zagrebu.

Veliki meštar Emilij pl. Laszowski i njegov zamjenik dr. Velimir Deželić st. iznijeli su sredinom kolovoza 1906. prijedlog da se Âťo 1000 - god.

Od začasnih članova koji su bili i članovi Družbe spominju se dr. Gjuro Arnold, don Frane Bulić, Joso Bužan, dr. Ante Cividini, Juraj Denzler, dr. Velimir Deželić st., Josip Hanuš, dr. Rudolf Horvat, dr. Milan Ivšić, Ivo Kerdić, Emilije Laszowski, Tošo Lesić, Franjo Lučić, Alfred Makanec, Lujo Marun, Milutin Mayer, Ivan Aziz Milićević, Stjepan Platzer, Stjepan Širola, Ivan Trnski, Josip Vancaš.

Riceputi spominje crkvu sv. Stjepana uza zid na zapad, tik varoških vratah, a prihvaćaju ga i Emil Laszowski i Vjekoslav Klaić.

Zbirku je utemeljio Emilije Laszowski u vrijeme ravnatelja Zemaljskog arhiva Ivana Bojničića kao pomagalo pri sastavljanju odgovora na genealoške upite.

Temelji se na pečatu trgovišta Našice iz 1880. godine, koje Laszowski prikazuje u bojama.

Prema pečatu iz 1676. godine, boje rekonstruirao Laszowski, 1936. Danas Općina Krašić u Zagrebačkoj županiji.

Laszowski bilježi upotrebu tog grba u 1930 - im te spominje općinsku zastavu koja ga prikazuje, no detalji su za sada nepoznati.

Posebno mjesto u cjelovitoj slici slavonske historiografije pripada, pak, istraživačima-arhivistima i izdavačima izvorne povijesne građe, kao što su, uz već spomenute Tadiju Smičiklasa i Ivu Mažurana, primjerice Euzebije Fermendžin, Emilij Laszowski, Kamilo Firinger, Stjepan Sršan, Josip Barbarić, Antun Dević.