Izmjene Zakona o hrvatskom državljanstvu najavljene su još u veljači 2002. Potpuno se mijenja Zakon o hrvatskom državljanstvu?, bio je naslov teksta koji je donio Jutarnji list. Ministarstvo unutarnjih poslova razmišlja da napravi prijedlog određenih izmjena Zakona o hrvatskom državljanstvu, a možda i da ga u cijelosti izmijeni, rekao je Ljubomir Antić, pomoćnik ministra unutarnjih poslova, pri kraju dvodnevne konferencije prava izbjeglica u hrvatskom zakonodavstvu. Inače, rasprava o problemima koje imaju izbjeglice iz Hrvatske u ostavarivanju prava na hrvatsko državljanstvo, a time i svih ostalih prava, obilježila je drugi dan skupa udruga iz Hrvatske, BiH i SRJ.

Ljubomir Antić pozvao je udruge da MUP-u pošalju svoje zahtjeve da se u suradnji s međunarodnom zajednicom izmjenama zakona pokuša dati šansa bivšim državljanima SFRJ da se to pitanje regulira, za što se on osobno zauzima (Jutarnji list, 16. 2. 2002.).

Ljubomir Antić složio se oko važnosti ovog djela za sinteze profesionalnih povjesničara, te dodao:

Tako samo najvažnijim valovima, onima prije Prvog svjetskog rata i onima neposredno nakon Drugog ima prave literature (Ljubomir Antić se jedini dostojno posvetio ovoj temi).

Ljubomir Antić je, govoreći jesu li zločini samo ubojstva bez presude, ustvrdio ako se samo fokusiramo na ubojstva bez suđenja, slika o komunističkim zločinima kvalitativno bi bila iskrivljena.

Ljubomir Antić naslovio je svoje izlaganje Hrvatske katoličke misije, čuvari nacionalnog identita i hrvatskog jezika.

O djelu su govorili Danira Bilić, ravnateljica HMI, dr. Ljubomir Antić, povjesničar, i Vladimir Alavanja, kustos NMZ i urednik knjige

Trećega prosinca, u palači Matice hrvatske, predsjedavao je dr. Tomo Vinšćak, a predavanja su održali Ljubomir Antić: Konšćak i Amerika susret civilizacija, Vlado Horvat: Isusovci i misije, Mijo Korade: Kundek u Americi i Marina Perić: Hrvati u Čileu s posebnim osvrtom na život i rad Rajmunda Kuparea.

Ljubomir Antić o Srećku Badurini napisao je pismo u kojem biskupa predstavlja kao tihog, samozatajnog i nenametljivog svećenika.

9:40 Ljubomir Antić Jesu li zločini samo ubojstva bez presude? 10:00 Zdenko Radelić Rat i revolucija: bitne pretpostavke komunističke represije u Hrvatskoj 10:20 Vladimir Geiger Brojidbeni pokazatelji o ljudskim gubicima Hrvatske u Drugom svjetskom ratu i poraću 10:40 Anđelko Akrap Problem osnovnih demografskih veličina na početku Drugoga svjetskog rata 11:00 Martina Grahek-Ravančić Propaganda i tisak o djelovanju Zemaljske komisije za ratne zločine okupatora i njihovih pomagača i procesuiranju ratnih zločina

Težaci, ribari, pomorci stizali su u velikom broju u Čile 70 - ih godina 19. stoljeća privučeni zlatnom groznicom od koje su nekima, kako je to svojedobno kazao povjesničar Ljubomir Antić, ostajali samo ožiljci.

Skup je službeno zatvorio Ljubomir Antić, jedan od organizatora, koji je uz zahvalu sudionicima istaknuo važnost organiziranja skupa koji je obradio sva temeljna pitanja hrvatske politike u dvadesetom stoljeću, ali ujedno ostavio mjesto za dalja proučavanja problematike.

Ljubomir Antić, izvanredni profesor i dr. se.

Ljubomir Antić,« 1918. granica epoha », govorio je o promjenama u kojima se našlo europsko društvo nakon Prvog svjetskog rata.

[ 13 ] Ljubomir Antić,« Nacionalni identitet i globalizacija »; u: V.

POVJESNICA Ljubomir Antić: Dvadeset i prvi rođendan hrvatske države Igor Zidić: Oslobađajuća presuda kraj Domovinskoga rata Marina Perić Kaselj Ivan Čizmić: Hrvatski savez u Sjevernoj i Južnoj Americi Estela Banov Depope: Iz kulturne povijesti američkih Hrvata Marin Sopta: Hrvatsko narodno vijeće u Kanadi Luka Budak: Dva povijesna projekta australskih Hrvata Gojko Borić: Krivotvorine jedne povjesničarke Alojz Jembrih: Društvo prijatelja gradišćanskih Hrvata

Neven Skroza pročitao je tekst o biskupu Srećku kojeg je napisao povjesničar prof. dr. Ljubomir Antić.

Ljubomir Antić je prilikom predstavljanja knjige rekao da ju je, za razliku od dosad objavljenih svojih knjiga, doživio kao otkrivanje, jer se o Ivanu Krstuloviću jako malo pisalo.

Otkrijem li još što su pisali akademici Radoslav Katičić, Petar Šimunović, Luko Paljetak, Marin Zaninović, Predrag Matvejević, Nenad Cambi ili pak Iv o Babić, Jurica Pavičić, Ivica Maštruko, Duško Kečkemet, Veljko Barbieri, Ljubomir Antić, Jure Bogdan i mnogi drugi ugledni autori, neće biti potrebe ni čitati knjigu

O zborniku je govorio prof. dr. Ljubomir Antić, te je naglasio kako se u njemu traga za najboljim rješenjima prilagođavanja procesu globalizacije koji je postao realnost i stoga mu se treba ozbiljno pristupiti kako bi u velikom loncu za taljenje sačuvali sebe, dok je dr. Željko Sabol istaknuo kako zbornik upozorava na globalizacijske zamke, ali i nudi rješenja za koja je posljednji čas.

O zborniku će govoriti: prof. Igor Zidić, prof. dr. Ljubomir Antić, dr. Željko Sabol, prof. dr. Petar Selem, prof. dr. Zdravko Tomac i dr. sc. Marko Veselica.

O imenu Društva Ljubomir Antić piše da je nastalo " u atmosferi napornog rada za stjecanje početnog kapitala, svježih sjećanja na domovinu, i lošeg odnosa s austrijskim predstavnicima ".

Ljubomir Antić ukazuje da su svi akteri na hrvatskoj javnoj sceni, uključujući i Katoličku crkvu, bili pristaše jugoslavenskog ujedinjenja.

Ljubomir Antić izlaganjem Konšćak i Amerika susret civilizacija ukazao je na mnoge poteškoće s kojima su se u novom zemljopisnom i društvenom okruženju susretali misionari.

Organizacijski odbor, koji su činili Zorislav Lukić, Ljubomir Antić, Nada Kisić-Kolanović i Mira Kolar, teme je odabrao unaprijed, te ih predložio predavačima, kako bi se izbjeglo ponavljanje tema i obradila sva područja važna za to razdoblje.

Urednici izdanja su Zorislav Lukić i Božo Skoko, a autori priloga su: Josip Bratulić, Slaven Letica, Ljubomir Antić, Božo Skoko, Tonči Matulić, Ranko Matasović, Mladen Klemenčić, Davorin Rudolf, Jure Vujić, Ante Stamać, Tuga Tarle, Sanja Nikčević, Frano Prcela, Ivan Markešić, Tomislav Šola, Vladimir Peter Goss, Feđa Vukić i Nikola Albaneže.

Na okruglom stolu govorili su povjesničari Mate Artuković, Mario Jareb, Ante Nazor, Josip Jurčević, Ivo Rendić Miočević, akademik Nikša Stančić, Ljubomir Antić, Ante Bežen, Robert Skenderović i Davor Marijan te Ljilja Vokić

U 20.52 sata Povijesni slikokaz: Pasionska baština O pasionskoj baštini ili baštini Isusova trpljenja govore predsjednik istoimene udruge mr. Jozo Čikeš i prof. dr. Ljubomir Antić.

Ljubomir Antić, Hrvatska federalistička seljačka stranka, Radovi IHP, 15/1982

Nova molba za ocjenu magistarskog rada podnijeta je 15. srpnja 2004., a Odsjek za povijest predložio je na prošloj sjednici vijeća povjerenstvo za ocjenu rada u sastavu: dr. sc. Ljubomir Antić, dr. sc. Božena Vranješ Šoljan i dr. sc. Nenad Moačanin, kojem je u sadašnjem prijedlogu promijenjen redoslijed.