Knjiga dr. sc. Aleksandre Ščukanec pod naslovom Njemačko-hrvatski jezični dodiri u Gradišću, u izdanju Hrvatske matice iseljenika i Znanstvenog instituta gradišćanskih Hrvatov, osvojila je nagradu Ljudevit Jonke ".

Ubrzo je, u prosincu 1966., u Beču, u posjetu Klubu gradišćan skih Hrvata boravila jedna skupina hrvatskih kulturno-prosvjetnih i javnih djelatnika Ljudevit Jonke, Ivo Frangeš, Marin Franičević, Zvonimir Komarica i Ićan Ramljak.

Na skupštini je odlučeno da se utemelji plaketa »Ljudevit Jonke« prema imenu Matičinog predsjednika za vrijeme hrvatskog proljeća i istaknutog hrvatskog jezikoslovca.

Tako je nakon proglašenja kontrarevolucionarima Šime Đodana i Marka Veselice uredništvo HT-a sazvao predsjednik Matice hrvatske Ljudevit Jonke i prenio poruku da će nas hapsiti ako ne prestanemo.

Kada je za koju minutu ustao predsjednik Matice hrvatske, profesor Ljudevit Jonke, nestalo je i ono malo žamora.

Puno su za upoznavanje hrvatskih čitatelja s češkom književnošću učinili i Pavao Rakoš, Ljudevit Jonke, Nikola Kršić, češku poeziju kongenijalno prevodi Dubravka Dorotić Sesar, bez čije suradnje ne bi nastala Zlatna knjiga češkoga pjesništva.

Ali Josip Hamm, koji je postao voditeljem slavistike u Beču, napušta uredništvo god. 1960. Glavnim je urednikom već od početka Ljudevit Jonke.

U drugom dijelu knjige tekstovi su koji također idu u tematski okvir piščeva izbora, ali je u njemu uglavnom riječ o znastvenicima ili jezikoslovcima kao autorima, i o teškoćama koje su oni imali pri svojem izboru (Ljudevit Jonke, Vatroslav Kalenić, Julije Benešić), kao podsjetnik imaginarnom čitatelju, onome što je ponekad sumnjičav prema jezikoslovcima kod proučavanja jezika i književnog djela.

Prvi glavni i odgovorni urednik bio je Ljudevit Jonke kojeg je nakon 18 godina ovog posla zamijenio Stjepan Babić (od listopada 1970. do prosinca 2003.).

Tako pokojni lingvist Miro Kačić svjesno piše u svojoj sjajnoj knjizi« Jezikoslovna promišljanja »: svijesno (a ne svjesno-stariji oblik koji su rabili i Miroslav Krleža, Ljudevit Jonke itd.), izvlastba (unatoč odbacivanja u pravopisu sklopa stb: izba, a ne istba), razvrstba (isto), sredotočba (slično svjedočba, a ne svjedodžba-dakle odbacivanje jednačenja po zvučnosti zbog jasnoće), dopunbeni (a ne dopumbeni, što bi bilo slično riječi stambeni) i sl.

Od tog sastanka č lanova upravnih tijela Matice hrvatske 12. prosinca pa do sjednice središnjih upravnih tijela Matice 10. svibnja 1990. i drugo od toga dana do obnoviteljskoga Sabora u prosincu 1990. U prvom razdoblju Maticu je vodio potpredsjednik Miroslav Brandt uz drugog potpredsjednika Stjepana Babi ć a, s obzirom da posljednji predsjednik Ljudevit Jonke više nije bio me đ u živima.

U knjizi ' Dvije strane medalje - dijalektološki i jezičnopovijesni spisi o hrvatskom jeziku ' (309 str.) obrađena su, između ostaloga, hrvatska narječja u srednjem vijeku, tri dijalekta triju narječja kao najizrazitiji primjeri migracija u hrvatskom jeziku, nacionalno u srednjojužnoslavenskim organskim i drugim idiomima, leksički, sintaktički i drugi utjecaji u hrvatskim dijalektima, čakavski, kajkavski i štokavski glagolski sustav, izoglose refleksa jata u hrvatskim organskim idiomima, čakavština kao jedno od hrvatskih narječja, hrvatska dijalekatna leksikografija u 20. stoljeću, hrvatski dijalekti u 17. i 18. stoljeću, kajkavsko narječje i njegova proučavanja, dosadanja proučavanja hrvatskih štokavskih dijalekata, hrvatska dijalektologija od 1945. do 2005., Zoranićev jezik i jezik hrvatske renesansne književnosti, jezik Marina Držića, kultura hrvatskog jezika u doba " Knjige od uspomene " (1673. - 1784.), hrvatski jezik 18. stoljeća i Andrija Kačić Miošić, ' najstariji dubrovački govor ' i ' najstarija dubrovačka proza ' Milana Rešetara, hrvatski jezikoslovci Kruno Krstić, Ljudevit Jonke te dijalektalno u zbirci Vinka Nikolića ' Moj grad ', ' Ognji i rože ' Ivana Gorana Kovačića, Josip Pupačić i stari pisci hrvatski, čakavština Miroslava Kovačevića Senjanina te jezikoslovac Dalibor Brozović kao i Glorija Rabac-Čondrić i Istra.

Dobitnica nagrade " Ljudevit Jonke ", knjiga " Njemačko-hrvatski jezični dodiri u Gradišću " Aleksandre Šćukanec, u izdanju Hrvatske matice iseljenika, na oko 430 stranica u 11 poglavlja obrađuje jezik gradošćanskih Hrvata, kako iz pisanih izvora tako i sa internetskih foruma i blogova, naglasio je recenzent Stjepan Damjanović.

Matica hrvatska nagradila je češkog slavista Dušana Karpatskog tek ustanovljenom nagradom Ljudevit Jonke za iznimna postignuća u promicanju hrvatskoga jezika i književnosti u svijetu.

Svojim je radom i djelovanjem zadužio hrvatsku pisanu kulturu te je s pravom predložen i izabran za prvoga nagrađenika nagrade Matice hrvatske Ljudevit Jonke profesor Ljudevit Jonke bio je predsjednik Matice hrvatske u najtežim njezinim godinama, a i sam je preveo brojna klasična djela iz češke književnosti na hrvatski jezik ".

Uz nagradu Ljudevit Jonke " koja je dodijeljena knjizi HMI i autorici Aleksandri Ščukanec, uručena je i nagrada Ivan Kukuljević Sakcinski " za divot izdanje Zadar za austrijske uprave " koju su zajednički napisali Šime Peričić, Marija Stagličić, Antun Travirka, Zvjezdana Radoš te Glorija Rabac-Čondrić, donoseći iscrpnu historiografsku analizu stvaranja urbane duše Zadra.

1979. umro je Ljudevit Jonke, hrvatski jezikoslovac i prevoditelj.

Godine 1941. izabrani su asistenti Milan Ratković za stariju hrvatsku književnost, Ljudevit Jonke za hrvatski jezik sa staroslavenskim i Emil Štampar za noviju hrvatsku književnost.

Od hrvatskih pisaca tu su: Branko Belan, Ivo Brešan, Vladan Desnica, Ivo Frangeš, Ivan Golub, Vlado Gotovac, Ljudevit Jonke, Davor Kapetanić, Slavko Kolar, Miroslav Krleža, Vojislav Kuzmanović, Ranko Marinković, Tonko Maroević, Marijan Matković, Predrag Matvejević, Slavko Mihalić, Vlatko Pavletić, Pavao Pavličić, Nikica Petrak, Vojmil Rabadan, Ivan Raos, Andriana Škunca, Antun Šoljan, Nikola Šop, Dragutin Tadijanović, Saša Vereš, Igor Zidić

Priprema osnivanje odsjeka (nakon katedara), koji počinje djelovati izborom novih kolega 1950: za hrvatski ili srpski književni jezik: Ljudevit Jonke, za povijest i dijalektologiju hrvatskog ili srpskog jezika: Mate Hraste, za narodnu književnost: Tvrtko Čubelić, za srpsku književnost: Vice Zaninović, za slovensku književnost: Anton Slodnjak, seminar za teoriju književnosti: Jure Kaštelan, za stariju hrvatsku književnost: Franjo Švelec (1951).

U prvome su uredništvu bili istaknuti, vrhunski hrvatski filolozi, književni historičar Antun Barac i jezikoslovci Josip Hamm, Mate Hraste, Ljudevit Jonke, Petar Skok i Sreten Živković.

Na tom su sastanku uz dr. Josipa Ritiga, predstavnika našega Društva, bili dr. Josip Hamm, sveučilišni profesor, dr. Ljudevit Jonke, sveučilišni profesor u ime Matice hrvatske, i Zlatko Gorjan, u ime Saveza prevodilaca Jugoslavije, a dogovor je supotpisao i Mate Hraste, sveučilišni profesor.

Kroatisti č ki doajen i utemeljitelj zagreba č ke bohemistike prof. Ljudevit Jonke najavio ga je (nama studentima) kao svoga mladoga nasljednika koji ga u znanosti o književnosti višestruko nadmašuje.

Jezik današnji profesora Ljudevita Jonkea Od 22. rujna 1961. do 27. kolovoza 1965, dakle nepune cetiri godine, vodio je prof. Ljudevit Jonke (Karlovac, 29. srpnja 1907 Zagreb, 15. ožujka 1979) jezikoslovnu rubriku pod naslovom Jezik današnji u zagrebačkom Telegramu, jugoslavenskim novinama za društvena i kulturna pitanja, u kojem ce koju godinu kasnije, 17. ožujka 1967, biti objavljena, i to na naslovnoj stranici, i čuvena Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika.

Pok. prof. Ljudevit Jonke je tada bio napisao: ' Bilo je ili Novosadski dogovor ili mi ' E, to su bila idilična vremena istinske demokracije

Koliko vam znači nagrada Ljudevit Jonke, koju vam je ove godine dodijelila Matica hrvatska? Dobiti priznanje od institucije kao što je Matica hrvatska znači zapravo postati sastavnim dijelom njezine već 166 - godišnje povijesti, i to je čast kakva se cijeni.

Mene osobno uz Maticu veže i činjenica da su joj na čelu stajali i moji dugogodišnji prijatelji Ljudevit Jonke, Vlado Gotovac, Josip Bratulić i sada Igor Zidić.

Od 300 europskih autohtonih manjina i regionalnih te manjinskih jezika čak je 90 jezika (na stranu 23 odnosno 24 službena jezika EU) u potrebi, poput jezika naših gradišćanskih Hrvata pa je ova Nagrada Ljudevit Jonke " pouzdan znak ozbiljnosti empirijskih istraživanja mlade znanstvenice dr. sc. Aleksandre Ščukanec.

Za tu antologiju i uopće promicanje hrvatske kulture i književnosti Karpatský je ove godine dobio nagradu Matice hrvatske, Ljudevit Jonke.

Knjiga " Njemačko-hrvatski jezični dodiri u Gradišću " Aleksandre Ščukanec, koja pruža detaljan uvid u problematiku utjecaja njemačkoga jezika na gradišćanskohrvatski iz sistemskolingvističke, sociolingvističke i jezičnobiografske perspektive, osvojila je nagradu ' Ljudevit Jonke ' Matice hrvatske, izvijestila je Hrvatska matica iseljenika (HMI) koja je objavila tu jezikoslovnu monografiju u suradnji sa Znanstvenim institutom Gradišćanskih Hrvatov (ZIGH) iz Trajštofa.