Inspirirana je nevelikim esejom Maxa Webera Protestantska etika i duh kapitalizma, koji spominje i Šonje.

Ono sto se pritom događa veoma je često opisivano pogođenom formulom Maxa Webera otčaravanje svijeta (Entzauberung der Welt).

Birokracija je još samo u djelima velikana sociologijske misli Maxa Webera definirana kao« racionalna organizacija »činovnika u službi naroda.

To je " demokracija s vođom " - pojam potiče od Maxa Webera, " plebiscitarna demokracija ".

Paradoksi zaključaka Maxa Webera ostaju vječno aktualni: dobre namjere povlače sobom često zlokobne posljedice; usuprot ideji, djelovanje na temelju nje nailazi na otpore i samo uzrokuje nepredvidive teškoće.

Pritom ne smijemo zaboraviti da je Schmitt slušao predavanja F. van Kalkena, pisca knjige Politika kao znanost, i Maxa Webera, koji su, obojica, u tom smjeru izveli pionirske podvige.

- Takav pristup u proučavanju književnosti i glazbe zaokuplja me već vrlo dugo, još od studentskih dana, kad sam čitao Maxa Webera, Arnolda Hausera i Adorna.

Parafrazirajući Maxa Webera đavo Aleksandra Novakovića daleko je stariji.

Glavna pouka jednog od najvažnijih djelâ sociološke misli, Protestantske etike i duha kapitalizma Maxa Webera, jest da ne smijemo olako uspostavljati jednostavne i jednosmjerne kauzalne veze između društvenih fenomena.

Ako već nisi, uzmi si sada već klasik Maxa Webera, " Protestantska etika i duh kapitalizma ".

Marx se smatra jednim od najutjecajnijih teoretičara socijalizma i komunizma te ga se redovito, uz Émilea Durkheima te Maxa Webera, navodi kao jedan od tri principijelnih arhitekata modernih društvenih znanosti.

Acemoglu i Robinson su prvo obavili petnaest godina istraživanja te se pozabavili raznolikim ekonomskim i društvenim teorijama od Maxa Webera do Jeffreyja Sachsa, a rezultat je ' hrabra, ambiciozna i fascinantna knjiga ', smatra FT.

Prema mišljenju drugoga Webera, Maxa Webera, bit i stremljenje ustavne države jest osiguravanje slobode.

Ja sam diplomirao na " poimanju moći u djelima Maxa Webera " i mogu ti reći da mnoge njegove sociološke stavke još i sada drže vodu.

Kada govorimo o spomenutoj temi moramo spomenuti i preporučiti knjigu od Maxa Webera, ' Protestanska etika rada i duh kapitalizma. '

No, kad malo razmislite o tome, to o čemu govorimo nije uistinu protestantizam Maxa Webera, to je više Karl Marx nego Max Weber.

Svako malo me moj prijatelj Doc. dr. sc. Damir Mladić (stručnjak za između ostalog i etiku u međunarodnim odnosima) svojim djetinjastim slijepim obožavanjem podsjeti na činjenicu kako je mala knjižica Maxa Webera Politik als Beruf (Politika kao poziv) u stvari genijalno djelo.

dragi prijatelju, bez slobodnog pojedinca nema slobodog gospodarstva. čitaj maxa webera (za neupućene on je karl marx liberalizma) pa će ti biti jasno da je suvremeno kapitalističko gospodarstvo utemeljeno na liberalizmu.

Mi znamo da bi bilo nemoguće razmišljati o modernitetu (počeli smo to jasno da shvaćamo s analizama Maxa Webera) bez one u njoj aktivne prisutnosti nasljeđa dogme i kršćanske etike.

Ovo je najvažniji i najradikalniji smisao otkrića Maxa Webera povodom podrijetla kapitalizma (i moderne racionalizacije društva) u kalvinističkoj etici i prije toga u judeo-kršćanskom monoteizmu.

Zahvaljujući u ime nagrađenih Viktor Žmegač rekao je da je riječ o ljudima koji dolaze s različitih područja te, pozivajući se na Friedricha Schillera i Maxa Webera, istaknuo je da su im zajedničke strast, igra i etos.

Sigurno je da se evanđelje o Bogu koji je postao čovjekom i koji je ljubav mora svjedočiti i vjernicima, ali i nevjernicima, ili bezvjercima, onima koji se poput Maxa Webera ili danas Jürgena Habermasa smatraju »vjerski nemuzikalnima«.

Cijenim Maxa Webera i mislim, da je njegova ideja, da je protestantizam bio taj koji je dao fundamente kapitalizmu, a ja nadodajem, da je taj isti Protestantizam bio osnova za relativizam i politicki liberalizam.

U tome istraživanju potvrđene su i teorije Maxa Webera o protestantskoj radnoj etici.

Prema analogiji na slavne tekstove Maxa Webera naslov je ove knjige: Učiteljstvo kao poziv.

To je i pogodilo Maxa Webera koji je, unatoč svojoj akademskoj briljantnosti, teško podnosio pritisak vanjskog svijeta i u 33. godini je završio na psihološkom promatranju.

Socijalni teoretičari poput Karla Marxa, Sigmunda Freuda, Maxa Webera i Émila Durkheima postulirali su da modernizacija društva uključuje smanjenje razine religioznosti.

Prisjetio se i utjecajnoga Maxa Webera i jedne od njegovih studija u kojima Weber piše o klju č nim preduvjetima za dobra znastvenika.

Preporučam jedno klasično djelce, maxa webera Protestantska etika i duh kapitalizma (da se shvati zašto je toliko bogatstvo skoncentrirano u rukama zapadnoevropskih i sjevernoameričkih država).

Nadovezujući se na historicističku i hermeneutičku metodologiju Maxa Webera i moralnu filozofiju Georgea Moorea, Keynes naglašava organske veze međuzavisnosti individualnih uvjerenja i ponašanja, po čemu se modeli društvenih znanosti razlikuju od modela prirodnih znanosti.