Moj dramski studio, u suradnji s Iranskim kulturnim centrom, postavio je i Rumijevu " Mesneviju " koja je zbog univerzalnih poruka Rumijeve Mesnevije doživjela uspjeh.

Sadržaj Mesnevije su poučne hikaje iz života, sa slikovitim izlaganjem, što je sve popraćeno poukama i dinskim nasihatima.

U Mevlanatovom muzeju u Konji čuvaju se mnogobrojni rukopisi Mesnevije.

Bilo je i hafiza Mesnevije (onih koji su čitavu Mesneviju znah napamet).

Poslije Kur ' ana i Hadisa, recitovani su pojedini stihovi iz Mesnevije.

Pojavio se i sedmi svezak Mesnevije, koga nema u drugim izdanjima.

U predgovoru svoga izdanja Mesnevije (1926) on navodi uve prevode i komentare: 1) Jacques de VVallenborg, preveo je Mesneviju na francuski jezik 1977. godine i pripremio je za štampanje.

Ali veći dio ovog rukopisa stradao je u požaru na Bevoglu u Istanbulu. 2) Georg Rosen preveo je trećinu Mesnevije na njemački jezik. 3) Prvi svezak Mesnevije preveo je u stihu (prepjevao) na engleski jezik Redhouje. 4) Pod naslovom " Gulšeni-Raz " (Ružičnjak tajne) Whifield je napravio izbor iz svih šest svezaka Mesnevije u 3.5000 stihova.

Wilson preveo je u prozi drugi svezak Mesnevije.

Prevod je štampan u Londonu 1977. godine u tri toma (šest svezaka). (Podaci iz uvoda Izbudakovom prevodu Mesnevije.

Istok I Poznati turski istoričar Katib Čelebi, kod nas poznatiji pod imenom Hadži Kalfa, (umro 1067/1656), u svom enciklopedijskom djelu " Kešfuz-zunum " spominje ove prevode i komentare " Mesnevije ". 1) Šem ' i (Mustafa b. Muhamed el-Kostantini er-Rumi, umro 10005/1596) turski komentar, 2) Sudi (Ahmed) Bosnevi, umro 1000/1591. - turski komentar, 3) Sururi, Mustara b. Šaban, umro 969/1561. - perzijski komentar, 4) Ankarevi, Ismail b. Ahmed, umro 1040/1630. - turski ' komentar, 5) Harezmi, Kemaluddin, Husejn b. Hasan el-Farisi, umro 845/1441. - perzijski komentar.

Ovaj prepjev štampanje sa originalnim tekstom Mesnevije.

IV Veoma zaslužni Veled Čelebi Izbudak proveo je život u proučavanju Mesnevije i preveo je na turski jezik.

Mehmed Avni Konuk posljednji je komentator Mesnevije.

Najpoznatije izdanje Mesnevije, sa prevodom na novo-turski jezik (savremeni) sa tekstom originala i Nehifijinim prepjevom bejtova, priredio je Amil Ćelebioglu, profesor Filozofskog fakulteta u Istanbulu.

Najpoznatiji turski prevod Mesnevije sa najnužnijim komentarom dao je Abdulbaki Golpinarli, koji je nedavno (30. avgusta 1982. godine) umro u Istanbulu.

Najbolji i najpotpuniji komentar Mesnevije na perzijskom jeziku štampan je u Teheranu, u izdanju Teheranskog univerziteta 1387/1967. godine.

Tom prilikom nam je kazivao kako se, nakon Drugog svjetskog rata, u Saračima sreo sa Mujagom Merhemićem i kako ga je on pozvao da prisustvuje kazivanju Mesnevije u njegovoj kući.

" Odazvao sam se pozivu ", govorio je Halid ef., " ali kad sam se, nakon dersa, vratio svojoj kući, pomislio sam: ' Bože dragi, da li je iko razumio poruku Mesnevije? ' Tu noć, usnio sam se u Mevlaninom turbetu.

Ljubavne romansirane narativne mesnevije pisane su često u mističkom stilu, a voljena osoba (Jusuf i Zulejha i sl.) postaje simbol mističke, metafizičke Ljubavi.

Veliko more svakako ne može stati u mali izvor, kako kaže izvod iz Mesnevije odabran kao moto romana Ruski dnevnik, ali Sadik Ibrahimović nam je ovom nevelikom premda neobično zgusnutom knjigom dokazao da velike priče itekako mogu stati na mali broj strana.

U prvom dijelu/džuz/Mesnevije, a u četvrtom svesku prevoda merhum Abidin paše, nalazi se poduža priča " O jednom seljaku/earabiji/i njegovoj ženi i o tome što se medu njima dogadalo zbog siromaštva ".

PRIJEVOD ŠEJHA FEJZULAHA HADŽIBAJRIĆA Obavijesti o našem prevodu Mesnevije Za vrijeme prvog svjetskog rata, negdje oko 1915. god., predavač Mesnevije hadži Mehmed Džemaluddin efendija Čaušević, reis ul ulema Bosne i Hercegovine, prenio je Ders Mesnevije usmeno prevođenje Mesnevije iz Mevlevijske tekije na Bendbaši u Sarajevu u dom hadži Mujage Mer emića, gdje je ta predavanja održavao do sredine 1928. god.

Kako sam slušao, Čaušević je došao do drugog sveska Mesnevije.

Čaušević je prekinuo svoja predavanja iz Mesnevije kada je između njega i Merhemića došlo do razlaza u jeku polemike u vezi sa otkrivanjem muslimanke.

Pauza u predavanjima Mesnevije trajalaje do sredine 1942. god.

Poslije dugog nagovaranja od strane ljubitelja Mesnevije na hadži Mujagu Merhemića da on počne Ders Mesnevije usmeno prevođenje, on je održao svoje prvo predavanje 6. jula 1942. god. u svojoj kući.

Pauza je trajala 14 godina i mnogi slušatelji Mesnevije su pomrli, a koji su ostali na životu pristupili su Merhemiću.

Merhemić je završio prevođenje svih šest svezaka Mesnevije. 17. septembra iste godine počeo je svoj drugi ciklus, sa željom da se više osvrće na komentare.

Predavanje Mesnevije ostavio je meni u amanet. 1965. i 1966. god. išao sam u Tursku i u Konji se sastajao sa prof. Abdulbaki Golpin ' arlijem, poznatim turskim učenjakom i poznavaocem mevlevizma i Mesnevije.