Administracija njujorškog gradonačelnika Michaela Bloomberga veće je istjerala pušenje s gotovo svih javnih površina, zabranila nezdrave nezasićene masnoće koje nastaju pripremanjem hrane, te je natjerala mnoge restorane da pored svakog jela navedu njegovu kalorijsku vrijednost.

Preporuka je da većina masti u prehrani budu nezasićene masnoće biljnog porijekla, znači biljna ulja (maslinovo, suncokretovo, kukuruzno, laneno), a životinjske masnoće treba izbjegavati.

Na kolesterol prvenstveno utječu zasićene, a ne nezasićene masnoće koje prevladavaju u jajima.

Svjedoci smo raznih dijeta koje obećavaju gubitak deset kilograma u mjesec dana i nude slične bajke, no knjiga dr. Arthura Agatstona Intenzivna South Beach dijeta daje zapravo vrlo jednostavne principe koje bismo trebali slijediti u ishrani: izabrati ugljikohidrate u voću, povrću i cjelovitim žitaricama koji su bogati hranjivim tvarima i vlaknima, dobre, nezasićene masnoće, nemasne izvore bjelančevina i mliječne proizvode niske masnoće.

Tim procesom se i nezasićene masnoće pretvaraju u zasićene, još nazvane i trans masti.

Približno ih se 1/3 nalazi u obliku oleinske kiseline, zdrave jednostruko nezasićene masnoće koja se nalazi i u maslinovom ulju.

Kasnija epidemiološka istraživanja su potvrdila kako su nezasićene masnoće u maslinovom ulju, posebice oleinska kiselina, povezane sa smanjivanjem opasnosti od srčanih bolesti [ 7 ].

- važniji sastojci: bjelančevine (16 g), fruktoza, nezasićene masnoće (51 g, od toga 41 g oleinske, tj. omega 9, a 10 g linolne masne kiseline, tj. omega 6), kalij, kalcij, fosfor, cink, željezo, vitamini E, B1, B2; - jača živce i mišiće, djeluje povoljno i uravnoteženo na živčani sustav, antiseptik je za crijeva, opskrbljuje tijelo mnogim mine ralima (kalcijem, kalijem, cinkom, željezom i dr.), pospješuje probavu za žitaričnu i drugu škrobnu hranu; - indikacije: razne upale, bolovi i grčevi u želucu, crijevima i mokraćnim putovima, trudnoća i dojenje, fizički i intelektualni umor, živčana iscrpljenost, oporavak nakon bolesti, korisna hrana za dob rasta; primjena u obliku bademovog ulja: laksativ 30 g za odrasle, a oko 10 g za djecu, mokraćni kamenci, bronhalni kašalj, za mazanje kod suhe kože, suhog ekcema, opeklina, svrbeži i popucane kože; - kontraindikacije: herpes simpleks i druge slične infekcije herpes nim virusom jer je badem bogat argininom (jednom od dvadesetak aminokiselina od kojih se sastoje bjelančevine u tijelu) koji aktivira takav virus (a aminokiselina lizin ga sprječava); Napomene: bademovo mlijeko osvježava, jača i stimulira za rad, a pravi se tako da se za jedan obrok stavi oko 20 badema nekoliko minuta u vruću vodu, zatim se odstra njuje smeđa kožica, nakon čega se u 250 ml (1/4 litre) hladne vode 1 2 minute miksira; može se dodati 1 2 žlice meda;

Ograničite što je više moguće zasićene masnoće (Sir, Mlijeko) i unosite nezasićene masnoće (maslinovo, bućino, laneno ulje).

Još je bolje ako možete izabrati one na čijim pakiranjima piše da sadrže " višestruko nezasićene masnoće ".

Losos sadrži za srce korisne nezasićene masnoće i omega-3 masne kiseline.

Jednostruko nezasićene masnoće (nalaze se u orašastim plodovima, sjemenkama i sl.) imaju najnižu razinu masnih kiselina i molekule su najbolji od tri masti, odnosno poli-zasićenih masti, zasićenih masti i mono-nezasićenih masti.

Kompleksni ugljikohidrati, proteini, nezasićene masnoće svi pravi sastojci potrebni za aktivnost - upakirani u zdrav obrok od 70 kalorija.

Treba izabrati jednostruko nezasićene i višestruko nezasićene masnoće zastupljene u uljima (maslinovo, lanenih sjemenki, suncokreta, kukuruznih klica, soje) te iste masnoće iz hrane kao što je badem i drugo orašasto voće.

Na prvom mjestu to su vitamini i minerali (prvenstveno vitamin C, čija se važnost ne može dovoljno naglasiti te mineral cink) i drugi antioksidansi, kvalitetni proteini, nezasićene masnoće te probiotici i prebiotici.

Preporuča se: pravilna prehrana, kao što je mediteranska, a glavne značajke pravilne prehrane mogu se sažeti u 5 glavnih, osnovnih pravila: 1. umjereno jesti kalorične namirnice; preporučene kalorije za žene oko 1400, a za muškarce oko 1700, 2. ni previše ni premalo unositi bjelančevina (BJ), prosječno 50 - 60 g za žene, a 60 - 70 g za muškarce, pola životinjskog, a pola biljnog podrijetla, 3. umjereno unositi ugljikohidrate (UH), prosječno 200 - 300 g; važno je jesti integralne, a ne rafinirane žitarice te obilno jesti povrće (400 - 500 g) i voće (barem 300 g), što više sirovo, 4. ograničiti masnoće (M) na 25 - 30 % od ukupnih kalorija, a to je prosječno 40 - 50 g za žene, a 50 - 60 g za muškarce, od toga ne više od 1/3 tzv. zasićenih masnoća (to su uglavnom životinjskog podrijetla), ostalo su tzv. nezasićene masnoće pretežno maslinovo ulje (ili eventualno druge mononezasićene masnoće, npr. masline), a obvezno treba unositi tzv. esencijalne masnoće, a to su masne kiseline omega-3 (najmanje 300 mg, a optimalno 1 - 2 g) i omega-6 (optimalno je oko 4 - 8 g, dakle ne više nego četiri puta omega-3).

Nezasićene masnoće, kao one podrijetlom iz maslinova ulja smanjuju LDL kolesterol te ih je korisno uvrstiti u prehranu.

Općenito se preporučuju jela s malo masnoća gdje prednost imaju nezasićene masnoće.

Cjelovite žitarice, kao što su kokice i cjeloviti oblik pšenice također daju prehrambena vlakana i vitamin E, a avokado masnoće jednostruko nezasićene masnoće koje doprinose zdravom protoku krvi.

Valja unositi jednostruko i višestruko nezasićene masnoće zastupljene u uljima ate hrani kao što je riba, bademi i drugo orašasto voće.

Svaki dan se putem hrane treba uzeti čak 30 % masnoća od čega većinu masnoća u prehrani trebaju činiti upravo nezasićene masnoće.

Smatraju se vrlo štetnima, dok su nezasićene masnoće prirodnog porijekla i neophodne čovjeku.

Nezasićene masnoće uključuju monozasićene i polizasićene masnoće koje najčešće nalazimo u hrani biljnog porijekla.

Dr. Oz savjetuje da treba jesti jednostruko nezasićene masnoće, koje nisu opasne po tvoju liniju, nego, naprotiv, ubrzavaju topljenje masnih naslaga.

Nezasićene masnoće nalazimo u namirnicama biljnog porijekla, a naročito u plavoj ribi, ribama iz hladnih mora i plodovima mora.

Maslinovo ulje ima oko 78 % mononezasićenih masnih kiselina i svrstava se u mono nezasićene masnoće, a sojino ulje sadrži nešto preko 60 % polinezasićenih masnih kiselina i svrstava se u polinezasićene masnoće.

No, veganska prehrana uključuje velik izbor zdrave hrane - biljne bjelančevine, vlakna, ugljikohidrate, vitamine, minerale i nezasićene masnoće koje sadrže svježe voće i povrće, mahunarke i cjelovite žitarice, orašaste plodove i sjemenke, začine i biljna ulja (naročito maslinovo, bučino i laneno ulje).

Nezasićene masnoće su izrazito važne za naše neurološko zdravlje i zdravlje krvožilnog sustava.

Može se dopustiti nešto niži unos masti u prehrani, pod uvjetom da su adekvatno zastupljene nezasićene masnoće porijeklom iz orašastih plodova, sjemenki, ribe te biljnih ulja.

Nezasićene masnoće potraži u lososu, maslinovom ulju i orašastim plodovima, a možeš ih naći i u kapsulama omega-3 masnih kiselina.